Frontmen kultnog benda "Azra" Branimir Johnny Štulić u svojoj novoj knjizi, autobiografiji "Smijurijada", iznapadao je svoje bivše saradnike Borisa Lajnera i Mišu Hrnjaka.
U dijelovima knjige koju predstavlja beogradski Blic Johnny se obrušio na nekadašnje kolege, navodeći kolike dugove imaju prema njemu.
"Rekao bi Homer kako samo rÄ‘a rÄ‘u naÄ‘e jer i Lajner je od 1994. održao sto pedeset nastupa s mojim pjesmama, Å¡to meni tvorcu donosi 150.000 eura koje je nit platio, nit namjerava, ali zato potpisuje peticije protiv Tompsona, iako se dva puta na poÄÂetku rata u druÅ¡tvu Pike StanÄÂića zalagao na radio-stanicama da mi se na ÄÂelo ureže Å¡ahovnica", piÅ¡e Ã…Â tulić iz holandskog Utrechta.
Sebe naziva kreatorom "novog vala", a ovu dvojicu kolega leÅ¡inarima kojima je diktirao Å¡ta da sviraju. Sa Lajnerom inaÄÂe nije u kontaktu od 1991. godine.
Zanimljivosti !!!
Re: Zanimljivosti !!!
Humanost na djelu
Prodaje sebe kako bi spasila prijateljicu
Kineska studentica prodaje sebe za 24 hiljade dolara, koliko je potrebno da spasi život svoje prijateljice s fakulteta.
DvadesetdvogodiÅ¡nja Dan Dan, koja studira na Univerzitetu u Dezhou, u provinciji Shandong, odluÄÂila je za onog koji da ovu svotu odmah se udati. Svoju ponudu je objavila na internetu.
Njenoj prijateljici Zhang Yuemei dijagnosticiran je encefalitis, bolest mozga i kiÄÂmene moždine.
Ona nema novca za lijeÄÂenje kakvo joj je potrebno, a bez kojeg će ona zapasti u vegetativno stanje.
"Njeni roditelji su farmeri, koji ne mogu priuštiti ovu basnoslovno skupu operaciju i tretmane koji poslije nje slijede", objasnila je Dan Dan.
Ona kaže da će se udatiza muÅ¡karca koji je spreman donirati 24 hiljade dolara, svotu koja će pokriti troÅ¡kove lijeÄÂenja.
Neki su je optužili da koristi bolesnu prijateljicu da kako bi našla bogatog supruga.
Prodaje sebe kako bi spasila prijateljicu
Kineska studentica prodaje sebe za 24 hiljade dolara, koliko je potrebno da spasi život svoje prijateljice s fakulteta.
DvadesetdvogodiÅ¡nja Dan Dan, koja studira na Univerzitetu u Dezhou, u provinciji Shandong, odluÄÂila je za onog koji da ovu svotu odmah se udati. Svoju ponudu je objavila na internetu.
Njenoj prijateljici Zhang Yuemei dijagnosticiran je encefalitis, bolest mozga i kiÄÂmene moždine.
Ona nema novca za lijeÄÂenje kakvo joj je potrebno, a bez kojeg će ona zapasti u vegetativno stanje.
"Njeni roditelji su farmeri, koji ne mogu priuštiti ovu basnoslovno skupu operaciju i tretmane koji poslije nje slijede", objasnila je Dan Dan.
Ona kaže da će se udatiza muÅ¡karca koji je spreman donirati 24 hiljade dolara, svotu koja će pokriti troÅ¡kove lijeÄÂenja.
Neki su je optužili da koristi bolesnu prijateljicu da kako bi našla bogatog supruga.
Re: Zanimljivosti !!!
Troškovi: Samo za noćenje po 10.000 dolara!
Ukupna potrošena suma još nepoznata • Naših 19 predstavnika odsjelo u hotelu "Kimberly"
TroÅ¡kovi boravka delegacije Bosne i Hercegovine u Njujorku, gdje je uÄÂestvovala na otvaranju 64. zasjedanja Generalne skupÅ¡tine Ujedinjenih naroda, joÅ¡ nisu sumirani.![[eusa_wall.gif]](./images/smilies/eusa_wall.gif "[eusa_wall")
ÄŒlanovi protokola
No, iz proste raÄÂunice koja se može izvesti samo iz cijena hotelskog noćenja u jednom od najskupljih gradova na svijetu, proizlazi da je plaćano skoro 10.000 ameriÄÂkih dolara za noć.
Prema "Avazovim" saznanjima, naime, u delegaciji PredsjedniÅ¡tva BiH bilo je 19 ÄÂlanova. Osim ÄÂlanova PredsjedniÅ¡tva BiH Željka KomÅ¡ića i Harisa Silajdžića, u delegaciji je bilo sedam ÄÂlanova iz Ministarstva vanjskih poslova, s ministrom Svenom Alkalajem na ÄÂelu.
Između ostalih, u Njujorku je bila i Alkalajeva bivša sekretarica, koja odnedavno ima funkciju šefa njegovog ureda.
KomÅ¡ića i Silajdžića pratio je jedan, odnosno dva savjetnika, a u delegaciji je bio i predstavnik kabineta srpskog ÄÂlana PredsjedniÅ¡tva BiH NebojÅ¡e Radmanovića. MeÄ‘u bh. predstavnicima bili su i ÄÂlanovi protokola, Dalida Jugo iz Pres-odjela, te ÄÂlanovi obezbjeÄ‘enja visokih zvaniÄÂnika i drugi.
Delegacija je bila smjeÅ¡tena u hotelu "Kimberly" na Menhetnu. Prema informacijama sa zvaniÄÂne web-stranice, noćenje u jednokrevetnoj sobi u ovom hotelu koÅ¡ta u prosjeku oko 500 ameriÄÂkih dolara, pa naviÅ¡e. Te sobe, prema ponudi, nude luksuz i komfor.
Specijalne tarife
Kako nam je kazao Damir Arnaut, savjetnik boÅ¡njaÄÂkog ÄÂlana PredsjedniÅ¡tva BiH Harisa Silajdžića, misija BiH ima odreÄ‘ene popuste u ovom hotelu, a pripadaju joj i izvjesne "specijalne tarife". Ipak, Arnaut nije precizirao koliko je u "Kimberlyju" plaćano noćenje po osobi.
Uzme li se u obzir da je cijena sobe oko 500 dolara, naša delegacija svaku noć morala je plaćati skoro 10.000 dolara. Naravno, ne treba zaboraviti da ostali troškovi znatno povećavaju ovu cifru.
Barak Obama organizirao prijem
Predsjedavajući i ÄÂlan PredsjedniÅ¡tva BiH Željko KomÅ¡ić i Haris Silajdžić tokom boravka u Njujorku snažno su lobirali za podrÅ¡ku naÅ¡oj državi za izbor za nestalnu ÄÂlanicu Vijeća sigurnosti UN-a. U vezi s tim, KomÅ¡ić je održao sastanke sa mnogim državnicima, a juÄÂer je, kako je saopćeno iz njegovog ureda, razgovarao sa ÄÂelnicima Ã…Â vicarske, Turkmenistana, Libana, Kolumbije, Svazilenda i Ã…Â ri Lanke.
InaÄÂe, KomÅ¡ić je u ÄÂetvrtak kasno po naÅ¡em vremenu prisustvovao prijemu koji je, u ÄÂast Å¡efova država koji uÄÂestvuju na 64. zasjedanju Generalne skupÅ¡tine UN-a, organizirao predsjednik Sjedinjenih Država Barak Obama (Barack).
Ukupna potrošena suma još nepoznata • Naših 19 predstavnika odsjelo u hotelu "Kimberly"
TroÅ¡kovi boravka delegacije Bosne i Hercegovine u Njujorku, gdje je uÄÂestvovala na otvaranju 64. zasjedanja Generalne skupÅ¡tine Ujedinjenih naroda, joÅ¡ nisu sumirani.
ÄŒlanovi protokola
No, iz proste raÄÂunice koja se može izvesti samo iz cijena hotelskog noćenja u jednom od najskupljih gradova na svijetu, proizlazi da je plaćano skoro 10.000 ameriÄÂkih dolara za noć.
Prema "Avazovim" saznanjima, naime, u delegaciji PredsjedniÅ¡tva BiH bilo je 19 ÄÂlanova. Osim ÄÂlanova PredsjedniÅ¡tva BiH Željka KomÅ¡ića i Harisa Silajdžića, u delegaciji je bilo sedam ÄÂlanova iz Ministarstva vanjskih poslova, s ministrom Svenom Alkalajem na ÄÂelu.
Između ostalih, u Njujorku je bila i Alkalajeva bivša sekretarica, koja odnedavno ima funkciju šefa njegovog ureda.
KomÅ¡ića i Silajdžića pratio je jedan, odnosno dva savjetnika, a u delegaciji je bio i predstavnik kabineta srpskog ÄÂlana PredsjedniÅ¡tva BiH NebojÅ¡e Radmanovića. MeÄ‘u bh. predstavnicima bili su i ÄÂlanovi protokola, Dalida Jugo iz Pres-odjela, te ÄÂlanovi obezbjeÄ‘enja visokih zvaniÄÂnika i drugi.
Delegacija je bila smjeÅ¡tena u hotelu "Kimberly" na Menhetnu. Prema informacijama sa zvaniÄÂne web-stranice, noćenje u jednokrevetnoj sobi u ovom hotelu koÅ¡ta u prosjeku oko 500 ameriÄÂkih dolara, pa naviÅ¡e. Te sobe, prema ponudi, nude luksuz i komfor.
Specijalne tarife
Kako nam je kazao Damir Arnaut, savjetnik boÅ¡njaÄÂkog ÄÂlana PredsjedniÅ¡tva BiH Harisa Silajdžića, misija BiH ima odreÄ‘ene popuste u ovom hotelu, a pripadaju joj i izvjesne "specijalne tarife". Ipak, Arnaut nije precizirao koliko je u "Kimberlyju" plaćano noćenje po osobi.
Uzme li se u obzir da je cijena sobe oko 500 dolara, naša delegacija svaku noć morala je plaćati skoro 10.000 dolara. Naravno, ne treba zaboraviti da ostali troškovi znatno povećavaju ovu cifru.
Barak Obama organizirao prijem
Predsjedavajući i ÄÂlan PredsjedniÅ¡tva BiH Željko KomÅ¡ić i Haris Silajdžić tokom boravka u Njujorku snažno su lobirali za podrÅ¡ku naÅ¡oj državi za izbor za nestalnu ÄÂlanicu Vijeća sigurnosti UN-a. U vezi s tim, KomÅ¡ić je održao sastanke sa mnogim državnicima, a juÄÂer je, kako je saopćeno iz njegovog ureda, razgovarao sa ÄÂelnicima Ã…Â vicarske, Turkmenistana, Libana, Kolumbije, Svazilenda i Ã…Â ri Lanke.
InaÄÂe, KomÅ¡ić je u ÄÂetvrtak kasno po naÅ¡em vremenu prisustvovao prijemu koji je, u ÄÂast Å¡efova država koji uÄÂestvuju na 64. zasjedanju Generalne skupÅ¡tine UN-a, organizirao predsjednik Sjedinjenih Država Barak Obama (Barack).
Re: Zanimljivosti !!!
MEDICINSKO ÄŒUDO
Trudnica ponovno ostala trudna!
![[wow.gif]](./images/smilies/wow.gif "[wow.gif]")
http://www.youtube.com/watch?v=3UWSW60O8NU
Datum objave:
25.09.2009 12:00
Trudna Amerikanka Å¡okirala je lijeÄÂnika kada je doÅ¡la na ultrazvuk koji je otkrio da uz prvi fetus raste joÅ¡ jedan. U njezinoj maternici rastu dvije bebe koje nisu blizanci
Julia Grovenburg s drugim je djetetom zatrudnjela samo dva i pol tjedna nakon prvoga zaÄÂeća. Oba fetusa razvijaju se u njezinoj maternici jedan pokraj drugoga.
'Kada je Julia doÅ¡la na ultrazvuk, pregledana je njezina prva beba – djevojÄÂica. UoÄÂeno je da se dobro razvija, ali je bilo teÅ¡ko odrediti u kojoj je dobi. A onda je primjećen drugi otkucaj srca - primjećena je druga beba – djeÄÂaÄÂić - koja je mnogo mlaÄ‘a od prve. Stvarno se ÄÂini da je rijeÄ o istinitom sluÄÂaju razliÄÂitoga vremena zaÄÂeća', pojasnila je dr. Karen Boyle iz medicinskoga centra u Baltimoreu.
Julia Grovenburg zatrudnjela je s dvije bebe koje nisu blizanci i koje imaju razliÄÂitu dob. Julia i njezin suprug Todd starijoj bebi već su dali ime Jillian, a njezinog mlaÄ‘eg brata nazvat će Hudson.
'Ovo je vrlo neobiÄÂno i rijetko stanje, ali mogućnost postoji. ViÅ¡e će se znati nakon roÄ‘enja beba kada će obje biti testirane', istaknuo je Julijin lijeÄÂnik Michael Muylaert.
Ovakvo stanje moglo bi biti opasno za mlaÄ‘u bebu jer može rezultirati preuranjenim porodom i problemima s plućima. MeÄ‘utim, struÄÂnjaci ne oÄÂekuju probleme s malim Hudsonom.
Prva beba trebala bi biti rođena ove godine, a druga 2010. godine.
Trudnica ponovno ostala trudna!
http://www.youtube.com/watch?v=3UWSW60O8NUDatum objave:
25.09.2009 12:00
Trudna Amerikanka Å¡okirala je lijeÄÂnika kada je doÅ¡la na ultrazvuk koji je otkrio da uz prvi fetus raste joÅ¡ jedan. U njezinoj maternici rastu dvije bebe koje nisu blizanci
Julia Grovenburg s drugim je djetetom zatrudnjela samo dva i pol tjedna nakon prvoga zaÄÂeća. Oba fetusa razvijaju se u njezinoj maternici jedan pokraj drugoga.
'Kada je Julia doÅ¡la na ultrazvuk, pregledana je njezina prva beba – djevojÄÂica. UoÄÂeno je da se dobro razvija, ali je bilo teÅ¡ko odrediti u kojoj je dobi. A onda je primjećen drugi otkucaj srca - primjećena je druga beba – djeÄÂaÄÂić - koja je mnogo mlaÄ‘a od prve. Stvarno se ÄÂini da je rijeÄ o istinitom sluÄÂaju razliÄÂitoga vremena zaÄÂeća', pojasnila je dr. Karen Boyle iz medicinskoga centra u Baltimoreu.
Julia Grovenburg zatrudnjela je s dvije bebe koje nisu blizanci i koje imaju razliÄÂitu dob. Julia i njezin suprug Todd starijoj bebi već su dali ime Jillian, a njezinog mlaÄ‘eg brata nazvat će Hudson.
'Ovo je vrlo neobiÄÂno i rijetko stanje, ali mogućnost postoji. ViÅ¡e će se znati nakon roÄ‘enja beba kada će obje biti testirane', istaknuo je Julijin lijeÄÂnik Michael Muylaert.
Ovakvo stanje moglo bi biti opasno za mlaÄ‘u bebu jer može rezultirati preuranjenim porodom i problemima s plućima. MeÄ‘utim, struÄÂnjaci ne oÄÂekuju probleme s malim Hudsonom.
Prva beba trebala bi biti rođena ove godine, a druga 2010. godine.
Re: Zanimljivosti !!!
NeobiÄÂan sluÄÂaj
Trudna žena ponovo zatrudnjela
Trudnica iz Arkansasa šokirala se kad je otišla na rutinski pregled i saznala da je još jednom zatrudnjela.
Julia Grovenburg sad u stomaku ima dva fetusa, iako bebe nisu blizanci. Ljekari kažu da je ona dvaput ostala u drugom stanju, te da je prvo dijete zaÄÂeto dvije i po sedmice prije drugog.
Je li to stvarno moguće? Dr. Karen Boyle, hirurginja u Greater Baltimore Medical Center, za emisiju Good Morning America, koja se emitira na ABC-u je rekla: "Kad je žena doÅ¡la na ultrazvuk, najprije su ljekari vidjeli jednu bebu u razvoju, a zatim i mnogo mlaÄ‘i fetus. Iako mogu postojati razlike u veliÄÂini i razvoju djece, to se ne odnosi na ranu trudnoću."
Dvostruka trudnoća se rijetko dogaÄ‘a, a Boyle kaže da ona zna za samo deset takvih sluÄÂajeva.
Dodala je i da se nedavno sliÄÂno dogodilo jednoj ženi u Engleskoj, te da su obje bebe na svijet doÅ¡le žive i zdrave. U ranijim, u medicinskoj literaturi, zabilježenim sluÄÂajevima prijavljene su neke komplikacije, jer postoji mogućnost da se jedna beba rodi prije vremena, javlja San Francisco Chronicle.
Ukoliko sve bude iÅ¡lo po planu, djevojÄÂica kojoj će dati ime Jillian bit će roÄ‘ena 2009. godine, a djeÄÂak Hudson 2010.
Trudna žena ponovo zatrudnjela
Trudnica iz Arkansasa šokirala se kad je otišla na rutinski pregled i saznala da je još jednom zatrudnjela.
Julia Grovenburg sad u stomaku ima dva fetusa, iako bebe nisu blizanci. Ljekari kažu da je ona dvaput ostala u drugom stanju, te da je prvo dijete zaÄÂeto dvije i po sedmice prije drugog.
Je li to stvarno moguće? Dr. Karen Boyle, hirurginja u Greater Baltimore Medical Center, za emisiju Good Morning America, koja se emitira na ABC-u je rekla: "Kad je žena doÅ¡la na ultrazvuk, najprije su ljekari vidjeli jednu bebu u razvoju, a zatim i mnogo mlaÄ‘i fetus. Iako mogu postojati razlike u veliÄÂini i razvoju djece, to se ne odnosi na ranu trudnoću."
Dvostruka trudnoća se rijetko dogaÄ‘a, a Boyle kaže da ona zna za samo deset takvih sluÄÂajeva.
Dodala je i da se nedavno sliÄÂno dogodilo jednoj ženi u Engleskoj, te da su obje bebe na svijet doÅ¡le žive i zdrave. U ranijim, u medicinskoj literaturi, zabilježenim sluÄÂajevima prijavljene su neke komplikacije, jer postoji mogućnost da se jedna beba rodi prije vremena, javlja San Francisco Chronicle.
Ukoliko sve bude iÅ¡lo po planu, djevojÄÂica kojoj će dati ime Jillian bit će roÄ‘ena 2009. godine, a djeÄÂak Hudson 2010.
Re: Zanimljivosti !!!
Ã…Â tapići imaju ulogu tragaÄÂa osjetljivog na ćelije raka
Zlato bi moglo ubijati tumore
Zlatni nano štapići obećavaju mnogo na polju medicine...
Zlato u medicinskoj tehnologiji sve je ÄÂešće tema na struÄÂnim kongresima. Pritom je fokus na novoj varijanti zlata, nano ÄÂesticama ovog metala. Zlatni nano Å¡tapići, dužine su od 20 do 40 nanometara, obećavaju mnogo na polju medicine, naprimjer za rano otkrivanje raka prostate, piÅ¡e "Deutsche Welle".
Postupak se radi tako Å¡to se pacijentu uÅ¡prica teÄÂnost s malom koncentracijom zlatnih Å¡tapića koji imaju sloj antitijela. Slikovito reÄÂeno, ubrizgani Å¡tapići imaju ulogu tragaÄÂa osjetljivog na ćelije raka. Potom se tkivo osvjetljava slabim infracrvenim laserom.
Na tome radi i Ivon Kol (Yvonne Kohl), nauÄÂnica na Fraunhofer institutu za biomedicinsku tehniku u Sankt Ingbertu, u NjemaÄÂkoj.
- Za godinu ili dvije moglo bi se poÄÂeti s kliniÄÂkim studijama - nada se Kol.
Isto važi za još jednu ideju. Naime, da se nano štapići zlata koriste i za uništavanje tumora.
"Ã…Â tapiće dovodimo do tumora pomoću antitijela. Ã…Â tapići se zakaÄÂe za ćelije raka, a mi ih onda osvijetlimo infracrvenim zrakama - kaže Majkl Korti (Michael Cortie), profesor nano tehnologije na TehniÄÂkom univerzitetu u Sidneju.
Zlato kao ubica tumora ambiciozna je vizija koja bi mogla postati stvarnost najranije za osam do deset godina. Na ovome radi nekoliko timova u svijetu.
SluÄÂajno otkriveni
NauÄÂnici sa Tajvana sluÄÂajno su 1997. godine otkrili nano djeliće zlata, milion puta manje od milimetra. Tek posljednjih godina struÄÂnjaci su otkrili metod za proizvodnju zlatnih Å¡tapića željene veliÄÂine.
Zlato bi moglo ubijati tumore
Zlatni nano štapići obećavaju mnogo na polju medicine...
Zlato u medicinskoj tehnologiji sve je ÄÂešće tema na struÄÂnim kongresima. Pritom je fokus na novoj varijanti zlata, nano ÄÂesticama ovog metala. Zlatni nano Å¡tapići, dužine su od 20 do 40 nanometara, obećavaju mnogo na polju medicine, naprimjer za rano otkrivanje raka prostate, piÅ¡e "Deutsche Welle".
Postupak se radi tako Å¡to se pacijentu uÅ¡prica teÄÂnost s malom koncentracijom zlatnih Å¡tapića koji imaju sloj antitijela. Slikovito reÄÂeno, ubrizgani Å¡tapići imaju ulogu tragaÄÂa osjetljivog na ćelije raka. Potom se tkivo osvjetljava slabim infracrvenim laserom.
Na tome radi i Ivon Kol (Yvonne Kohl), nauÄÂnica na Fraunhofer institutu za biomedicinsku tehniku u Sankt Ingbertu, u NjemaÄÂkoj.
- Za godinu ili dvije moglo bi se poÄÂeti s kliniÄÂkim studijama - nada se Kol.
Isto važi za još jednu ideju. Naime, da se nano štapići zlata koriste i za uništavanje tumora.
"Ã…Â tapiće dovodimo do tumora pomoću antitijela. Ã…Â tapići se zakaÄÂe za ćelije raka, a mi ih onda osvijetlimo infracrvenim zrakama - kaže Majkl Korti (Michael Cortie), profesor nano tehnologije na TehniÄÂkom univerzitetu u Sidneju.
Zlato kao ubica tumora ambiciozna je vizija koja bi mogla postati stvarnost najranije za osam do deset godina. Na ovome radi nekoliko timova u svijetu.
SluÄÂajno otkriveni
NauÄÂnici sa Tajvana sluÄÂajno su 1997. godine otkrili nano djeliće zlata, milion puta manje od milimetra. Tek posljednjih godina struÄÂnjaci su otkrili metod za proizvodnju zlatnih Å¡tapića željene veliÄÂine.
Re: Zanimljivosti !!!
Prvi veganski roman
'MlijeÄÂni put' dolazi iz Mostara
Prvi veganski roman na svijetu nastao je u Mostaru. Napisala su ga dvojica autora koja se kriju iza pseudionima Nick Suton, a objavljen je baÅ¡ ovih dana. Roman 'MlijeÄÂni put', kako će vam u svome predgovoru pojasniti književnik Veselin Gatalo, otkriva tajne o hrani koja ubija. MeÄ‘u njima i mlijeko.
StraÅ¡no je kad se otkrije koliko je naoko nevina stvar pogibeljna za ljudsko zdravlje, ÄÂak i život. Nekada se duhanskom dimu pripisivalo terapijsko djelovanje. Uranijem se bojilo staklo, sve dok radnici-staklari nisu poÄÂeli naprasno umirati od radioaktivnosti. Dokazana je i Å¡tetnost konzumacije mesa. Ali, obeÅ¡ÄÂastiti i prikazati pogibeljnom jednu tako naivnu i općeprihvaćenu stvar kao Å¡to je mlijeko, tako nevinu do apsolutnog bjelila, taj takozvani izvor života i dobroga zdravlja, e to je već za osudu, zar ne? Ili je za osudu Å¡utjeti o tomu Å¡to nam mlijeko ÄÂini?
Kao kad klaun ubija. Izvjesni horror-serijal o klaunu-ubojici unesrećio je djecu zapadnog svijeta, ÄÂak nekoliko godiÅ¡ta. Serijal je bio jako popularan, ÄÂak i kod nas. Krvi je bio pun ekran, kao Å¡to to već na ameriÄÂkom TV-u biva. Djeca su to odgledala, s djeÄÂjom znatiželjom i nevinom percepcijom svijeta, nahvatala su se straha od Å¡arene kreature koja bi, po prirodi stvari, trebala biti vesela i zabavna. Uglavnom, taj nevini lik je u serijalu bio svirep, masovni ubojica. Djeca bi, nakon toga, kad bi ugledala klauna, zapoÄÂela vriÅ¡tati i bježati. Nekoliko ameriÄÂkih maliÅ¡ana je ÄÂak doživjelo živÄÂani slom kada je maskirani zabavljaÄ stigao da ih uveseli.
Ja sam se osjećao tako dok sam ÄÂitao ovaj rukopis. Svaka sliÄÂnost s parom koji je ne tako davno stradao u prometnoj nesreći u Belgiji je viÅ¡e nego sluÄÂajna. Svaka sliÄÂnost s nasmrt izmrcvarenim veganom, navodno žrtvom stanovitog sotonskog kulta, isto tako je sluÄÂajna. I sa starim laburistom umorenim istoga dana kad je mlada slikarica ubijena na vratima kuće u kojoj je živjela. Svaka sliÄÂnost Ljudi iz sjene u ovoj knjizi sa stvarnim ljudima iz sjene isto tako je sluÄÂajna.
SluÄÂajna je i sliÄÂnost sa stvarnim oboljenjima izazvanim konzumacijom mlijeka i mlijeÄÂnih proizvoda, porastom broja degenerativnih bolesti kod ljudi Zapada – kojima po hranidbenom modelu i sami pripadamo. Svaka uzroÄÂno-posljediÄÂna veza s pojavom kravljeg ludila i bolestima ljudi kojima su, izvjesno, uzroci prioni i doraÄ‘ivanjem iÅ¡ÄÂaÅ¡eni proteini mlijeka i mesa, isto je sluÄÂajna. I Å¡tetne bakterije koje hormonizirano mlijeko puno antibiotika ÄÂine jaÄÂim, sasvim polako i sluÄÂajno izazivaju ÄÂir na želucu i dvanaestercu, i viÅ¡e nego sluÄÂajno uzrokuju rak i smrt.
A, možda i nije tako. Možda je i gore. Uz ovaj roman, dok sam ga iÅ¡ÄÂitavao, ÄÂitao sam i nikad upotpunjenu i posloženu slagalicu iz djetinjstva. Primjerice, tada nisam znao zaÅ¡to bih povraćao od svježeg mlijeka i zaÅ¡to bi me od njega ÄÂesto zabolio želudac. ZaÅ¡to u bolnicama reklamiraju mlijeko, iako medicinari, ako žele znati, lako saznaju da je mlijeko Å¡tetno za ljudski organizam, da mlijeÄÂni Å¡ećer nije razgradiv u ljudskom tijelu i da je prisutnost priona u masi mlijeka jako teÅ¡ko otkriti?
Možda zato Å¡to lijeÄÂenje oboljenja izazvanih prionima puno koÅ¡ta, a to nosi zaradu? I kako to da je litra mlijeka iscijeÄ‘ena iz životinje koju treba smjestiti, medicinski nadzirati, održavati i hraniti, puno jeftinija od litre nafte koja se, u krajnjoj liniji, lako crpi iz tla i jednostavno preradi za uporabu? Možda zato mlijeÄÂna industrija tako rado i izdaÅ¡no financira zdravstvo i tako kupuje Å¡utnju i mir, Å¡titi svoj profit?
Ovaj roman, prvi ovakav u svijetu, dat će vam odgovore na neka pitanja o osnovama dobroga dijela naÅ¡ih obroka. Moći ćete povezati stvari koje ste slutili, a niste vjerovali u njihovu održivost. PriÄÂa o ljubavi, akcijski roman, veliko raskrinkavanje jednog naoko nevinog hranidbenog mita koji nas polako, ali sigurno nagriza i ubija, priÄÂa o zavjeri Å¡utnje u krugovima superkrupnog kapitala i joÅ¡ poneÅ¡to, sve to u sebi nosi roman MlijeÄÂni put.
Ovo nije roman koji će dopustiti vaÅ¡em životu da ostane nepromijenjen. Promijenit će vaÅ¡e prehrambene navike, uÄÂiniti da zapoÄÂnete sumnjati u vesele Å¡arene krave na zelenim paÅ¡njacima i vesela mala bića koja, sretna i zdrava, piju mlijeko po cijeli dan, jedu sireve i mlijeÄÂnu ÄÂokoladu i od toga postaju velika i zdrava.
Ispijanje mlijeka je nevina stvar, zar ne? Greška. Nije baš tako nevina. Naprotiv, to je kao kad klaun ubija.
Veselin Gatalo, urednik romana 'MlijeÄÂni put'.
'MlijeÄÂni put' dolazi iz Mostara
Prvi veganski roman na svijetu nastao je u Mostaru. Napisala su ga dvojica autora koja se kriju iza pseudionima Nick Suton, a objavljen je baÅ¡ ovih dana. Roman 'MlijeÄÂni put', kako će vam u svome predgovoru pojasniti književnik Veselin Gatalo, otkriva tajne o hrani koja ubija. MeÄ‘u njima i mlijeko.
StraÅ¡no je kad se otkrije koliko je naoko nevina stvar pogibeljna za ljudsko zdravlje, ÄÂak i život. Nekada se duhanskom dimu pripisivalo terapijsko djelovanje. Uranijem se bojilo staklo, sve dok radnici-staklari nisu poÄÂeli naprasno umirati od radioaktivnosti. Dokazana je i Å¡tetnost konzumacije mesa. Ali, obeÅ¡ÄÂastiti i prikazati pogibeljnom jednu tako naivnu i općeprihvaćenu stvar kao Å¡to je mlijeko, tako nevinu do apsolutnog bjelila, taj takozvani izvor života i dobroga zdravlja, e to je već za osudu, zar ne? Ili je za osudu Å¡utjeti o tomu Å¡to nam mlijeko ÄÂini?
Kao kad klaun ubija. Izvjesni horror-serijal o klaunu-ubojici unesrećio je djecu zapadnog svijeta, ÄÂak nekoliko godiÅ¡ta. Serijal je bio jako popularan, ÄÂak i kod nas. Krvi je bio pun ekran, kao Å¡to to već na ameriÄÂkom TV-u biva. Djeca su to odgledala, s djeÄÂjom znatiželjom i nevinom percepcijom svijeta, nahvatala su se straha od Å¡arene kreature koja bi, po prirodi stvari, trebala biti vesela i zabavna. Uglavnom, taj nevini lik je u serijalu bio svirep, masovni ubojica. Djeca bi, nakon toga, kad bi ugledala klauna, zapoÄÂela vriÅ¡tati i bježati. Nekoliko ameriÄÂkih maliÅ¡ana je ÄÂak doživjelo živÄÂani slom kada je maskirani zabavljaÄ stigao da ih uveseli.
Ja sam se osjećao tako dok sam ÄÂitao ovaj rukopis. Svaka sliÄÂnost s parom koji je ne tako davno stradao u prometnoj nesreći u Belgiji je viÅ¡e nego sluÄÂajna. Svaka sliÄÂnost s nasmrt izmrcvarenim veganom, navodno žrtvom stanovitog sotonskog kulta, isto tako je sluÄÂajna. I sa starim laburistom umorenim istoga dana kad je mlada slikarica ubijena na vratima kuće u kojoj je živjela. Svaka sliÄÂnost Ljudi iz sjene u ovoj knjizi sa stvarnim ljudima iz sjene isto tako je sluÄÂajna.
SluÄÂajna je i sliÄÂnost sa stvarnim oboljenjima izazvanim konzumacijom mlijeka i mlijeÄÂnih proizvoda, porastom broja degenerativnih bolesti kod ljudi Zapada – kojima po hranidbenom modelu i sami pripadamo. Svaka uzroÄÂno-posljediÄÂna veza s pojavom kravljeg ludila i bolestima ljudi kojima su, izvjesno, uzroci prioni i doraÄ‘ivanjem iÅ¡ÄÂaÅ¡eni proteini mlijeka i mesa, isto je sluÄÂajna. I Å¡tetne bakterije koje hormonizirano mlijeko puno antibiotika ÄÂine jaÄÂim, sasvim polako i sluÄÂajno izazivaju ÄÂir na želucu i dvanaestercu, i viÅ¡e nego sluÄÂajno uzrokuju rak i smrt.
A, možda i nije tako. Možda je i gore. Uz ovaj roman, dok sam ga iÅ¡ÄÂitavao, ÄÂitao sam i nikad upotpunjenu i posloženu slagalicu iz djetinjstva. Primjerice, tada nisam znao zaÅ¡to bih povraćao od svježeg mlijeka i zaÅ¡to bi me od njega ÄÂesto zabolio želudac. ZaÅ¡to u bolnicama reklamiraju mlijeko, iako medicinari, ako žele znati, lako saznaju da je mlijeko Å¡tetno za ljudski organizam, da mlijeÄÂni Å¡ećer nije razgradiv u ljudskom tijelu i da je prisutnost priona u masi mlijeka jako teÅ¡ko otkriti?
Možda zato Å¡to lijeÄÂenje oboljenja izazvanih prionima puno koÅ¡ta, a to nosi zaradu? I kako to da je litra mlijeka iscijeÄ‘ena iz životinje koju treba smjestiti, medicinski nadzirati, održavati i hraniti, puno jeftinija od litre nafte koja se, u krajnjoj liniji, lako crpi iz tla i jednostavno preradi za uporabu? Možda zato mlijeÄÂna industrija tako rado i izdaÅ¡no financira zdravstvo i tako kupuje Å¡utnju i mir, Å¡titi svoj profit?
Ovaj roman, prvi ovakav u svijetu, dat će vam odgovore na neka pitanja o osnovama dobroga dijela naÅ¡ih obroka. Moći ćete povezati stvari koje ste slutili, a niste vjerovali u njihovu održivost. PriÄÂa o ljubavi, akcijski roman, veliko raskrinkavanje jednog naoko nevinog hranidbenog mita koji nas polako, ali sigurno nagriza i ubija, priÄÂa o zavjeri Å¡utnje u krugovima superkrupnog kapitala i joÅ¡ poneÅ¡to, sve to u sebi nosi roman MlijeÄÂni put.
Ovo nije roman koji će dopustiti vaÅ¡em životu da ostane nepromijenjen. Promijenit će vaÅ¡e prehrambene navike, uÄÂiniti da zapoÄÂnete sumnjati u vesele Å¡arene krave na zelenim paÅ¡njacima i vesela mala bića koja, sretna i zdrava, piju mlijeko po cijeli dan, jedu sireve i mlijeÄÂnu ÄÂokoladu i od toga postaju velika i zdrava.
Ispijanje mlijeka je nevina stvar, zar ne? Greška. Nije baš tako nevina. Naprotiv, to je kao kad klaun ubija.
Veselin Gatalo, urednik romana 'MlijeÄÂni put'.
Re: Zanimljivosti !!!
Seksom protiv prehlade
Najbolji lek protiv visoke temperature i slinavog nosa - seks
Seks je najbolji prirodni lek za prehladu, visoku temperaturu, slinav nos i suzne oÄÂi, tvrde nauÄÂnici Univerziteta Tabriz. Oni kažu da su otkrili vezu izmeÄ‘u nazalnog i reproduktivnog sistema i veruju da seks utiÄÂe na stezanje krvnih sudova spreÄÂavajući curenje nosa i suzenje oÄÂiju. "Ova metoda je ugodnija, jeftinija i pruža zadovoljstvo", kaže neurolog Sina Zarrintan, koji je postavio ovu teoriju.
Najbolji lek protiv visoke temperature i slinavog nosa - seks
Seks je najbolji prirodni lek za prehladu, visoku temperaturu, slinav nos i suzne oÄÂi, tvrde nauÄÂnici Univerziteta Tabriz. Oni kažu da su otkrili vezu izmeÄ‘u nazalnog i reproduktivnog sistema i veruju da seks utiÄÂe na stezanje krvnih sudova spreÄÂavajući curenje nosa i suzenje oÄÂiju. "Ova metoda je ugodnija, jeftinija i pruža zadovoljstvo", kaže neurolog Sina Zarrintan, koji je postavio ovu teoriju.
Re: Zanimljivosti !!!
Nova knjiga s odgovorima
ZaÅ¡to žene plaÄÂu viÅ¡e od muÅ¡karaca?
Fascinantna nova knjiga Rite Carter "Extracted from the Brain Book" otkriva Å¡ta se zaista dogaÄ‘a unutar naÅ¡eg mozga, zaÅ¡to su žene emotivnije od muÅ¡karaca, zaÅ¡to nas ruka boli u toku srÄÂanog udara i druga pitanja koja muÄÂe mnoge.
Carterova je vodeći struÄÂnjak u oblasti medicine i jednostavnim naÄÂinom pisanja daje nam uvid u naÄÂin rada mozga.
Ljudski mozak je težak u prosjeku 1,3 kilograma i ima 100 milijardi neurona koji Å¡alju signale jedan drugom. Rodimo se sa približno istim brojem neurona koliko ih imamo kad odrastemo, ali sazrijevanjem nauÄÂimo uspostavljati nove veze meÄ‘u njima.
Nakon 20 godina masa mozga se godiÅ¡nje smanjuje za jedan gram, pa do 90 godine izgubimo od pet do deset procenata. Njegov oblik takoÄ‘er se mijenja, a alkohol utjeÄÂe na sužavanje mozga. Na drugoj strani, vježbama povećavamo volumen mozga, ÄÂime ostajemo boljeg mentalnog zdravlja u starosti.
Glukoza je jedina hrana mozga, a to je "najgladniji" organ u tijelu ÄÂovjeka. Dobija se iz karbohidrata, odnosno 420 kalorija dnevno, Å¡to je isto kao devet Jaffa keksića.
Zašto su horor filmovi strašni?
Kad se krećemo, aktiviraju se određene ćelije mozga, a to se također dešava kad vidimo druge kako se kreću. Mi dakle nesvjesno pratimo akcije drugih i donekle dijelimo njihovo iskustvo. Ovi mali neuroni omogućavaju nam da znamo šta druga osoba osjeća, bez da uopšte o tome mislimo.
Sve ovo znaÄÂi da kad vidimo nekoga kako neÅ¡to radi, naÅ¡ mozak umiÅ¡lja da i sami to radimo. Tako naprimjer kad gledamo kako neko trÄÂi, naÅ¡ mozak se sprema na pomjeranje noge. Kad vidimo da neko izražava emocije, aktiviraju se dijelovi u naÅ¡em mozgu pa emocije postanu prenosive. Kad u horor filmu neko izgleda prestraÅ¡eno, tako se i mi sami poÄÂnemo bojati.
ZaÅ¡to srÄÂani udar uzrokuje bol u ruci?
Iako djeluje kao da nema veze sa srÄÂanim udarom, bol u ruci je uobiÄÂajen znak da je srce u nevolji. To se deÅ¡ava jer mozak pogreÅ¡no interpretira lokaciju boli, oÄÂekujući da se neÅ¡to dogodi iz vanjskog svijeta, naprimjer preko kože.
U ovom konkretnom sluÄÂaju, signal boli stiže iz srca, ali se osjeća kao da je iz ruke jer su na istom mjestu povezani sa kiÄÂmenom moždinom.
Jesu li žene emotivnije?
Brojne su strukturalne i funkcionalne razlike izmeÄ‘u žena i muÅ¡karaca. Ljudski mozak je podijeljen u dvije hemisfere koje obavljaju razliÄÂite stvari. Povezane su corpusom callosumom, tankim tkivom koje prenosi informacije jednog drugom.
Kod žena je to nervno tkivo neÅ¡to veće, Å¡to znaÄÂi da je emocionalna desna strana mozga bolje povezana sa analitiÄÂkom lijevom. To može znaÄÂiti da su žene viÅ¡e emocionalno svjesne, ali i da viÅ¡e govore i misle o svojim osjećanjima.
Kad obavljaju kompleksne zadatke, žene koriste obje strane mozga, dok muškarci više koriste onu stranu koja je potrebnija za izvršenje tog zadatka.
Nikad ne zaboravljamo sve
NaÅ¡a sjećanja se distribuiÅ¡u kroz mozak, tako da i kad zaboravimo jedan dio, mnogi drugi dijelovi ostaju. Korist od takvog sistema je neuniÅ¡tivost sjećanja. Kad bi bilo smjeÅ¡teno u samo jednom dijelu mozga, oÅ¡tećenje tog dijela moždanim udarom ili povredom glave uÄÂinilo bi da kompletno bude izbrisano.
Dakle, iako traume i oÅ¡tećenja mogu uniÅ¡titi dijelove sjećanja, rijetko nestanu sva. Sve i ako zaboravite neÄÂije ime, ostaje vam lice.
Nije li mi se ovo već dogodilo?
"Deja vu" ili snažan osjećaj da vam je neÅ¡to odranije poznato i blisko prema nekim objaÅ¡njenjima deÅ¡ava se jer neÅ¡to biva sliÄÂno onome Å¡to smo već doživjeli. Tada to naÅ¡ mozak greÅ¡kom prepoznaje kao blisko, kreirajući osjećaj prepoznavanja.
Nasuprot tome je "jamais vu" - situacija kada bi nam neÅ¡to trebalo biti poznato, ali izgleda priliÄÂno strano. To se može dogoditi i u vlastitom domu na nekoliko sekundi ili kad vam prilazi poznata osoba. U ovom sluÄÂaju smatra se da je rijeÄ o zastoju u procesu prepoznavanja.
Zbog ÄÂega su ljudi religiozni?
Religiozna uvjerenja ili nevjerovanje pokreću dijelovi mozga koji su povezani sa emocijama, a ne sa razumom, tvrdi Rita Carter. Kad vjernik razmišlja o svojoj religiji, to aktivira dio mozga koji procesuira nagradu, emociju i okus.
Kod onih koji ne gaje religijska uvjerenja religija je registrovana u drugom dijelu mozga koji generiÅ¡e osjećaj odbaÄÂenosti. Isti taj dio registruje odurnost iz situacija kada je osoba suoÄÂena s neÄÂim Å¡to ne može podnijeti.
NauÄÂite jezik da biste ostali mladi
Govoriti teÄÂno dva jezika, posebno od djetinjstva, povećava kognitivne vjeÅ¡tine i može vas zaÅ¡tititi od demencije i nazatka povezanog sa starenjem.
Jedan od razloga zaÅ¡to se to deÅ¡ava je Å¡to poznavanje i drugih jezika osim maternjeg jaÄÂe povezuje neurone u mozgu, a ovo je posebno uoÄÂljivo kod osoba koje su nauÄÂile drugi jezik prije pete godine života.
Tajna Einsteinovog mozga
Većina mozgova je jednaka, ali postoje i neke manje razlike. UtvrÄ‘eno je da je mozak nauÄÂnika Alberta Einsteina bio Å¡iri od normalnog, a nedostajao mu je dio brazde koja prolazi kroz podruÄÂje ukljuÄÂeno u matematiÄÂko i prostorno rezonovanje.
Moguće je da je to uÄÂinilo da ćelije u mozgu lakÅ¡e komuniciraju jer nisu morale savladavati jaz meÄ‘u njima. Stoga je Einstein imao talenat za matematiÄÂko opisivanje univerzuma, piÅ¡e nauÄÂnica Rita Carter u djelu "Extracted from the Brain Book".
ZaÅ¡to žene plaÄÂu viÅ¡e od muÅ¡karaca?
Fascinantna nova knjiga Rite Carter "Extracted from the Brain Book" otkriva Å¡ta se zaista dogaÄ‘a unutar naÅ¡eg mozga, zaÅ¡to su žene emotivnije od muÅ¡karaca, zaÅ¡to nas ruka boli u toku srÄÂanog udara i druga pitanja koja muÄÂe mnoge.
Carterova je vodeći struÄÂnjak u oblasti medicine i jednostavnim naÄÂinom pisanja daje nam uvid u naÄÂin rada mozga.
Ljudski mozak je težak u prosjeku 1,3 kilograma i ima 100 milijardi neurona koji Å¡alju signale jedan drugom. Rodimo se sa približno istim brojem neurona koliko ih imamo kad odrastemo, ali sazrijevanjem nauÄÂimo uspostavljati nove veze meÄ‘u njima.
Nakon 20 godina masa mozga se godiÅ¡nje smanjuje za jedan gram, pa do 90 godine izgubimo od pet do deset procenata. Njegov oblik takoÄ‘er se mijenja, a alkohol utjeÄÂe na sužavanje mozga. Na drugoj strani, vježbama povećavamo volumen mozga, ÄÂime ostajemo boljeg mentalnog zdravlja u starosti.
Glukoza je jedina hrana mozga, a to je "najgladniji" organ u tijelu ÄÂovjeka. Dobija se iz karbohidrata, odnosno 420 kalorija dnevno, Å¡to je isto kao devet Jaffa keksića.
Zašto su horor filmovi strašni?
Kad se krećemo, aktiviraju se određene ćelije mozga, a to se također dešava kad vidimo druge kako se kreću. Mi dakle nesvjesno pratimo akcije drugih i donekle dijelimo njihovo iskustvo. Ovi mali neuroni omogućavaju nam da znamo šta druga osoba osjeća, bez da uopšte o tome mislimo.
Sve ovo znaÄÂi da kad vidimo nekoga kako neÅ¡to radi, naÅ¡ mozak umiÅ¡lja da i sami to radimo. Tako naprimjer kad gledamo kako neko trÄÂi, naÅ¡ mozak se sprema na pomjeranje noge. Kad vidimo da neko izražava emocije, aktiviraju se dijelovi u naÅ¡em mozgu pa emocije postanu prenosive. Kad u horor filmu neko izgleda prestraÅ¡eno, tako se i mi sami poÄÂnemo bojati.
ZaÅ¡to srÄÂani udar uzrokuje bol u ruci?
Iako djeluje kao da nema veze sa srÄÂanim udarom, bol u ruci je uobiÄÂajen znak da je srce u nevolji. To se deÅ¡ava jer mozak pogreÅ¡no interpretira lokaciju boli, oÄÂekujući da se neÅ¡to dogodi iz vanjskog svijeta, naprimjer preko kože.
U ovom konkretnom sluÄÂaju, signal boli stiže iz srca, ali se osjeća kao da je iz ruke jer su na istom mjestu povezani sa kiÄÂmenom moždinom.
Jesu li žene emotivnije?
Brojne su strukturalne i funkcionalne razlike izmeÄ‘u žena i muÅ¡karaca. Ljudski mozak je podijeljen u dvije hemisfere koje obavljaju razliÄÂite stvari. Povezane su corpusom callosumom, tankim tkivom koje prenosi informacije jednog drugom.
Kod žena je to nervno tkivo neÅ¡to veće, Å¡to znaÄÂi da je emocionalna desna strana mozga bolje povezana sa analitiÄÂkom lijevom. To može znaÄÂiti da su žene viÅ¡e emocionalno svjesne, ali i da viÅ¡e govore i misle o svojim osjećanjima.
Kad obavljaju kompleksne zadatke, žene koriste obje strane mozga, dok muškarci više koriste onu stranu koja je potrebnija za izvršenje tog zadatka.
Nikad ne zaboravljamo sve
NaÅ¡a sjećanja se distribuiÅ¡u kroz mozak, tako da i kad zaboravimo jedan dio, mnogi drugi dijelovi ostaju. Korist od takvog sistema je neuniÅ¡tivost sjećanja. Kad bi bilo smjeÅ¡teno u samo jednom dijelu mozga, oÅ¡tećenje tog dijela moždanim udarom ili povredom glave uÄÂinilo bi da kompletno bude izbrisano.
Dakle, iako traume i oÅ¡tećenja mogu uniÅ¡titi dijelove sjećanja, rijetko nestanu sva. Sve i ako zaboravite neÄÂije ime, ostaje vam lice.
Nije li mi se ovo već dogodilo?
"Deja vu" ili snažan osjećaj da vam je neÅ¡to odranije poznato i blisko prema nekim objaÅ¡njenjima deÅ¡ava se jer neÅ¡to biva sliÄÂno onome Å¡to smo već doživjeli. Tada to naÅ¡ mozak greÅ¡kom prepoznaje kao blisko, kreirajući osjećaj prepoznavanja.
Nasuprot tome je "jamais vu" - situacija kada bi nam neÅ¡to trebalo biti poznato, ali izgleda priliÄÂno strano. To se može dogoditi i u vlastitom domu na nekoliko sekundi ili kad vam prilazi poznata osoba. U ovom sluÄÂaju smatra se da je rijeÄ o zastoju u procesu prepoznavanja.
Zbog ÄÂega su ljudi religiozni?
Religiozna uvjerenja ili nevjerovanje pokreću dijelovi mozga koji su povezani sa emocijama, a ne sa razumom, tvrdi Rita Carter. Kad vjernik razmišlja o svojoj religiji, to aktivira dio mozga koji procesuira nagradu, emociju i okus.
Kod onih koji ne gaje religijska uvjerenja religija je registrovana u drugom dijelu mozga koji generiÅ¡e osjećaj odbaÄÂenosti. Isti taj dio registruje odurnost iz situacija kada je osoba suoÄÂena s neÄÂim Å¡to ne može podnijeti.
NauÄÂite jezik da biste ostali mladi
Govoriti teÄÂno dva jezika, posebno od djetinjstva, povećava kognitivne vjeÅ¡tine i može vas zaÅ¡tititi od demencije i nazatka povezanog sa starenjem.
Jedan od razloga zaÅ¡to se to deÅ¡ava je Å¡to poznavanje i drugih jezika osim maternjeg jaÄÂe povezuje neurone u mozgu, a ovo je posebno uoÄÂljivo kod osoba koje su nauÄÂile drugi jezik prije pete godine života.
Tajna Einsteinovog mozga
Većina mozgova je jednaka, ali postoje i neke manje razlike. UtvrÄ‘eno je da je mozak nauÄÂnika Alberta Einsteina bio Å¡iri od normalnog, a nedostajao mu je dio brazde koja prolazi kroz podruÄÂje ukljuÄÂeno u matematiÄÂko i prostorno rezonovanje.
Moguće je da je to uÄÂinilo da ćelije u mozgu lakÅ¡e komuniciraju jer nisu morale savladavati jaz meÄ‘u njima. Stoga je Einstein imao talenat za matematiÄÂko opisivanje univerzuma, piÅ¡e nauÄÂnica Rita Carter u djelu "Extracted from the Brain Book".
Re: Zanimljivosti !!!
VISOKIMA ZABRANJENO
Ljudi patuljastog rasta izgradili vlastito selo
Ljudima patuljastog rasta iz kineske pokrajine Yunnan dojadilo je svakodnevno maltretiranje i vrijeđanje pa su u gradu Kunmingu osnovali vlastito selo i zabranili ulazak svima koji su viši od metar i trideset
Revoltirani svakodnevnom diskriminacijom koju doživljavaju zbog patuljastog rasta, ljudi u Kunmingu na jugu Kine pretvorili su sami sebe u turistiÄÂku atrakciju.
Ljudima viÅ¡ima od metar i trideset centimetara zabranjen je ulazak u privatnu komunu na brdu u kojoj sada živi 120 osoba. Imaju vlastitu policiju i vatrogasce, a selo su pretvorili u tematski park u kojem rastu kuće u obliku gljiva, a stanovnici se oblaÄÂe kao likovi iz bajki.
'Kao ljudi malog rasta navikli smo da nas visoki ljudi stalno iskorištavaju i vrijeđaju. Međutim, sad u našem selu nema visokih ljudi pa sve što radimo, radimo sami za sebe', rekao je Fu Tien, glasnogovornik skupine.
Ljudi patuljastog rasta izgradili vlastito selo
- GetImage.jpg (51.7 KiB) Pogledano 1507 puta.
Revoltirani svakodnevnom diskriminacijom koju doživljavaju zbog patuljastog rasta, ljudi u Kunmingu na jugu Kine pretvorili su sami sebe u turistiÄÂku atrakciju.
Ljudima viÅ¡ima od metar i trideset centimetara zabranjen je ulazak u privatnu komunu na brdu u kojoj sada živi 120 osoba. Imaju vlastitu policiju i vatrogasce, a selo su pretvorili u tematski park u kojem rastu kuće u obliku gljiva, a stanovnici se oblaÄÂe kao likovi iz bajki.
'Kao ljudi malog rasta navikli smo da nas visoki ljudi stalno iskorištavaju i vrijeđaju. Međutim, sad u našem selu nema visokih ljudi pa sve što radimo, radimo sami za sebe', rekao je Fu Tien, glasnogovornik skupine.
Re: Zanimljivosti !!!
PronaÄ‘en novÄÂanik ukraden prije 27 godina
Plavi ženski kožni novÄÂanik otkriven je u Å¡upljini istrulog stabla
Jedna Amerikanke doživjela je veliko iznenaÄ‘enje kada joj je vraćen novÄÂanik ukraden prije 27 godina.
Plavi ženski kožni novÄÂanik otkriven je u Å¡upljini istrulog stabla, a njegova vlasnica pronaÄ‘ena je na osnovu kreditnih kartica koje su se i dalje nalazile u njemu.
Davne 1982. godine Ruth Bendick pratila je ÄÂuveni maraton u New Yorku kada joj je novÄÂanik ukraden na mjestu nedaleko od onog na kom je toliko godina kasnije pronaÄ‘en.
Sve kreditne kartice bile su na broju, a iz novÄÂanika je nedostajao samo novac ÄÂiji iznos vlasnica viÅ¡e ne pamti.
Kako piÅ¡e lokalna Å¡tampa, radnik gradskog zelenila koji je pronaÅ¡ao novÄÂanik izjavio je da je ležao ispod nanosa komposta debelog 1,5 metara.
Plavi ženski kožni novÄÂanik otkriven je u Å¡upljini istrulog stabla
Jedna Amerikanke doživjela je veliko iznenaÄ‘enje kada joj je vraćen novÄÂanik ukraden prije 27 godina.
Plavi ženski kožni novÄÂanik otkriven je u Å¡upljini istrulog stabla, a njegova vlasnica pronaÄ‘ena je na osnovu kreditnih kartica koje su se i dalje nalazile u njemu.
Davne 1982. godine Ruth Bendick pratila je ÄÂuveni maraton u New Yorku kada joj je novÄÂanik ukraden na mjestu nedaleko od onog na kom je toliko godina kasnije pronaÄ‘en.
Sve kreditne kartice bile su na broju, a iz novÄÂanika je nedostajao samo novac ÄÂiji iznos vlasnica viÅ¡e ne pamti.
Kako piÅ¡e lokalna Å¡tampa, radnik gradskog zelenila koji je pronaÅ¡ao novÄÂanik izjavio je da je ležao ispod nanosa komposta debelog 1,5 metara.