DOGODILO SE NA DANAÃ…Â NJI DAN:-9 MART
-1454. - RoÄ‘en je Amerigo VespuÄÂi, italijanski moreplovac iz Firence, savremenik Kolumbov. Od 1490. bio je u službi Å¡panskog i portugalskog kralja. Preduzimao je viÅ¡e putovanja u Novi svet i stigao na obale Srednje i Južne Amerike. Opisao ih je u pismima Lorencu MediÄÂiju i Pjeru Soderiniju. Po VespuÄÂijevom latinskom imenu (Americus), nemaÄÂki geograf M. Valdzemiler nazvao je zemlje novog sveta - Amerika, Å¡to je kasnije i usvojeno.
-1497. - Kopernik je prvi put zabeležio astronomska zapažanja.
-1841. - Vrhovni sud SAD doneo je presudu kojom je afriÄÂke robove sa broda "Amistad" proglasio slobodnima.
-1847. - U toku ameriÄÂko-meksiÄÂkog rata, ameriÄÂke snage pod generalom Skotom izvrÅ¡ile su invaziju na Meksiko tri milje južno od Vera Kruza. NaiÅ¡avÅ¡i na neoÄÂekivano slab otpor Meksikanaca, 10.000 ameriÄÂkih vojnika zauzelo je Vera Kruz, pri ÄÂemu nijedan vojnik nije poginuo. Ovo je bilo najveće vodozemno iskrcavanje u ameriÄÂkoj istoriji koje nije prevaziÄ‘eno sve do Drugog svetskog rata.
-1858. - Albert Pots patentirao je poÅ¡tansko sanduÄÂe.
-1934. - RoÄ‘en je Jurij Gagarin, sovjetski pilot-kosmonaut, pukovnik i vojni novinar za pitanja astronautike, prvi ÄÂovek koji je Zemlju obleteo u veÅ¡taÄÂkom stelitu i boravio u vasioni. U Luberecku je zavrÅ¡io zanatsku Å¡kolu 1951, a u Saratovu 1955. industrijski tehnikum i pilotski kurs u aeroklubu. Po zavrÅ¡etku OrenburÅ¡kog vazduhoplovnog uÄÂiliÅ¡ta 1957, postao je pilot-lovac. Dvanaestog aprila 1961. obleteo je Zemlju za 108 minuta u kosmiÄÂkom brodu satelitu "Vastok".
-1959. - Barbika je proglašena za najpopularniju lutku na svetu - prodato je 800 miliona ovih lutaka.
Na današnji dan...
Re: Na današnji dan...
na danasnji dan prije 7 dana.....moze li to
Re: Na današnji dan...
na danasnji dan 9. marta se uvijek trijeznilo od posljedica 8. marta
moj rodni grad Sarajevo volim kao samoga sebe....
nazalost ima ljudi koji ga isto tako ne vole....
ali nisu oni krivi sto im Bog nije dao dusu
nazalost ima ljudi koji ga isto tako ne vole....
ali nisu oni krivi sto im Bog nije dao dusu
Re: Na današnji dan...
srebrni je napisao/la:na danasnji dan 9. marta se uvijek trijeznilo od posljedica 8. marta
Re: Na današnji dan...
vidovita_dzemila je napisao/la:super maida ali možda bi bilo bolje da odmah postavljaš po nekolika dana pa ako te nekad ne bude par dana da smo "opskrbljeni"
i ja bih ovu temu u istoriju
pa baš se svašta desilo na ovaj dan
nije frka...prebaci je gdje treba...ja nisam bila baš sigurna gdje treba!
A dobro ako mene ne bude bilo tu ste vi,pa piiišite...
Re: Na današnji dan...
Dogodilo se na današnji dan - 10. mart
-1856. - Umro je srpski pisac Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, koji je u delima ismevao mane tadaÅ¡njeg druÅ¡tva, naroÄÂito pomodarstvo, pokondirenost i nadriuÄÂenost. Posle zavrÅ¡enih studija prava u Kežmarku u SlovaÄÂkoj, radio je kao advokat u rodnom VrÅ¡cu, potom je preÅ¡ao u Srbiju i postao profesor prava na Liceju, prvo u Kragujevcu pa u Beogradu. Kao naÄÂelnik ministarstva prosvete Srbije, obavio je pionirski rad u organizovanju Å¡kolstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. UÄÂestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra koji je otvoren izvoÄ‘enjem njegove tragedije "Smrt Stefana DeÄÂanskog". U poÄÂetku je pisao pod uticajem Lukijana MuÅ¡ickog i Milovana Vidakovića, ali je "Romanom bez romana" napustio romantiÄÂarsku i avanturistiÄÂku književnost. Ostala dela: komedije "Laža i paralaža", "Pokondirena tikva", "Zla žena", "Tvrdica ili Kir-Janja", "Rodoljupci", zbirka pesama "Davorje".
-1862. - SAD izdaje prve papirne novÄÂanice u vrednosti od 5, 10, 20, 50, 100, 500 i 1000 $.
-1864. - General Grant izabran je za glavnokomandujućeg vojske Severa u ameriÄÂkom graÄ‘anskom ratu. Julisiz Simpson Grant roÄ‘en je 1822. godine i pripadao je Republikanskoj partiji. U graÄ‘anskom ratu izmeÄ‘u Severa i Juga (1861-1865) stekao je veliku popularnost, te je dva puta biran za predsednika SAD (1868. i 1872. godine). Vodio je politiku u interesu krupnih kapitalista Severa koji su se koristili narodnom pobedom u graÄ‘anskom ratu. Umro je 1885. godine.
-1875. - Umro je srpski politiÄÂar i pisac Svetozar Marković, osnivaÄ socijalistiÄÂkog pokreta u Srbiji i prvi teoretiÄÂar realizma u srpskoj literaturi. Po povratku sa studija u Ã…Â vajcarskoj, gde je upoznao Karla Marksa, Nikolaja ÄŒerniÅ¡evskog, Dmitrija Pisareva, pokrenuo je 1871. prvi socijalistiÄÂki list na Balkanu - "Radenik". Ubrzo je proteran iz Srbije i godinu dana je živeo u Novom Sadu. Po povratku je 1873. i 1874. pokrenuo listove "Javnost" i "Glas Javnosti", a 1875. "OsloboÄ‘enje". Zbog navodne Å¡tamparske krivice, odležao je devet meseci u požarevaÄÂkom zatvoru, odakle je izaÅ¡ao teÅ¡ko bolestan. IzuÄÂavao je samoupravu i nacionalno pitanje jugoslovenskih naroda, zalažući se za federativno reÅ¡enje. ÄŒlancima "Realni pravac u nauci i životu", "Pevanje i miÅ¡ljenje" i "Realnost" snažno je uticao na srpsku književnost krajem 19. veka. PolitiÄÂke ideje je razradio u delu "Srbija na istoku", svom najznaÄÂajnijem i najoriginalnijem spisu.
-1876. - Obavljen je prvi telefonski razgovor na svetu - Aleksandar Bel pozvao je Tomasa Votsona, svog asistenta koji se nalazio u susednoj sobi, obrativÅ¡i mu se reÄÂima: "Gospodine Votsone, doÄ‘ite. Potrebni ste mi." Bel je samo tri dana pre toga dobio patent za svoj izum.
-1908. - RoÄ‘en je srpski pravnik Jovan ÄÂorÄ‘ević, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, ÄÂlan Srpske akademije nauka i umetnosti, struÄÂnjak za ustavno pravo. Od 1945. uÄÂestvovao je u pisanju jugoslovenskih ustava i zakona i bio jedan od glavnih urednika "Arhiva za pravne i druÅ¡tvene nauke". Dela: "Državno ureÄ‘enje FNRJ", "Narodni odbori", "Ustavno pravo SFRJ", "Osnovna pitanja federalne države", "Novo ustavno pravo".
-1910. - U Kini je ukinuto ropstvo.
-1945. - Tri stotine ameriÄÂkih bombardera bombardovalo je Tokio. Prilikom toga poginulo je 100.000 civila.
-1969. - Džejms Erl Rej proglaÅ¡en je krivim zbog ubistva ameriÄÂkog borca za ljudska prava Martina Lutera Kinga i osuÄ‘en na 99 godina zatvora.
-1982. - Jugoslavija je osvojila prvo mesto u evropskoj stonoteniskoj superligi.
-1856. - Umro je srpski pisac Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, koji je u delima ismevao mane tadaÅ¡njeg druÅ¡tva, naroÄÂito pomodarstvo, pokondirenost i nadriuÄÂenost. Posle zavrÅ¡enih studija prava u Kežmarku u SlovaÄÂkoj, radio je kao advokat u rodnom VrÅ¡cu, potom je preÅ¡ao u Srbiju i postao profesor prava na Liceju, prvo u Kragujevcu pa u Beogradu. Kao naÄÂelnik ministarstva prosvete Srbije, obavio je pionirski rad u organizovanju Å¡kolstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. UÄÂestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra koji je otvoren izvoÄ‘enjem njegove tragedije "Smrt Stefana DeÄÂanskog". U poÄÂetku je pisao pod uticajem Lukijana MuÅ¡ickog i Milovana Vidakovića, ali je "Romanom bez romana" napustio romantiÄÂarsku i avanturistiÄÂku književnost. Ostala dela: komedije "Laža i paralaža", "Pokondirena tikva", "Zla žena", "Tvrdica ili Kir-Janja", "Rodoljupci", zbirka pesama "Davorje".
-1862. - SAD izdaje prve papirne novÄÂanice u vrednosti od 5, 10, 20, 50, 100, 500 i 1000 $.
-1864. - General Grant izabran je za glavnokomandujućeg vojske Severa u ameriÄÂkom graÄ‘anskom ratu. Julisiz Simpson Grant roÄ‘en je 1822. godine i pripadao je Republikanskoj partiji. U graÄ‘anskom ratu izmeÄ‘u Severa i Juga (1861-1865) stekao je veliku popularnost, te je dva puta biran za predsednika SAD (1868. i 1872. godine). Vodio je politiku u interesu krupnih kapitalista Severa koji su se koristili narodnom pobedom u graÄ‘anskom ratu. Umro je 1885. godine.
-1875. - Umro je srpski politiÄÂar i pisac Svetozar Marković, osnivaÄ socijalistiÄÂkog pokreta u Srbiji i prvi teoretiÄÂar realizma u srpskoj literaturi. Po povratku sa studija u Ã…Â vajcarskoj, gde je upoznao Karla Marksa, Nikolaja ÄŒerniÅ¡evskog, Dmitrija Pisareva, pokrenuo je 1871. prvi socijalistiÄÂki list na Balkanu - "Radenik". Ubrzo je proteran iz Srbije i godinu dana je živeo u Novom Sadu. Po povratku je 1873. i 1874. pokrenuo listove "Javnost" i "Glas Javnosti", a 1875. "OsloboÄ‘enje". Zbog navodne Å¡tamparske krivice, odležao je devet meseci u požarevaÄÂkom zatvoru, odakle je izaÅ¡ao teÅ¡ko bolestan. IzuÄÂavao je samoupravu i nacionalno pitanje jugoslovenskih naroda, zalažući se za federativno reÅ¡enje. ÄŒlancima "Realni pravac u nauci i životu", "Pevanje i miÅ¡ljenje" i "Realnost" snažno je uticao na srpsku književnost krajem 19. veka. PolitiÄÂke ideje je razradio u delu "Srbija na istoku", svom najznaÄÂajnijem i najoriginalnijem spisu.
-1876. - Obavljen je prvi telefonski razgovor na svetu - Aleksandar Bel pozvao je Tomasa Votsona, svog asistenta koji se nalazio u susednoj sobi, obrativÅ¡i mu se reÄÂima: "Gospodine Votsone, doÄ‘ite. Potrebni ste mi." Bel je samo tri dana pre toga dobio patent za svoj izum.
-1908. - RoÄ‘en je srpski pravnik Jovan ÄÂorÄ‘ević, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, ÄÂlan Srpske akademije nauka i umetnosti, struÄÂnjak za ustavno pravo. Od 1945. uÄÂestvovao je u pisanju jugoslovenskih ustava i zakona i bio jedan od glavnih urednika "Arhiva za pravne i druÅ¡tvene nauke". Dela: "Državno ureÄ‘enje FNRJ", "Narodni odbori", "Ustavno pravo SFRJ", "Osnovna pitanja federalne države", "Novo ustavno pravo".
-1910. - U Kini je ukinuto ropstvo.
-1945. - Tri stotine ameriÄÂkih bombardera bombardovalo je Tokio. Prilikom toga poginulo je 100.000 civila.
-1969. - Džejms Erl Rej proglaÅ¡en je krivim zbog ubistva ameriÄÂkog borca za ljudska prava Martina Lutera Kinga i osuÄ‘en na 99 godina zatvora.
-1982. - Jugoslavija je osvojila prvo mesto u evropskoj stonoteniskoj superligi.
Re: Na današnji dan...
AFERIM ja procita od A do Z
moj rodni grad Sarajevo volim kao samoga sebe....
nazalost ima ljudi koji ga isto tako ne vole....
ali nisu oni krivi sto im Bog nije dao dusu
nazalost ima ljudi koji ga isto tako ne vole....
ali nisu oni krivi sto im Bog nije dao dusu
Re: Na današnji dan...
NA DANAÃ…Â NJI DAN-11 MART
1302. - Dan venÄÂanja Romea i Julije po Ã…Â ekspiru.
1702. - Objavljene su prve engleske dnevne novine - Daily Courant.
1861. - U Montgomeriju (Alabama) su delegati Južne Karoline, Misisipija, Floride, Alabame, Džordžije, Luzijane i Teksasa usvojili Ustav Konfederacije. Ovaj Ustav je dosta podsećao na Ustav SAD-a, ali je štitio ustanovu ropstva.
1887. - U NiÅ¡u su Stevan Sremac, Milorad Petrović, ÄÂoka Protić, Spiro Kalik i Stevan NikÅ¡ić - Lala osnovali prvo pozoriÅ¡te pod imenom "SinÄ‘elić". Posle Drugog svetskog rata, naziv mu je promenjen u Narodno pozoriÅ¡te.
1915. - U ÄŒikagu je zavrÅ¡en prvi jugoslovenski narodni sabor, na kojem je 468 delegata iz SAD-a i Kanade podržalo ujedinjenje svih jugoslovenskih naroda u zajedniÄÂku državu Jugoslaviju. Iseljenici su u rezoluciji istakli da jedini spas vide "u kidanju svake veze sa Austrougarskom" i formiranju jedinstvene države svih Jugoslovena.
1918. - Moskva postaje glavni grad revolucionarne Rusije.
1974. - Umro je srpski pravnik Milan BartoÅ¡, jedan od najistaknutijih jugoslovenskih struÄÂnjaka za meÄ‘unarodno javno pravo, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, sekretar Srpske akademije nauka i umetnosti. Bio je državni savetnik i ÄÂlan mnogih delegacija Jugoslavije na zasedanjima UN. Dela: "Stvarno pravo", "Osnove privatnog prava", "MeÄ‘unarodno javno pravo".
1990. - Litvanija je prva sovjetska republika koja je proglasila svoju nezavisnost. Sovjetska vlada je na to odgovorila najpre uvoÄ‘enjem ekonomskog embarga protiv ove baltiÄÂke republike, a kasnije slanjem vojnih trupa.
1991. - U Beogradu su dva dana posle krvavih nereda izbile studentske demonstracije, kojima su se pridružili i srednjoÅ¡kolci. Tokom "pliÅ¡ane revolucije" do 14. marta demonstracije su podržali lideri opozicije i mnoge ugledne liÄÂnosti javnog i kulturnog života Beograda i Srbije, a okupljenima kraj Terazijske ÄÂesme u centru grada obratio se i patrijarh srpski gospodin Pavle. Studenti su tražili oslobaÄ‘anje svih uhapÅ¡enih u demonstracijama 9. marta, kriviÄÂno gonjenje vinovnika krvoprolića, ostavke ministra unutraÅ¡njih poslova Radmila Bogdanovića i urednika TV Beograd koje su ubrzo usledile.
1991. - Monika SeleÅ¡ je pobedivÅ¡i Ã…Â tefi Graf dospela na prvo mesto liste najboljih deset teniserki sveta, ÄÂime je okonÄÂala 186-nedeljno prvo mesto Ã…Â tefi Graf.
1997. - Pola Makartnija je engleska kraljica Elizabeta II proglasila vitezom, tako da je postao ser Pol.
1302. - Dan venÄÂanja Romea i Julije po Ã…Â ekspiru.
1702. - Objavljene su prve engleske dnevne novine - Daily Courant.
1861. - U Montgomeriju (Alabama) su delegati Južne Karoline, Misisipija, Floride, Alabame, Džordžije, Luzijane i Teksasa usvojili Ustav Konfederacije. Ovaj Ustav je dosta podsećao na Ustav SAD-a, ali je štitio ustanovu ropstva.
1887. - U NiÅ¡u su Stevan Sremac, Milorad Petrović, ÄÂoka Protić, Spiro Kalik i Stevan NikÅ¡ić - Lala osnovali prvo pozoriÅ¡te pod imenom "SinÄ‘elić". Posle Drugog svetskog rata, naziv mu je promenjen u Narodno pozoriÅ¡te.
1915. - U ÄŒikagu je zavrÅ¡en prvi jugoslovenski narodni sabor, na kojem je 468 delegata iz SAD-a i Kanade podržalo ujedinjenje svih jugoslovenskih naroda u zajedniÄÂku državu Jugoslaviju. Iseljenici su u rezoluciji istakli da jedini spas vide "u kidanju svake veze sa Austrougarskom" i formiranju jedinstvene države svih Jugoslovena.
1918. - Moskva postaje glavni grad revolucionarne Rusije.
1974. - Umro je srpski pravnik Milan BartoÅ¡, jedan od najistaknutijih jugoslovenskih struÄÂnjaka za meÄ‘unarodno javno pravo, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, sekretar Srpske akademije nauka i umetnosti. Bio je državni savetnik i ÄÂlan mnogih delegacija Jugoslavije na zasedanjima UN. Dela: "Stvarno pravo", "Osnove privatnog prava", "MeÄ‘unarodno javno pravo".
1990. - Litvanija je prva sovjetska republika koja je proglasila svoju nezavisnost. Sovjetska vlada je na to odgovorila najpre uvoÄ‘enjem ekonomskog embarga protiv ove baltiÄÂke republike, a kasnije slanjem vojnih trupa.
1991. - U Beogradu su dva dana posle krvavih nereda izbile studentske demonstracije, kojima su se pridružili i srednjoÅ¡kolci. Tokom "pliÅ¡ane revolucije" do 14. marta demonstracije su podržali lideri opozicije i mnoge ugledne liÄÂnosti javnog i kulturnog života Beograda i Srbije, a okupljenima kraj Terazijske ÄÂesme u centru grada obratio se i patrijarh srpski gospodin Pavle. Studenti su tražili oslobaÄ‘anje svih uhapÅ¡enih u demonstracijama 9. marta, kriviÄÂno gonjenje vinovnika krvoprolića, ostavke ministra unutraÅ¡njih poslova Radmila Bogdanovića i urednika TV Beograd koje su ubrzo usledile.
1991. - Monika SeleÅ¡ je pobedivÅ¡i Ã…Â tefi Graf dospela na prvo mesto liste najboljih deset teniserki sveta, ÄÂime je okonÄÂala 186-nedeljno prvo mesto Ã…Â tefi Graf.
1997. - Pola Makartnija je engleska kraljica Elizabeta II proglasila vitezom, tako da je postao ser Pol.
Re: Na današnji dan...
NA DANAÃ…Â NJI DAN-12 MART
1365. - Osnovan je BeÄÂki univerzitet.
1737. - MoÅ¡ti Galileja prenesene su u crkvu Santa KroÄÂe u Firenci, Italija.
1755. - U Americi je instalirana prva parna mašina - za ispumpavanje vode iz izvora.
1856. - RoÄ‘en je srpski vojvoda Stepan - Stepa Stepanović, jedan od najistaknutijih vojskovoÄ‘a u dva balkanska i Prvom svetskom ratu. U Cerskoj bici u avgustu 1914. Druga armija je pod njegovom komandom razbila austrougarske trupe, za Å¡ta je dobio ÄÂin vojvode, a na Solunskom frontu u septembru 1918. Druga armija je, napadajući na glavnom pravcu, u sadejstvu s Prvom armijom, probila neprijateljsku odbranu, potom izbila na bugarsku granicu i prinudila Bugarsku na kapitulaciju. Posle zavrÅ¡ene Artiljerijske Å¡kole u Beogradu, u srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878. iskazao je veliku liÄÂnu hrabrost i umeÅ¡nost u komandovanju. UÄÂestvovao je i u srpsko-bugarskom ratu 1885, a nekoliko godina kasnije postao je profesor istorije na Vojnoj akademiji u Beogradu i pomoćnik naÄÂelnika Glavnog generalÅ¡taba. U generalski ÄÂin unapreÄ‘en je 1907. i postavljen je za komandanta Ã…Â umadijske divizije, 1908. je postao ministar vojske, zatim komandant Drinske, pa Moravske divizije i od 1911. do 1912. ponovo ministar vojske. U Prvom balkanskom ratu komandovao je Drugom armijom u Kumanovskoj bici, posle ÄÂega je krajem 1912. i poÄÂetkom 1913. uÄÂestvovao u opsadi i zauzimanju Jedrena. U Drugom balkanskom ratu uspeÅ¡no je s Drugom armijom odbranio pravac dolinom NiÅ¡ave prema Pirotu. Na poÄÂetku Prvog svetskog rata je, zamenjujući naÄÂelnika Å¡taba Vrhovne komande vojvodu Radomira Putnika, uspeÅ¡no sproveo mobilizaciju i koncentraciju srpske vojske, a posle Cerske bitke, u septembru 1914, njegova Druga armija je upornom odbranom osujetila austrougarsku Petu armiju da forsira Drinu. Potom su u Kolubarskoj bici u drugoj polovini novembra 1914. snage pod njegovom komandom vodile teÅ¡ke borbe na podruÄÂju Lazarevca i spreÄÂile austougarske trupe da s juga obuhvate srpsku vojsku i potom u decembarskoj kontraofanzivi uÄÂestvovale u izbacivanju austrougarske vojske iz Srbije. Prilikom povlaÄÂenja srpske vojske krajem 1915. i poÄÂetkom 1916, uspeo je da s Drugom armijom, u sadejstvu s TimoÄÂkom vojskom, uspori napredovanje bugarske Prve armije.
1868. - S pravopisa Vuka Karadžića skinuta je zabrana. ReÅ¡enje o tome potpisao je, na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića, ministar prosvete Dimitrije Crnobarac, beÄÂki i pariski doktor nauka. KonaÄÂnu pobedu svog pravopisa Karadžić nije doživeo.
1880. - RoÄ‘en je srpski pisac Vladislav Petković Dis, jedan od najtalentovanijih pesnika srpske književnosti. Posle zavrÅ¡ene gimnazije, bio je uÄÂitelj u selu Prliti, potom carinski ÄÂinovnik u Beogradu, ali je najmanje bio sklon ÄÂinovniÄÂkom redu - živeo je boemskim životom. S piscem Simom Pandurovićem, jednim od osnivaÄÂa srpske moderne, ureÄ‘ivao je ÄÂasopis "Književna nedelja". Prvi svetski rat ga je odveo u tuÄ‘inu, a utopio se u moru kraj grÄÂkog ostrva Krf 1917, kad je nemaÄÂka podmornica torpedovala brod kojim se iz Francuske vraćao u otadžbinu. Lirika mu je autentiÄÂna, veoma senzibilna i fluidna, muzikalna u ritmu i emocijama, okrenuta unutraÅ¡njem životu, maÅ¡tanju i halucinacijama. Njegov pesimizam iskazuje viziju smrti, zlosutnosti i dubok liÄÂni bol. Dela: zbirke pesama "Utopljene duÅ¡e", "Mi ÄÂekamo cara".
1935. - Umro je srpski fiziÄÂar, elektrotehniÄÂar i pronalazaÄ Mihailo Pupin, nauÄÂnik svetskog glasa. Iz rodnog Idvora u Banatu 1874. je, posle Å¡kolovanja u PanÄÂevu i Pragu, otiÅ¡ao u SAD, gde je zavrÅ¡io Kolumbija univerzitet u Njujorku, na kojem je potom bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsednik Instituta radio-inženjera. ElektriÄÂni rezonator koji preko istog provodnika omogućuje istovremeni prenos vesti na razliÄÂitim talasnim dužinama bio je prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka. Najvećim otkrićem - samoindukcionim kalemovima ("Pupinovi kalemovi") - omogućio je prenos telefonskih razgovora na veliku daljinu. TakoÄ‘e, otkrio je sekundarne radijacije rendgenskih zraka, elektromagnetske detektore, napisao je univerzitetski udžbenik termodinamike. Za nauÄÂni rad odlikovan je 1920. Edisonovom medaljom, a za knjigu o svom životu "Immigrant to Inventor", kod nas prevedenu pod naslovom "Od paÅ¡njaka do nauÄÂenjaka", dobio je 1924. Pulicerovu nagradu. Njegovo ime nose fiziÄÂke laboratorije Kolumbija univerziteta.
1938. - NemaÄÂka je izvrÅ¡ila aneksiju Austrije.
1964. - Umro je srpski slikar Jovan Bijelić, ÄÂlan Srpske akademije nauka, jedan od najznaÄÂajnijih jugoslovenskih likovnih stvaralaca izmeÄ‘u dva svetska rata. Studirao je u Sarajevu, Krakovu, Parizu i Pragu. Postao je 1919. scenograf (potom i Å¡ef slikarske radionice) Narodnog pozoriÅ¡ta u Beogradu, gde je živeo do smrti. Slikao je portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i kompozicije. ProÅ¡ao je nekoliko faza u kojima je izražen uticaj kubizma u skulpturskoj koncepciji ÄÂvrsto modelovane forme i Å¡krtosti palete, a potom je, pod uticajem fovizma, stvarao koloritna dela izuzetne soÄÂnosti i ÄÂulne ekspresije. U poslednjoj fazi rastvarao je predmete uznemirenim potezima boje. Imao je privatnu Å¡kolu, iz koje je izaÅ¡ao niz slikara. Dela: "Portret devojke", "KupaÄÂica", "Jajce", "Kći umetnikova", "DvoriÅ¡te", "Ženski akt", "Sarajevo", "Portret starice".
1970. - SAD su snizile starosnu granicu glasaÄÂa - sa 21 na 18 godina.
2000. - Umro je srpski trener Aleksandar Nikolić, tvorac superiorne jugoslovenske Å¡kole koÅ¡arke, najznaÄÂajniji struÄÂnjak evropske koÅ¡arke u 20. veku. KoÅ¡arku je poÄÂeo da igra 1946. i nastupao je za viÅ¡e ekipa ukljuÄÂujući "Crvenu zvezdu" i "Partizan". Za jugoslovenski nacionalni tim odigrao je 11 utakmica, a 1951. je postao trener reprezentacije Jugoslavije, kojoj je doneo prve medalje 1961. na evropskom i 1963. na svetskom prvenstvu, kao i tutule prvaka Evrope 1977. i sveta 1978. Kao trener "OKK Beograda", osvojio je prvenstvo i Kup Jugoslavije, s "Crvenom zvezdom" Kup Jugoslavije i Kup pobednika kupova, a sa "Injisom" iz Varezea sve Å¡to se moglo osvojiti - tri titule prvaka Italije, tri kupa te zemlje, tri Kupa evropskih Å¡ampiona i dva Interkontinentalna kupa. U koÅ¡arkaÅ¡kim krugovima najÄÂešće su ga nazivali Profesor, a bio je uÄÂitelj i plejade srpskih trenera, ÄÂije su ekipe praktiÄÂno monopolizovale evropske klupske titule. Zbog ogromnih zasluga za koÅ¡arku, 1998. je uvrÅ¡ten u ÄÂuvenu "Kuću slavnih" u ameriÄÂkom gradu Springfild, kolevci koÅ¡arkaÅ¡ke igre.
2003. - Na predsednika Vlade Republike Srbije, dr Zorana ÄÂinÄ‘ića, izvrÅ¡en je atentat ispred zgrade Vlade Srbije u Beogradu. Dr Zoran ÄÂinÄ‘ić je podlegao ranama u 13:30 u Urgentnom centru KliniÄÂkog centra Srbije. Na predlog Vlade Srbije, vrÅ¡ilac dužnosti predsednika Srbije, NataÅ¡a Mićić, uvela je vanredno stanje u zemlji.
1365. - Osnovan je BeÄÂki univerzitet.
1737. - MoÅ¡ti Galileja prenesene su u crkvu Santa KroÄÂe u Firenci, Italija.
1755. - U Americi je instalirana prva parna mašina - za ispumpavanje vode iz izvora.
1856. - RoÄ‘en je srpski vojvoda Stepan - Stepa Stepanović, jedan od najistaknutijih vojskovoÄ‘a u dva balkanska i Prvom svetskom ratu. U Cerskoj bici u avgustu 1914. Druga armija je pod njegovom komandom razbila austrougarske trupe, za Å¡ta je dobio ÄÂin vojvode, a na Solunskom frontu u septembru 1918. Druga armija je, napadajući na glavnom pravcu, u sadejstvu s Prvom armijom, probila neprijateljsku odbranu, potom izbila na bugarsku granicu i prinudila Bugarsku na kapitulaciju. Posle zavrÅ¡ene Artiljerijske Å¡kole u Beogradu, u srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878. iskazao je veliku liÄÂnu hrabrost i umeÅ¡nost u komandovanju. UÄÂestvovao je i u srpsko-bugarskom ratu 1885, a nekoliko godina kasnije postao je profesor istorije na Vojnoj akademiji u Beogradu i pomoćnik naÄÂelnika Glavnog generalÅ¡taba. U generalski ÄÂin unapreÄ‘en je 1907. i postavljen je za komandanta Ã…Â umadijske divizije, 1908. je postao ministar vojske, zatim komandant Drinske, pa Moravske divizije i od 1911. do 1912. ponovo ministar vojske. U Prvom balkanskom ratu komandovao je Drugom armijom u Kumanovskoj bici, posle ÄÂega je krajem 1912. i poÄÂetkom 1913. uÄÂestvovao u opsadi i zauzimanju Jedrena. U Drugom balkanskom ratu uspeÅ¡no je s Drugom armijom odbranio pravac dolinom NiÅ¡ave prema Pirotu. Na poÄÂetku Prvog svetskog rata je, zamenjujući naÄÂelnika Å¡taba Vrhovne komande vojvodu Radomira Putnika, uspeÅ¡no sproveo mobilizaciju i koncentraciju srpske vojske, a posle Cerske bitke, u septembru 1914, njegova Druga armija je upornom odbranom osujetila austrougarsku Petu armiju da forsira Drinu. Potom su u Kolubarskoj bici u drugoj polovini novembra 1914. snage pod njegovom komandom vodile teÅ¡ke borbe na podruÄÂju Lazarevca i spreÄÂile austougarske trupe da s juga obuhvate srpsku vojsku i potom u decembarskoj kontraofanzivi uÄÂestvovale u izbacivanju austrougarske vojske iz Srbije. Prilikom povlaÄÂenja srpske vojske krajem 1915. i poÄÂetkom 1916, uspeo je da s Drugom armijom, u sadejstvu s TimoÄÂkom vojskom, uspori napredovanje bugarske Prve armije.
1868. - S pravopisa Vuka Karadžića skinuta je zabrana. ReÅ¡enje o tome potpisao je, na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića, ministar prosvete Dimitrije Crnobarac, beÄÂki i pariski doktor nauka. KonaÄÂnu pobedu svog pravopisa Karadžić nije doživeo.
1880. - RoÄ‘en je srpski pisac Vladislav Petković Dis, jedan od najtalentovanijih pesnika srpske književnosti. Posle zavrÅ¡ene gimnazije, bio je uÄÂitelj u selu Prliti, potom carinski ÄÂinovnik u Beogradu, ali je najmanje bio sklon ÄÂinovniÄÂkom redu - živeo je boemskim životom. S piscem Simom Pandurovićem, jednim od osnivaÄÂa srpske moderne, ureÄ‘ivao je ÄÂasopis "Književna nedelja". Prvi svetski rat ga je odveo u tuÄ‘inu, a utopio se u moru kraj grÄÂkog ostrva Krf 1917, kad je nemaÄÂka podmornica torpedovala brod kojim se iz Francuske vraćao u otadžbinu. Lirika mu je autentiÄÂna, veoma senzibilna i fluidna, muzikalna u ritmu i emocijama, okrenuta unutraÅ¡njem životu, maÅ¡tanju i halucinacijama. Njegov pesimizam iskazuje viziju smrti, zlosutnosti i dubok liÄÂni bol. Dela: zbirke pesama "Utopljene duÅ¡e", "Mi ÄÂekamo cara".
1935. - Umro je srpski fiziÄÂar, elektrotehniÄÂar i pronalazaÄ Mihailo Pupin, nauÄÂnik svetskog glasa. Iz rodnog Idvora u Banatu 1874. je, posle Å¡kolovanja u PanÄÂevu i Pragu, otiÅ¡ao u SAD, gde je zavrÅ¡io Kolumbija univerzitet u Njujorku, na kojem je potom bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsednik Instituta radio-inženjera. ElektriÄÂni rezonator koji preko istog provodnika omogućuje istovremeni prenos vesti na razliÄÂitim talasnim dužinama bio je prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka. Najvećim otkrićem - samoindukcionim kalemovima ("Pupinovi kalemovi") - omogućio je prenos telefonskih razgovora na veliku daljinu. TakoÄ‘e, otkrio je sekundarne radijacije rendgenskih zraka, elektromagnetske detektore, napisao je univerzitetski udžbenik termodinamike. Za nauÄÂni rad odlikovan je 1920. Edisonovom medaljom, a za knjigu o svom životu "Immigrant to Inventor", kod nas prevedenu pod naslovom "Od paÅ¡njaka do nauÄÂenjaka", dobio je 1924. Pulicerovu nagradu. Njegovo ime nose fiziÄÂke laboratorije Kolumbija univerziteta.
1938. - NemaÄÂka je izvrÅ¡ila aneksiju Austrije.
1964. - Umro je srpski slikar Jovan Bijelić, ÄÂlan Srpske akademije nauka, jedan od najznaÄÂajnijih jugoslovenskih likovnih stvaralaca izmeÄ‘u dva svetska rata. Studirao je u Sarajevu, Krakovu, Parizu i Pragu. Postao je 1919. scenograf (potom i Å¡ef slikarske radionice) Narodnog pozoriÅ¡ta u Beogradu, gde je živeo do smrti. Slikao je portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i kompozicije. ProÅ¡ao je nekoliko faza u kojima je izražen uticaj kubizma u skulpturskoj koncepciji ÄÂvrsto modelovane forme i Å¡krtosti palete, a potom je, pod uticajem fovizma, stvarao koloritna dela izuzetne soÄÂnosti i ÄÂulne ekspresije. U poslednjoj fazi rastvarao je predmete uznemirenim potezima boje. Imao je privatnu Å¡kolu, iz koje je izaÅ¡ao niz slikara. Dela: "Portret devojke", "KupaÄÂica", "Jajce", "Kći umetnikova", "DvoriÅ¡te", "Ženski akt", "Sarajevo", "Portret starice".
1970. - SAD su snizile starosnu granicu glasaÄÂa - sa 21 na 18 godina.
2000. - Umro je srpski trener Aleksandar Nikolić, tvorac superiorne jugoslovenske Å¡kole koÅ¡arke, najznaÄÂajniji struÄÂnjak evropske koÅ¡arke u 20. veku. KoÅ¡arku je poÄÂeo da igra 1946. i nastupao je za viÅ¡e ekipa ukljuÄÂujući "Crvenu zvezdu" i "Partizan". Za jugoslovenski nacionalni tim odigrao je 11 utakmica, a 1951. je postao trener reprezentacije Jugoslavije, kojoj je doneo prve medalje 1961. na evropskom i 1963. na svetskom prvenstvu, kao i tutule prvaka Evrope 1977. i sveta 1978. Kao trener "OKK Beograda", osvojio je prvenstvo i Kup Jugoslavije, s "Crvenom zvezdom" Kup Jugoslavije i Kup pobednika kupova, a sa "Injisom" iz Varezea sve Å¡to se moglo osvojiti - tri titule prvaka Italije, tri kupa te zemlje, tri Kupa evropskih Å¡ampiona i dva Interkontinentalna kupa. U koÅ¡arkaÅ¡kim krugovima najÄÂešće su ga nazivali Profesor, a bio je uÄÂitelj i plejade srpskih trenera, ÄÂije su ekipe praktiÄÂno monopolizovale evropske klupske titule. Zbog ogromnih zasluga za koÅ¡arku, 1998. je uvrÅ¡ten u ÄÂuvenu "Kuću slavnih" u ameriÄÂkom gradu Springfild, kolevci koÅ¡arkaÅ¡ke igre.
2003. - Na predsednika Vlade Republike Srbije, dr Zorana ÄÂinÄ‘ića, izvrÅ¡en je atentat ispred zgrade Vlade Srbije u Beogradu. Dr Zoran ÄÂinÄ‘ić je podlegao ranama u 13:30 u Urgentnom centru KliniÄÂkog centra Srbije. Na predlog Vlade Srbije, vrÅ¡ilac dužnosti predsednika Srbije, NataÅ¡a Mićić, uvela je vanredno stanje u zemlji.
Re: Na današnji dan...
rodjen jedan od najboljih pisaca svih vremena, bosnjaÄÂki pisac Musa Ćazim Ćatićmaida_20 je napisao/la:NA DANAÃ…Â NJI DAN-12 MART
1365. - Osnovan je BeÄÂki univerzitet.
1737. - MoÅ¡ti Galileja prenesene su u crkvu Santa KroÄÂe u Firenci, Italija.
1755. - U Americi je instalirana prva parna mašina - za ispumpavanje vode iz izvora.
1856. - RoÄ‘en je srpski vojvoda Stepan - Stepa Stepanović, jedan od najistaknutijih vojskovoÄ‘a u dva balkanska i Prvom svetskom ratu. U Cerskoj bici u avgustu 1914. Druga armija je pod njegovom komandom razbila austrougarske trupe, za Å¡ta je dobio ÄÂin vojvode, a na Solunskom frontu u septembru 1918. Druga armija je, napadajući na glavnom pravcu, u sadejstvu s Prvom armijom, probila neprijateljsku odbranu, potom izbila na bugarsku granicu i prinudila Bugarsku na kapitulaciju. Posle zavrÅ¡ene Artiljerijske Å¡kole u Beogradu, u srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878. iskazao je veliku liÄÂnu hrabrost i umeÅ¡nost u komandovanju. UÄÂestvovao je i u srpsko-bugarskom ratu 1885, a nekoliko godina kasnije postao je profesor istorije na Vojnoj akademiji u Beogradu i pomoćnik naÄÂelnika Glavnog generalÅ¡taba. U generalski ÄÂin unapreÄ‘en je 1907. i postavljen je za komandanta Ã…Â umadijske divizije, 1908. je postao ministar vojske, zatim komandant Drinske, pa Moravske divizije i od 1911. do 1912. ponovo ministar vojske. U Prvom balkanskom ratu komandovao je Drugom armijom u Kumanovskoj bici, posle ÄÂega je krajem 1912. i poÄÂetkom 1913. uÄÂestvovao u opsadi i zauzimanju Jedrena. U Drugom balkanskom ratu uspeÅ¡no je s Drugom armijom odbranio pravac dolinom NiÅ¡ave prema Pirotu. Na poÄÂetku Prvog svetskog rata je, zamenjujući naÄÂelnika Å¡taba Vrhovne komande vojvodu Radomira Putnika, uspeÅ¡no sproveo mobilizaciju i koncentraciju srpske vojske, a posle Cerske bitke, u septembru 1914, njegova Druga armija je upornom odbranom osujetila austrougarsku Petu armiju da forsira Drinu. Potom su u Kolubarskoj bici u drugoj polovini novembra 1914. snage pod njegovom komandom vodile teÅ¡ke borbe na podruÄÂju Lazarevca i spreÄÂile austougarske trupe da s juga obuhvate srpsku vojsku i potom u decembarskoj kontraofanzivi uÄÂestvovale u izbacivanju austrougarske vojske iz Srbije. Prilikom povlaÄÂenja srpske vojske krajem 1915. i poÄÂetkom 1916, uspeo je da s Drugom armijom, u sadejstvu s TimoÄÂkom vojskom, uspori napredovanje bugarske Prve armije.
1868. - S pravopisa Vuka Karadžića skinuta je zabrana. ReÅ¡enje o tome potpisao je, na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića, ministar prosvete Dimitrije Crnobarac, beÄÂki i pariski doktor nauka. KonaÄÂnu pobedu svog pravopisa Karadžić nije doživeo.
1880. - RoÄ‘en je srpski pisac Vladislav Petković Dis, jedan od najtalentovanijih pesnika srpske književnosti. Posle zavrÅ¡ene gimnazije, bio je uÄÂitelj u selu Prliti, potom carinski ÄÂinovnik u Beogradu, ali je najmanje bio sklon ÄÂinovniÄÂkom redu - živeo je boemskim životom. S piscem Simom Pandurovićem, jednim od osnivaÄÂa srpske moderne, ureÄ‘ivao je ÄÂasopis "Književna nedelja". Prvi svetski rat ga je odveo u tuÄ‘inu, a utopio se u moru kraj grÄÂkog ostrva Krf 1917, kad je nemaÄÂka podmornica torpedovala brod kojim se iz Francuske vraćao u otadžbinu. Lirika mu je autentiÄÂna, veoma senzibilna i fluidna, muzikalna u ritmu i emocijama, okrenuta unutraÅ¡njem životu, maÅ¡tanju i halucinacijama. Njegov pesimizam iskazuje viziju smrti, zlosutnosti i dubok liÄÂni bol. Dela: zbirke pesama "Utopljene duÅ¡e", "Mi ÄÂekamo cara".
1935. - Umro je srpski fiziÄÂar, elektrotehniÄÂar i pronalazaÄ Mihailo Pupin, nauÄÂnik svetskog glasa. Iz rodnog Idvora u Banatu 1874. je, posle Å¡kolovanja u PanÄÂevu i Pragu, otiÅ¡ao u SAD, gde je zavrÅ¡io Kolumbija univerzitet u Njujorku, na kojem je potom bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsednik Instituta radio-inženjera. ElektriÄÂni rezonator koji preko istog provodnika omogućuje istovremeni prenos vesti na razliÄÂitim talasnim dužinama bio je prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka. Najvećim otkrićem - samoindukcionim kalemovima ("Pupinovi kalemovi") - omogućio je prenos telefonskih razgovora na veliku daljinu. TakoÄ‘e, otkrio je sekundarne radijacije rendgenskih zraka, elektromagnetske detektore, napisao je univerzitetski udžbenik termodinamike. Za nauÄÂni rad odlikovan je 1920. Edisonovom medaljom, a za knjigu o svom životu "Immigrant to Inventor", kod nas prevedenu pod naslovom "Od paÅ¡njaka do nauÄÂenjaka", dobio je 1924. Pulicerovu nagradu. Njegovo ime nose fiziÄÂke laboratorije Kolumbija univerziteta.
1938. - NemaÄÂka je izvrÅ¡ila aneksiju Austrije.
1964. - Umro je srpski slikar Jovan Bijelić, ÄÂlan Srpske akademije nauka, jedan od najznaÄÂajnijih jugoslovenskih likovnih stvaralaca izmeÄ‘u dva svetska rata. Studirao je u Sarajevu, Krakovu, Parizu i Pragu. Postao je 1919. scenograf (potom i Å¡ef slikarske radionice) Narodnog pozoriÅ¡ta u Beogradu, gde je živeo do smrti. Slikao je portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i kompozicije. ProÅ¡ao je nekoliko faza u kojima je izražen uticaj kubizma u skulpturskoj koncepciji ÄÂvrsto modelovane forme i Å¡krtosti palete, a potom je, pod uticajem fovizma, stvarao koloritna dela izuzetne soÄÂnosti i ÄÂulne ekspresije. U poslednjoj fazi rastvarao je predmete uznemirenim potezima boje. Imao je privatnu Å¡kolu, iz koje je izaÅ¡ao niz slikara. Dela: "Portret devojke", "KupaÄÂica", "Jajce", "Kći umetnikova", "DvoriÅ¡te", "Ženski akt", "Sarajevo", "Portret starice".
1970. - SAD su snizile starosnu granicu glasaÄÂa - sa 21 na 18 godina.
2000. - Umro je srpski trener Aleksandar Nikolić, tvorac superiorne jugoslovenske Å¡kole koÅ¡arke, najznaÄÂajniji struÄÂnjak evropske koÅ¡arke u 20. veku. KoÅ¡arku je poÄÂeo da igra 1946. i nastupao je za viÅ¡e ekipa ukljuÄÂujući "Crvenu zvezdu" i "Partizan". Za jugoslovenski nacionalni tim odigrao je 11 utakmica, a 1951. je postao trener reprezentacije Jugoslavije, kojoj je doneo prve medalje 1961. na evropskom i 1963. na svetskom prvenstvu, kao i tutule prvaka Evrope 1977. i sveta 1978. Kao trener "OKK Beograda", osvojio je prvenstvo i Kup Jugoslavije, s "Crvenom zvezdom" Kup Jugoslavije i Kup pobednika kupova, a sa "Injisom" iz Varezea sve Å¡to se moglo osvojiti - tri titule prvaka Italije, tri kupa te zemlje, tri Kupa evropskih Å¡ampiona i dva Interkontinentalna kupa. U koÅ¡arkaÅ¡kim krugovima najÄÂešće su ga nazivali Profesor, a bio je uÄÂitelj i plejade srpskih trenera, ÄÂije su ekipe praktiÄÂno monopolizovale evropske klupske titule. Zbog ogromnih zasluga za koÅ¡arku, 1998. je uvrÅ¡ten u ÄÂuvenu "Kuću slavnih" u ameriÄÂkom gradu Springfild, kolevci koÅ¡arkaÅ¡ke igre.
2003. - Na predsednika Vlade Republike Srbije, dr Zorana ÄÂinÄ‘ića, izvrÅ¡en je atentat ispred zgrade Vlade Srbije u Beogradu. Dr Zoran ÄÂinÄ‘ić je podlegao ranama u 13:30 u Urgentnom centru KliniÄÂkog centra Srbije. Na predlog Vlade Srbije, vrÅ¡ilac dužnosti predsednika Srbije, NataÅ¡a Mićić, uvela je vanredno stanje u zemlji.
Re: Na današnji dan...
Dogodilo se na današnji dan - 13. mart
1639. - AmeriÄÂki univerzitet u MasaÄÂusetsu, osnovan 1636. godine, nazvan je Harvard, u ÄÂast njegovog prvog dobroÄÂinitelja, sveÅ¡tenika Džona Harvarda, koji je 1638. godine umro.
1733. - RoÄ‘en je Džozef Prisli, engleski materijalistiÄÂki filozof, fiziÄÂar i hemiÄÂar. Otkrio je kiseonik, amonijak, hlorovodinik, sumpornu kiselinu, azot-oksid i ugljenodioksid. Kao psiholog, bio je jedan od osnivaÄÂa asocijalne psihologije.
1781. - Engleski astronom nemaÄÂkog porekla, Vilijam HerÅ¡el, neoÄÂekivano je otkrio planetu Uran, sedmu po udaljenosti od Sunca. HerÅ¡elovo otkriće bilo je prvo otkriće uÄÂinjeno uz pomoć teleskopa, koji je HerÅ¡elu omogućio da prepozna Uran kao planetu, a ne kao zvezdu, kao Å¡to su mislili njegovi prethodnici. Ovo otkriće HerÅ¡elu je najpre donelo ÄÂlanstvo, a potom i predsedniÄÂki položaj u Londonskom kraljevskom druÅ¡tvu.
1852. - Debi crtanog junaka Ujka Sema.
1871. - RoÄ‘en je srpski general i vojni pisac Živko Pavlović, ÄÂlan Srpske kraljevske akademije, uÄÂesnik oba balkanska rata i Prvog svetskog rata. U Prvom balkanskom ratu bio je naÄÂelnik Å¡taba Primorskog kora, koji je opsedao Skadar, a u Drugom naÄÂelnik Operativnog odeljenja srpske Vrhovne komande. U Prvom svetskom ratu bio je jedan od najbližih saradnika vojvode Radomira Putnika, a kao pomoćnik naÄÂelnika Å¡taba Vrhovne komande rukovodio je povlaÄÂenjem srpske vojske kroz Crnu Goru i Albaniju. Na Solunskom frontu 1916. i 1917. komandovao je Ã…Â umadijskom divizijom. Penzionisan je 1923. zbog neslaganja s kraljem Aleksandrom I KaraÄ‘orÄ‘evićem. Dela: vojne studije "Bitka na Jadru avgusta 1913. godine", "Opsada Skadra 1912-1913.", "Bitka na Kolubari" (dva toma), "Beogradska operacija".
1881. - Ruski car Aleksandar II (1855-1881) ubijen je u Petrogradu u atentatu koji su izveli ÄÂlanovi tajnog udruženja "Narodna volja".
1895. - U Njujorku je izgorela laboratorija srpskog pronalazaÄÂa Nikole Tesle i tako je nestala ogromna nauÄÂna baÅ¡tina koju je on godinama stvarao.
1903. - RoÄ‘en je srpski geolog Kosta Petković, profesor Univerziteta u Beogradu, ÄÂlan Srpske akademije nauka i umetnosti, upravnik GeoloÅ¡kog zavoda i GeoloÅ¡kog instituta, urednik "GeoloÅ¡kih anala Balkanskog poluostrva", "Zbornika" i "Glasnika GeoloÅ¡kog instituta SANU". Objavio je viÅ¡e od 200 nauÄÂnih radova i izradio prvu geoloÅ¡ku kartu Jugoslavije po internacionalnoj normi. Dela: "GeoloÅ¡ki sastav i tektonski sklop Suve planine", "GeoloÅ¡ki sastav i tektonski sklop Majdanpeka", "Geologija okoline Dubrovnika", "GeoloÅ¡ka graÄ‘a Jugoslavije i njen uticaj na obrazovanje rudnih ležiÅ¡ta, reljefa i razvoj privrede", "Mezozoik Jugoslavije I-IV", "Trusna katastrofa u Skoplju 26. jula 1963. I-III", "Studija seizmo-tektonske karakteristike teritorije Crne Gore".
1950. - Dženeral Motors objavio je rekordnu zaradu - 656.434.232 $.
1961. - Pablo Pikaso (79) oženio se svojim modelom Žaklinom Rok (37).
1974. - Otvoren je aerodrom Ã…Â arl de Gol u blizini Pariza.
1975. - Umro je srpski pisac Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961, ÄÂlan Srpske akademije nauka i umetnosti. Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, BeÄÂu, Krakovu i Gracu, doktorirao istoriju u Gracu 1924. delom "Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine". U Prvom svetskom ratu je hapÅ¡en i interniran, izmeÄ‘u dva svetska rata bio je ambasador Jugoslavije u Berlinu, a posle Drugog svetskog rata živeo je u Beogradu. Njegova rana dela su poetiÄÂki spis "Ex ponto", "Nemiri" i "Lirika". PripovedaÄ snažne imaginacije i izuzetan poznavalac istorije Bosne, odlikovao se vanrednom ÄÂistotom jezika i bruÅ¡enim stilom, prefinjenim psiholoÅ¡kim analizama, dubokim poniranjem u suÅ¡tinske probleme egzistencije i umećem da sugestivnom magijom reÄÂi doÄÂara ljudsku i druÅ¡tvenu panoramu minulih vekova. Koristeći narodna predanja, legende, istorijsku faktografiju, bogatstvo maÅ¡te i osećanja sveta, podigao je monumentalnu književnu graÄ‘evinu, posebno romanima "Na Drini ćuprija", "TravniÄÂka hronika", "GospoÄ‘ica", "Prokleta avlija", "Omer-paÅ¡a Latas" (nedovrÅ¡en). Ostala dela: zbirke pripovedaka "Nemirna godina", "ŽeÄ‘", "Jelena, žena koje nema", "Znakovi", "Deca", "Kuća na osami", putopisi i skice "Staze, lica, predeli", meditativna proza "Znakovi pored puta", "Eseji, kritike, ÄÂlanci I i II", "Sveske".
1993. - Umro je srpski slikar i istoriÄÂar umetnosti Pavle Vasić, profesor Filozofskog fakulteta i Univerziteta umetnosti u Beogradu. Slikarstvo je uÄÂio u UmetniÄÂkoj Å¡koli u Beogradu, privatnoj Å¡koli Jovana Bijelića i u Parizu. Dela: "Uvod u likovne umetnosti", "Doba baroka", "Anastas Jovanović", "Dimitrije Avramović", "UroÅ¡ Knežević", "NoÅ¡nja naroda Jugoslavije kroz istoriju", "Uniforme srpske vojske 1808-1918.", "Primenjena umetnost kod Srba", "UmetniÄÂki život I i II".
1999. - U eksplozijama koje su Å¡iptarski teroristi izazvali u centru Podujeva i na pijaci u Kosovskoj Mitrovici poginulo je Å¡estoro i ranjeno viÅ¡e od 50 ljudi, a u napadima teroristiÄÂke OslobodilaÄÂke vojske Kosova kod VuÄÂitrna ubijena su dva pripadnika Vojske Jugoslavije.
1639. - AmeriÄÂki univerzitet u MasaÄÂusetsu, osnovan 1636. godine, nazvan je Harvard, u ÄÂast njegovog prvog dobroÄÂinitelja, sveÅ¡tenika Džona Harvarda, koji je 1638. godine umro.
1733. - RoÄ‘en je Džozef Prisli, engleski materijalistiÄÂki filozof, fiziÄÂar i hemiÄÂar. Otkrio je kiseonik, amonijak, hlorovodinik, sumpornu kiselinu, azot-oksid i ugljenodioksid. Kao psiholog, bio je jedan od osnivaÄÂa asocijalne psihologije.
1781. - Engleski astronom nemaÄÂkog porekla, Vilijam HerÅ¡el, neoÄÂekivano je otkrio planetu Uran, sedmu po udaljenosti od Sunca. HerÅ¡elovo otkriće bilo je prvo otkriće uÄÂinjeno uz pomoć teleskopa, koji je HerÅ¡elu omogućio da prepozna Uran kao planetu, a ne kao zvezdu, kao Å¡to su mislili njegovi prethodnici. Ovo otkriće HerÅ¡elu je najpre donelo ÄÂlanstvo, a potom i predsedniÄÂki položaj u Londonskom kraljevskom druÅ¡tvu.
1852. - Debi crtanog junaka Ujka Sema.
1871. - RoÄ‘en je srpski general i vojni pisac Živko Pavlović, ÄÂlan Srpske kraljevske akademije, uÄÂesnik oba balkanska rata i Prvog svetskog rata. U Prvom balkanskom ratu bio je naÄÂelnik Å¡taba Primorskog kora, koji je opsedao Skadar, a u Drugom naÄÂelnik Operativnog odeljenja srpske Vrhovne komande. U Prvom svetskom ratu bio je jedan od najbližih saradnika vojvode Radomira Putnika, a kao pomoćnik naÄÂelnika Å¡taba Vrhovne komande rukovodio je povlaÄÂenjem srpske vojske kroz Crnu Goru i Albaniju. Na Solunskom frontu 1916. i 1917. komandovao je Ã…Â umadijskom divizijom. Penzionisan je 1923. zbog neslaganja s kraljem Aleksandrom I KaraÄ‘orÄ‘evićem. Dela: vojne studije "Bitka na Jadru avgusta 1913. godine", "Opsada Skadra 1912-1913.", "Bitka na Kolubari" (dva toma), "Beogradska operacija".
1881. - Ruski car Aleksandar II (1855-1881) ubijen je u Petrogradu u atentatu koji su izveli ÄÂlanovi tajnog udruženja "Narodna volja".
1895. - U Njujorku je izgorela laboratorija srpskog pronalazaÄÂa Nikole Tesle i tako je nestala ogromna nauÄÂna baÅ¡tina koju je on godinama stvarao.
1903. - RoÄ‘en je srpski geolog Kosta Petković, profesor Univerziteta u Beogradu, ÄÂlan Srpske akademije nauka i umetnosti, upravnik GeoloÅ¡kog zavoda i GeoloÅ¡kog instituta, urednik "GeoloÅ¡kih anala Balkanskog poluostrva", "Zbornika" i "Glasnika GeoloÅ¡kog instituta SANU". Objavio je viÅ¡e od 200 nauÄÂnih radova i izradio prvu geoloÅ¡ku kartu Jugoslavije po internacionalnoj normi. Dela: "GeoloÅ¡ki sastav i tektonski sklop Suve planine", "GeoloÅ¡ki sastav i tektonski sklop Majdanpeka", "Geologija okoline Dubrovnika", "GeoloÅ¡ka graÄ‘a Jugoslavije i njen uticaj na obrazovanje rudnih ležiÅ¡ta, reljefa i razvoj privrede", "Mezozoik Jugoslavije I-IV", "Trusna katastrofa u Skoplju 26. jula 1963. I-III", "Studija seizmo-tektonske karakteristike teritorije Crne Gore".
1950. - Dženeral Motors objavio je rekordnu zaradu - 656.434.232 $.
1961. - Pablo Pikaso (79) oženio se svojim modelom Žaklinom Rok (37).
1974. - Otvoren je aerodrom Ã…Â arl de Gol u blizini Pariza.
1975. - Umro je srpski pisac Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961, ÄÂlan Srpske akademije nauka i umetnosti. Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, BeÄÂu, Krakovu i Gracu, doktorirao istoriju u Gracu 1924. delom "Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine". U Prvom svetskom ratu je hapÅ¡en i interniran, izmeÄ‘u dva svetska rata bio je ambasador Jugoslavije u Berlinu, a posle Drugog svetskog rata živeo je u Beogradu. Njegova rana dela su poetiÄÂki spis "Ex ponto", "Nemiri" i "Lirika". PripovedaÄ snažne imaginacije i izuzetan poznavalac istorije Bosne, odlikovao se vanrednom ÄÂistotom jezika i bruÅ¡enim stilom, prefinjenim psiholoÅ¡kim analizama, dubokim poniranjem u suÅ¡tinske probleme egzistencije i umećem da sugestivnom magijom reÄÂi doÄÂara ljudsku i druÅ¡tvenu panoramu minulih vekova. Koristeći narodna predanja, legende, istorijsku faktografiju, bogatstvo maÅ¡te i osećanja sveta, podigao je monumentalnu književnu graÄ‘evinu, posebno romanima "Na Drini ćuprija", "TravniÄÂka hronika", "GospoÄ‘ica", "Prokleta avlija", "Omer-paÅ¡a Latas" (nedovrÅ¡en). Ostala dela: zbirke pripovedaka "Nemirna godina", "ŽeÄ‘", "Jelena, žena koje nema", "Znakovi", "Deca", "Kuća na osami", putopisi i skice "Staze, lica, predeli", meditativna proza "Znakovi pored puta", "Eseji, kritike, ÄÂlanci I i II", "Sveske".
1993. - Umro je srpski slikar i istoriÄÂar umetnosti Pavle Vasić, profesor Filozofskog fakulteta i Univerziteta umetnosti u Beogradu. Slikarstvo je uÄÂio u UmetniÄÂkoj Å¡koli u Beogradu, privatnoj Å¡koli Jovana Bijelića i u Parizu. Dela: "Uvod u likovne umetnosti", "Doba baroka", "Anastas Jovanović", "Dimitrije Avramović", "UroÅ¡ Knežević", "NoÅ¡nja naroda Jugoslavije kroz istoriju", "Uniforme srpske vojske 1808-1918.", "Primenjena umetnost kod Srba", "UmetniÄÂki život I i II".
1999. - U eksplozijama koje su Å¡iptarski teroristi izazvali u centru Podujeva i na pijaci u Kosovskoj Mitrovici poginulo je Å¡estoro i ranjeno viÅ¡e od 50 ljudi, a u napadima teroristiÄÂke OslobodilaÄÂke vojske Kosova kod VuÄÂitrna ubijena su dva pripadnika Vojske Jugoslavije.
Re: Na današnji dan...
ih ljudi -i zbog toga protiv njega?vidovita_dzemila je napisao/la:aaaaa jadni tesla
sinoć je bila emisija o ivi andriću. neki travniÄÂani protiv njega jer se kao odrekao svog grada pa nemaju ulicu nazvanu po njemu, dok u viÅ¡egradu postoji i ulica i Å¡kola s njegovim imenom