Naš grad ZENICA
Nije lahko opisati Zenicu. Grad laboratorija u zemlji vjeÄÂitih eksperimenata. Prenapregnuta ljupkost krajolika unižena industrijom Å¡to je u zamjenu za ljepotu i zdravlje pružala sigurnost rada i opstanka. Pokazaće se, pak, da ni rad ni opstanak nisu baÅ¡ potpuno ovisni od te industrije. Jer, i kad su ugaÅ¡ene njene vatre, život je tekao dalje, nesmiljeno i neumitno kao sudbina. I bez nje je valjalo živjeti. BaÅ¡ kao Å¡to su radili i naÅ¡i preci.
Trebalo je napraviti izbor. Bez fabrike, ili sa njom svedenom na stvarnu mjeru i neumitne brojke jednostavnih bilanci Å¡to upravljaju vagom utroÅ¡enog i zaraÄ‘enog. Fabrika je suviÅ¡e obilježila Zenicu da bi je se mogli odreći. Ali jednako tako, nismo joj smjeli dozvoliti da nam svojom veliÄÂinom zakloni horizont i pomuti Å¡arenilo joÅ¡ neistraženih mogućnosti. RjeÄÂju, Zenica se probudila iz sna u koji je utonula u naruÄÂju diva, ali i sna iz kojeg joj ÄÂvrsti stisak tog Golijata nije dopustio da istraži veliki svijet Å¡arenila oko sebe.
Zenica je grad umjerenih i ugodnih proporcija, ni previÅ¡e velik da zaguÅ¡i bliskost meÄ‘u ljudima, ni odveć malen da umanji mogućnost izbora. Zapljuskivana vodama svojih triju rijeka, kao uvijek umivena djevojka, Zenica pruža ugodu bivstvovanja i kad drugdje upeÄÂe nesnosna vrućina, udari vjetar ili bujice poÄÂnu plaviti i nositi sve pred sobom. Zenica je i grad sigurnosti. U zeniÄÂku su se sigurnost sklanjali od ratova, ovdje su mnogi nevoljnici nalazili utoÄÂiÅ¡te i poÄÂinjali novi život. Ponosmi smo na to, jer uljuÄ‘enost zajednice ogleda se gradom, a naÅ¡ grad je u teÅ¡kim vremenima pokazao i ljudskost i uljuÄ‘enost.
Dragi posjetioci, vaÅ¡oj pažnji nudimo nekoliko ÄÂinjenica i brojki koje prostorno i vremenski odreÄ‘uju Zenicu. Nadamo se da će vam one koristiti i da ćete se stalno vraćati ovoj prezentaciji i slati nam vaÅ¡e prijedloge kako bismo je uÄÂinili boljom.
Zenica je grad smješten u kotlini rijeke Bosne na nadmorskoj visini 316 metara. Privredni je centar Bosne i Hercegovine. Zenica je udaljena od Sarajeva 70 kilometara, sjeverno, dolinom rijeke Bosne. Najbliži aerodrom je u Sarajevu do koga se dolazi putem uz rijeku Bosne preko Stupske petlje.
Geografski podaci
Površina
500 km kvadratnih
Geografska širina i dužina
44° 12' i 17° 56'
Nadmorska visina
316 m
Stanovništvo
Prije drugog svjetskog rata grad je imao 15.000 stanovnika, pred ovaj rat imala je 145.000 žitelja, a danas oko 130.000. U strukturi zenickog stanovništva registrovani su pripadnci razlicitih naroda kultura vjera i obicaja povezanim dubokim tradicijama skladnog života.
Predstavite nam svoj grad
Re: Predstavite nam svoj grad "Banja Luka"
BRAVO,,krajisnik_BIH87 je napisao/la:Banja Luka (službeni naziv: Grad Banja Luka) je grad u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smjeÅ¡ten na rijeci Vrbas. Po veliÄÂini je drugi grad u cijeloj BiH, a mnogi ga smatraju jednim od njenih najljepÅ¡ih gradova. Upravno te privredni i kulturni centar ovog dijela Bosanske Krajine.
Historija
Predosmansko doba
U 1. vijeku nove ere Rimljani su osvojili podruÄÂje Banja Luke, koje je tada bilo naseljeno uglavnom pripadnicima mezejskih Ilira. Ovo podruÄÂje je u potpunosti bilo u sastavu rimske privincije Ilirikum, a danaÅ¡nji grad Banja Luka bio je smjeÅ¡ten na putnom pravcu, koji je vodio od Dalmacije do Panonije, odnosno od Salone do danaÅ¡nje Bosanske GradiÅ¡ke. DanaÅ¡nja tvrÄ‘ava Kastel u centru grada u to vrijeme koristila se kao rimska vojna utvrda.
Slaveni su naselili Balkan i podruÄÂje danaÅ¡nje Banje Luke u 6. i 7. vijeku nove ere, a u ovo doba, iz kojeg generalno postoji veoma malo pisanih tragova, sagraÄ‘eno je nekoliko tvrÄ‘ava u dolini rijeke Vrbas. Najranije slavensko naselje zvalo se takoÄ‘er Vrbas, koje se prvi put spominje 1320. godine. Banja Luku kao naseljeno mjesto pod ovim imenom prvi put pominje 1494. godine hrvatsko-ugarski kralj Vladislav. Samo ime znaÄÂi "Banova livada", a potiÄÂe od rijeÄÂi "ban" i "luka" (Å¡to je znaÄÂilo podruÄÂje blizu vode). Ne zna se o kojem se banu i livadi radi.
Bosanski franjevci su naselili podruÄÂje Banje Luke joÅ¡ u 14. vijeku, te su u naselju PetriÄÂevac, nedaleko od centra grada, 1378. godine izgradili i prvi franjevaÄÂki samostan u ovom dijelu Bosne.
Osmansko doba
Portret Ferhat-paše Sokolovića iz 1612. od Dominicusa Custosa
Osmanska vojska pod vodstvom Gazi Husrev-bega osvaja Banja Luku 1521. godine. Grad se time poÄÂeo razvijati već 1528. godine sa izgradnjom naselja Gornji Ã…Â eher. Banja Luka je kao grad vrlo brzo rasla i 1533. godine postaje glavni grad Bosanskog sandžaka (kasnije Bosanskog paÅ¡aluka). Glavni graditelj Banje Luke je bez sumnje bio Ferhat-paÅ¡a Sokolović, bliski roÄ‘ak Mehmed- paÅ¡e Sokolovića, jednog od najznaÄÂajnijih bosanskih velikana i jednog od najuticajnijih ljudi tog doba u cijelom Osmanskom carstvu. Najvažniji doprinos Ferhat-paÅ¡e Banjoj Luci bila je džamija Ferhadija, sa kojom je takoÄ‘er utemeljena prvobitna vodovodna infrastruktura Banje Luke koja je služila njenom bržem urbanom razvitku. Novac za konstrukciju džamije je dobijen od kapare za zarobljenog austrijskog komandira, a iznosio je 30.000 dukata. Drugi važan objekat izgraÄ‘en nedugo nakon Ferhadije je Arnaudija džamija, napravljena na drugom kraju ulice u odnosu na Ferhadiju. IzmeÄ‘u ove dvije monumentalne gradske džamije gradska uprava je forsirala trgovinu i podizanje zanatskih dućana, koji su u to vrijeme stimulisali ekonomski razvoj grada. Iz ovog vremena potiÄÂe i gradnja BanjaluÄÂke sahat-kule, koja je izgraÄ‘ena nedaleko od Ferhadije, ÄÂime se ovaj dio grada nedaleko od Kastela zaokružuje kao posebna historisjko-urbana cjelina, danas poznata pod imenom Stari Grad Banje Luke.
Srpske pravoslavne crkve su se prvobitno uglavnom gradile na podruÄÂjima koja se danas smatraju okolinom Banje Luke, a njihova povećana gradnja poÄÂinje sredinom 19. vijeka sa dolaskom pravoslavnih Srba iz Hercegovine. U istom periodu na Å¡irem prostoru grada naseljavaju se i Sefardski Jevreji, te katoliÄÂki red Trapisti, koji su znatno doprinijeli ranom industrijskom razvoju grada izgradnjom velikog mlina, pivare, ciglane, fabrike vunenih tkanina, pilane i hidroelektrane.
Kako je uticaj Osmanskog carstva opadao, a sama Carstvo podnosilo mnoge gubitke i nazadovanje u Evropi, Banja Luka je kao i najveći dio bosanskih graniÄÂnih mijesta sve viÅ¡e postajala tek taÄÂka odbrane osmanske-carske teritorije. Zbog toga je 1639. centar Bosanskog paÅ¡aluka premjeÅ¡ten u Sarajevo. 1688. godine austrijske trupe su prodrijele do Banje Luke, te poharale centar grada. Gotovo pola vijeka kasnije, 1737. na novi napad austrijske vojske banjaluÄÂani su bili viÅ¡e nego odliÄÂno pripremljeni, ÄÂime su zapravo pokazali kako su i bez osmanske podrÅ¡ke u stanju organizirati otpor i preuzeti odgovornost da odbrane grad od napada osvajaÄÂa. Impresivna pobjeda u Bici kod Banjaluke danas se u bosanskohercegovaÄÂkoj historiografiji ubraja u jedan od najsvjetlijih primjera bosanske snage i državotvornosti. MraÄÂni dio banjaluÄÂke historije se odvio kroz veći dio 17. vijeka, kad su gradom harali ÄÂesti požari i zarazne bolesti, poput kuge, donosene s druge strane granice.
Austrougarsko doba
Modernizacija Banje Luke poÄÂela je kratko prije pada Osmanskog carstva, odnosno dolaska Austro-Ugarske na podruÄÂje Bosne i Hercegovine 1878. Prvi telegraf je izgraÄ‘en 1866. godine, a 1873. otvorena je i pruga od Banje Luke do Dobrljina. Austrougarska vojska ulazi u Banja Luku sa sjevera, no ne nailazi na veliki otpor lokalnog muslimanskog stanovniÅ¡tva, kao u nekim drugim mjestima Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Cazin, Livno). U desetljećima koja su slijedila, Banja Luka je postala važan industrijski, privredni i kulturni centar Bosanske krajine. Do 1895. godine grad je već imao gimnaziju, bolnicu, fabriku duhana, željezniÄÂku vezu sa BeÄÂom i BudimpeÅ¡tom, a hroniÄÂari bilježe i 13.566 stanovnika (oko trećinu broja stanovnika Sarajeva). Grad se ubrzano izgraÄ‘uje i dobija modernu urbanu strukturu tipiÄÂnog gradskog centra Austro-Ugarske monarhije, koji nimalo ne zaostaje za sliÄÂnim mjestima iz tog perioda.
Geografija
Rijeka Vrbas
Banja Luka je podignuta sa obje strane rijeke Vrbasa, na mjestu gdje ova rijeka iz svojih klisura, tjesnaca i klanaca gubi osobine gorske rijeke i ulazi u niziju kroz koju pravi svoj put ka ušću u Savu. Vrbas teÄÂe sredinom grada i na gradskom podruÄÂju prima pritoke: Suturliju, Crkvenu i Vrbanju. SrediÅ¡nji dio grada leži na nadmorskoj visini od 163 m, okružen tercijarnim brežuljcima. Okolina Banje Luke bogata je raznovrsnom Å¡umskom divljaÄÂi, a rijeke ribom, Å¡to je doprinijelo razvoju lova i ribolova.
Klima u Banjoj Luci je umjereno kontinentalna sa uticajima panonskog pojasa. Srednja godišnja temperatura je 10,7°C, srednja januarska 0,8°C, dok je srednja julska 21,3°C.
Prostrano podruÄÂje grada nije u srazmjeri sa brojem stanovnika koji ga naseljavaju. Prateći tok Vrbasa grad se razvijao nizvodno, a stambena naselja koja su se gradila poslije Drugog svjetskog rata i zemljotresa 1969. razvijala su se u Å¡irinu prema brdima koja okružuju Banju Luku, ispod kojih su nikle moderne viÅ¡espratnice.
Kultura
Zahvaljujući svojoj dugoj i vrijednoj historiji grad Banja Luka ima veoma bogato i raznoliko kulturno naslijeđe. U gradu se nalazi nekoliko muzeja, od kojih treba izdvojiti Muzej Bosanske krajine, Etnografski muzej (osnovan 1930. godine), te Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske.
Kulturnu ponudu u gradu ÄÂine i dvije pozoriÅ¡ne kuće sa vrijednom tradicijom: Narodno i DjeÄÂije pozoriÅ¡te, kao i nekoliko kulturno-umjetniÄÂkih druÅ¡tava. Najistaknutiji folklorni ansambli koji ÄÂine amatersku kulturnu scenu grada su CKUDM "Veselin MasleÅ¡a" Banja Luka, RKUD "Pelagić" (1927) i KUD "ÄŒajavec".
Gradska biblioteka, osnovana 26. aprila 1936. godine, nastavlja knjiÅ¡ku tradiciju dotadaÅ¡njih gradskih i nacionalnih ÄÂitaonica. Jednu od njih osnovao je joÅ¡ 1866. godine veliki prosvjetitelj Vaso Pelagić, koja vremenom dobija važnu ulogu u akademskoj zajednici i cjelokupnoj javnosti Banja Luke. U prvih trideset godina svoga rada biblioteka je skupila oko 92.000 knjiga i proÅ¡irila svoju djelatnost, osnivajući ÄÂitaonicu i djeÄÂije odjeljenje tokom 1950-ih godina. Biblioteka danas broji fond od 200.000 knjiga, publikacija i periodike. Tokom 1980-ih postaje ÄÂlanicom Univerziteta u Banjoj Luci, a danas slovi kao Narodna i Univerzitetska biblioteka.
Jedno od znaÄÂajnih kulturnih mjesta u gradu je i Banski dvor, koji danas djeluje kao kulturni centar. GraÄ‘en je u periodu izmeÄ‘u 1929. i 1932. godine kao rezidencijalni prostor bana Vrbaske banovine i u te svrhe koriÅ¡ten sve do 1941. U poslijeratnom periodu zgrada je koriÅ¡tena kao upravno sjediÅ¡te, da bi od 1955. godine prerasla u Dom kulture. Dom kulture sadrži reprezentativnu koncertnu salu, galeriju, prostorije entiteske televizije i restoran.
Nedaleko od Doma kulture je i gradsko banjaluÄÂko izlaziÅ¡te Parkić, te veleljepna Gospodska ulica, koja joÅ¡ ÄÂuva Å¡arm proteklih vremena.
U strogom centru grada, na obali rijeke Vrbas, nalazi se i banjaluÄÂki Kastel, dobro oÄÂuvano rimsko vojno utvrÄ‘enje (castra), unutar kojeg se i odvijao život rimskog vojnog naselja na gradskom podruÄÂju danaÅ¡nje Banje Luke. Kastel je posebna gradska atrakcija Banja Luke, na kojem se tokom ljetnih mjeseci održavaju mnogobrojni koncerti, Å¡to gradu daje specifiÄÂan Å¡arm.
http://www.youtube.com/watch?v=e_F6IEPH ... ure=relate
I nikad nikom nemoj ih dati
ako ne ume da ti ih vrati
toplije, mekše, mladje i sladje.
Jer usne samo zato postoje
da osmeh po tvome osmehu skroje .....
I nikad nikom nemoj ih dati
ako ne ume da ti ih vrati
toplije, mekše, mladje i sladje.
Jer usne samo zato postoje
da osmeh po tvome osmehu skroje .....
Re: Predstavite nam svoj grad
nije moj grad al je najljepša posveta svom gradu ikad na filmu
http://www.youtube.com/watch?v=gGTEkJ8a ... re=related
http://www.youtube.com/watch?v=gGTEkJ8a ... re=related