BRIGA ZA OKOLIÃ…Â
EkoloÅ¡ke ÄÂinjenice koje možda niste znali
Koliko automobila zamjenjuje samo jedan autobus? ZaÅ¡to je recikliranje dobro? Koliko je plastici potrebno da bi se razgradila? Saznajte joÅ¡ neke zanimljive ekoloÅ¡ke ÄÂinjenice i naravno, ne zaboravite aktivno sudjelovati u zaÅ¡titi jedine nam Zemlje!
Jedna osoba svakog dana prosjeÄÂno napravi 1,8 kilograma smeća.
Godine 1995. 200 velikih odlagaliÅ¡ta smeća na svijetu bilo je puno i zatvoreno. To znaÄÂi da su otvorena nova.
Samo jedan autobus može prevesti onoliko ljudi koliko bi ih stalo u ÄÂak 40 automobila!
Jedna trećina cjelokupne potrošene energije koristi se u domaćinstvima.
Jedna trećina ukupno potrošene vode koristi se za ispiranje toaleta.
Oko pet milijuna tona nafte svake godine završi u oceanima.
Energija koja se uÅ¡tedi kada se reciklira samo jedna staklena boca (a ne proizvodi nova) dovoljna je da elektriÄÂna žarulja svijetli puna ÄÂetiri sata.
Za recikliranje papira potrebno je ÄÂak 64 posto manje energije nego za proizvodnju novog.
Svaka tona recikliranog papira spasi 17 stabala od rušenja.
Za recikliranje aluminija potrebno je 90 posto manje energije nego za proizvodnju novog.
Svake godine se u svijetu koristi oko pet milijardi aluminijskih konzervi.
Kompjuteri spadaju u opasan otpad. Samo monitor sadrži velike koliÄÂine olova, koje je opasno ako dospije u okoliÅ¡.
ÄŒetiri litre motornog ulja mogu zagaditi milijune litara vode.
Evo primjera koliko određenim tvarima treba da se razgrade u prirodi: plastika - 500 godina, konzerve - 500 godina, organski otpad - do šest mjeseci, pamuk i papir - do šest mjeseci.
Svaki dan umre oko 40.000 djece Å¡irom svijeta, i to od bolesti koje su izljeÄÂive.
Nekontrolirano ribarenje dovelo je do drastiÄÂnog smanjenja odreÄ‘enih ribljih vrsta, a neke su svedene na tek jednu desetinu svog prijaÅ¡njeg broja.
Svaki dan od 50 do 100 životinjskih vrsta postaje ugroženo ili ÄÂak nestaje zahvaljujući ljudskoj djelatnosti.
Kada idemo u ljekarnu – jedna od ukupno ÄÂetiri kupovine sadržavat će proizvod koji je dobiven od sastojaka iz praÅ¡ume.
ProsjeÄÂni Amerikanac koristi 54 posto viÅ¡e prirodnih resursa od stanovnika država u razvoju. TakoÄ‘er, stanovnik zemlje u razvoju koristi 15 do 30 posto svog dohotka za hranu, dok je u SAD-u to od 50 do ÄÂak 70 posto!
Planeta zemlja
Re: PLANETA ZEMLJA
Mont Blanc u dvije godine niži za 45 centimetara i 26 metara bliže Italiji
NajviÅ¡i vrh Alpa, Mont Blanc, u posljednje se dvije godine smanjio za 45 centimetara, prenijeli su struÄÂnjaci koji su planinski masiv ponovno izmjerili. Nova visina Mont Blanca koji leži na tromeÄ‘i izmeÄ‘u Francuske, Italije i Ã…Â vicarske iznosi 4.810,45 metara.
Uprkos smanjenju, Mont Blanc je i dalje najviši vrh Alpa i drugi najviši vrh Evrope (nakon kavkaškog Elbrusa).
Mape i udžbenike treba popraviti i stoga jer se vrh "pomakao". Prema novim mjerenjima, vrh je 26 metara bliže Italiji, ali je i dalje u Francuskoj, prenosi AFP.
Topograf Bernard Dupont je objavio još jedan podatak. Naime, snijega i leda na Mont Blancu je sve manje. Bijeli pokrov se na Mont Blancu u dvije godine smanjio za 10 posto. ipak, Dupont je dodao da je teško ocijeniti je li uzrok tome globalno zagrijavanje.
NajviÅ¡i vrh Alpa, Mont Blanc, u posljednje se dvije godine smanjio za 45 centimetara, prenijeli su struÄÂnjaci koji su planinski masiv ponovno izmjerili. Nova visina Mont Blanca koji leži na tromeÄ‘i izmeÄ‘u Francuske, Italije i Ã…Â vicarske iznosi 4.810,45 metara.
Uprkos smanjenju, Mont Blanc je i dalje najviši vrh Alpa i drugi najviši vrh Evrope (nakon kavkaškog Elbrusa).
Mape i udžbenike treba popraviti i stoga jer se vrh "pomakao". Prema novim mjerenjima, vrh je 26 metara bliže Italiji, ali je i dalje u Francuskoj, prenosi AFP.
Topograf Bernard Dupont je objavio još jedan podatak. Naime, snijega i leda na Mont Blancu je sve manje. Bijeli pokrov se na Mont Blancu u dvije godine smanjio za 10 posto. ipak, Dupont je dodao da je teško ocijeniti je li uzrok tome globalno zagrijavanje.
Re: PLANETA ZEMLJA
STRUÄŒNJACI upozoravaju kako bi Mrtvo more, najslanije vodeno prostranstvo na svijetu i turistiÄÂka meka zbog ljekovitosti minerala koje sadrži, moglo nestati do 2050. godine.
Zabrinutost za Mrtvo more je za AFP izrazio i jordanski struÄÂnjak Dureid Mahasneh, koji navodi kako "nitko niÅ¡ta ne poduzima po tom pitanju". Mahasneh smatra kako je spaÅ¡avanje Mrtvog mora "regionalni problem".
Glavni razlog za nestanak Mrtvog mora drastiÄÂno smanjene dotoka vode u Mrtvo more zbog iskoriÅ¡tavanja te vode za navodnjavanje i industriju.
Podsjetimo, jordanska vlada je prije otprilike mjesec i pol dana objavila svoju odluku da spasi Mrtvo more dolijevanjem velikih koliÄÂina slane vode. Planiraju izvući oko tri milijuna kubnih metara vode iz Crvenog mora, preraditi ga u desalinizacijskoj tvornici gdje se proizvodi voda za piće te otpadnu vodu poslati u Mrtvo more tunelom.
Ovakvi planovi se već duže vrijeme dogovaraju meÄ‘u palestinskom, izraelskom i jordanskom vladom. Udruge za zaÅ¡titu okoliÅ¡a bune se, jer plan nije provjeren, a i tvrde da bi mijeÅ¡anje dvije razliÄÂite vrste slane vode moglo imati ozbiljne ekoloÅ¡ke posljedice, poput nagomilavanja algi.
Zabrinutost za Mrtvo more je za AFP izrazio i jordanski struÄÂnjak Dureid Mahasneh, koji navodi kako "nitko niÅ¡ta ne poduzima po tom pitanju". Mahasneh smatra kako je spaÅ¡avanje Mrtvog mora "regionalni problem".
Glavni razlog za nestanak Mrtvog mora drastiÄÂno smanjene dotoka vode u Mrtvo more zbog iskoriÅ¡tavanja te vode za navodnjavanje i industriju.
Podsjetimo, jordanska vlada je prije otprilike mjesec i pol dana objavila svoju odluku da spasi Mrtvo more dolijevanjem velikih koliÄÂina slane vode. Planiraju izvući oko tri milijuna kubnih metara vode iz Crvenog mora, preraditi ga u desalinizacijskoj tvornici gdje se proizvodi voda za piće te otpadnu vodu poslati u Mrtvo more tunelom.
Ovakvi planovi se već duže vrijeme dogovaraju meÄ‘u palestinskom, izraelskom i jordanskom vladom. Udruge za zaÅ¡titu okoliÅ¡a bune se, jer plan nije provjeren, a i tvrde da bi mijeÅ¡anje dvije razliÄÂite vrste slane vode moglo imati ozbiljne ekoloÅ¡ke posljedice, poput nagomilavanja algi.
- paparaci
- Velicanstvo Foruma
- Postovi: 5054
- Pridružen/a: 08 Jan 2003 02:00
- Lokacija: Putnik Bez Adrese
Re: PLANETA ZEMLJA
gledao sam davno reportazu o tome. pa tako ti je to. covjek sto moze usrati, to ne moze niko
isto ova stvar oko promjene klime. decenijama su jeli govna i dan danas ih jedu (kad se moram tako izraziti) i sad ko fol - aj majko pomagaj - ma bjaaaaaziiii ba bjaaaaziii...
znam da dok sam bio mali uvijek sam mastao o tome kako bi bilo dobro da ima neki filter za dimnjak (bez obzira da li od kuce, firme,....), pa da izlazi cist zrak
iako sam volio stati iza auta tj ispred auspuha i udisati onaj smrad sto iz njega izlazi dok auto radi - sto se da sigurno primijetiti
isto ova stvar oko promjene klime. decenijama su jeli govna i dan danas ih jedu (kad se moram tako izraziti) i sad ko fol - aj majko pomagaj - ma bjaaaaaziiii ba bjaaaaziii...
znam da dok sam bio mali uvijek sam mastao o tome kako bi bilo dobro da ima neki filter za dimnjak (bez obzira da li od kuce, firme,....), pa da izlazi cist zrak
iako sam volio stati iza auta tj ispred auspuha i udisati onaj smrad sto iz njega izlazi dok auto radi - sto se da sigurno primijetiti
Re: PLANETA ZEMLJA
Međunarodni dan planina
MeÄ‘unarodni dan planina proglasila je opća skupÅ¡tina UN-a 2003. godine, 11. decembra/prosinca, nakon Å¡to je MeÄ‘unarodna godina planina, koju je UN proglasio 2002. godine, ukazala na potrebu stalnog osvješćivanja golemog znaÄÂenja planina i održivog razvoja njihova okoliÅ¡a za oÄÂuvanje kvalitetnog života stanovniÅ¡tva.
Nastanak planina
Planine nastaju i oblikuju se tektonskim procesima koje dijelimo na endogene ili unutraÅ¡nje (sizmiÄÂka i vulkanska aktivnost) i egzogene ili vanjske (erozija, denudacija, korazija).
Sedam glavnih dijelova, ili ploÄÂa, koji tvore Zemljinu koru, guraju se preko Zemljine kugle brzinom rasta nokta, ali silom koju ljudski um ne može pojmiti. Svaka od njih predstavlja kontinent ili ocean. Budući da Zemljine ploÄÂe neprekidno plove planetom stalno udaraju jedna o drugu. Upravo u tim sudarima nastaju veliki planinski lanci.
Kad se oceanska ploÄÂa podvuÄÂe pod kontinentalnu,njezine stijene se poÄÂinju taliti jer bivaju gurnute u dublje, toplije dijelove zemlje, a dio tih rastaljenih stijena pretvara se u niz vulkana na povrÅ¡ini. Tako nastali vulkani tvore lanac mlaÄ‘ih planina, poput Anda na zapadnoj obali Južne Amerike i gorja Cascades na zapadnoj obali Sjeverne Amerike.Istodobno,kontinentalna ploÄÂa koja je nasjela na oceansku poÄÂinje se gužvati na rubu i tako nastaju nove planine. Sudarom dviju kontinentalnih ploÄÂa nastaje nabrano gorje. Svi veliki svjetski planinski lanci stvoreni su velikim nabiranjem i gužvanjem stijena. Intenzitet nabiranja je manji Å¡to je planina udaljenija od zone sudara, pa tu nastaju manje nabrane planine.
Najveća,a ujedno i jedna od mlaÄ‘ih planina Himalaja, nastala je sudarom dviju kontinentalnih ploÄÂa. S obzirom da se indijski potkontinent podvlaÄÂi pod ostatak Azije, Himalaja i dalje raste i to 1 cm na godinu. Iz tog razloga Azija se diÄÂi najviÅ¡im vrhovima na svijetu. ÄŒak 14 njih viÅ¡ih je od 8.000 metara.
Zub vremena
Dok sile u unutrašnjosti Zemlje stvaraju novi planinski lanac, postojeće planine u svijetu polako nestaju zahvaljujući eroziji i gravitaciji.
Za otprilike 40 milijuna godina rijeke i ledenjaci smanjit će moćnu Himalaju na visinu ameriÄÂkog Stjenjaka, a za 400 milijuna godina bit će poput Å¡kotskih visoravni.
Ipak, nezaustavljivo pomicanje ploÄÂa s vremenom će stvoriti novi veliki planinski lanac koji će nasljediti Himalaje. Tako nastaju i nestaju svi veliki planinski lanci
Najviše planine na svijetu
* Mount Everest - 8848 m , Nepal / Kina
* K2 (Chogori ili Godwin Austen) - 8661 m , Pakistan / Kina
* Kangchenjunga - 8585 m , Nepal / Indija
* Lhotse 1 - 8501 m , Nepal / Kina
* Makalu - 8481 m , Nepal / Kina
Najviše planine na kontinentima
* Afrika , Kilimanjaro - 5895 m , Tanzanija
* Antarktika , masiv Vinson - 5140 m
* Azija , Mount Everest - 8848 m , Nepal / Kina
* Australija , Kosciusko - 2230 m , New South Wales
* Europa , Elbrus - 5638 m, Ruska Federacija (Zapadna Europa, Mont Blanc - 4807 m, Francuska)
* Sjeverna Amerika , Mount McKinley - 6194 m , Aljaska
* Južna Amerika , Aconcagua - 6962 m , Argentina / Čile
Zanimljivosti
Planina Mons Olympus na Marsu s visinom od 28 000 m smatra se najviÅ¡om planinom SunÄÂevog sustava.
OÄÂuvanje planina
MeÄ‘unarodna godina planina, Svjetski dan planina, Dan ÄÂistih planina... samo su neke aktivnosti i pokuÅ¡aji kojima se nastoji ukazati na znaÄÂenje planinskih zajednica. To nije dovoljno, na zaÅ¡titi osjetljivih planinskih ekoloÅ¡kih sustava i unapreÄ‘enju života ljudi u planinskim zajednicama trebalo bi raditi sustavno, polazeći od pojedinaca.
Planinarska društva i njihov kodeks
Masovniji planinarski pokret nastao je u 19. stoljeću, a prvi planinarski pothvati razumijevali su iskljuÄÂivo kretanje prirodom, za razliku od danaÅ¡njih Å¡irokih aktivnosti koje se protežu od planinarstva i alpinizma do speleologije i orijentacije u prirodi.
Planinarenje je na prvom mjestu naÄÂin i stil života, a nakon toga i niz aktivnosti. Osnovni motivi za planinarenjem jesu ÄÂovjekova želja za vjeÄÂnim kretanjem, upoznavanjem prirode, prostora i novih ljudi, osvajanjem novih vrhunaca, potreba za ravnotežom i zadovoljstvom. Istinski ljubitelji planina cilj i sadržaj planinarenja vide u užitku, izvrsno spajajući fiziÄÂki i duhovni rast.
Kao i u svim drugim neformalnim i formalnim društvenim skupinama, postoje obrasci ponašanja koji planinare razlikuju od izletnika, a neka od pravila ponašanja u planini valjalo bi savjetovati svim posjetiteljima planina:
* planinari se pri susretu, kao i ostali posjetitelji planina, međusobno pozdravljaju
* tempo hoda prilagođava se najsporijem planinaru u skupini
* pružiti pomoć kome god pomoć u planini ustreba
* cilj planinarenja je cjelovit doživljaj prirode, a ne brzina osvajanja vrha
* izbjegavati buku u planini
* hodajući planinarskim stazama ukloniti sve prepreke, granje i kamenje
* ne trgati i uništavati biljke, grane i stabla, ne ometati i plašiti životinje
* ne ostavljati za sobom otpatke
* ne paliti vatru u Å¡umu
* na svakom izletu uÄÂiniti barem neÅ¡to za prirodu.
Na izlet u nepoznatu planinu svakako sa sobom ponesite zemljovid i kompas. Od ostale opreme važne su dobre planinarske gojzerice, kvalitetne planinarske ÄÂarape, kabanica, ruksak, nož, baterija, Å¡ibice, voda, hrana i fotoaparat. Ako krećete na izlet dulji od jednog dana, sadržaj ruksaka bit će raznovrsniji.
Mi u Bosni i Hercegovini itekako trebamo biti ponosni na nase ljepotice , zato cuvajmo nasu prirodu, vjerujete mnogi nam zavide na njima . Hvala
MeÄ‘unarodni dan planina proglasila je opća skupÅ¡tina UN-a 2003. godine, 11. decembra/prosinca, nakon Å¡to je MeÄ‘unarodna godina planina, koju je UN proglasio 2002. godine, ukazala na potrebu stalnog osvješćivanja golemog znaÄÂenja planina i održivog razvoja njihova okoliÅ¡a za oÄÂuvanje kvalitetnog života stanovniÅ¡tva.
Nastanak planina
Planine nastaju i oblikuju se tektonskim procesima koje dijelimo na endogene ili unutraÅ¡nje (sizmiÄÂka i vulkanska aktivnost) i egzogene ili vanjske (erozija, denudacija, korazija).
Sedam glavnih dijelova, ili ploÄÂa, koji tvore Zemljinu koru, guraju se preko Zemljine kugle brzinom rasta nokta, ali silom koju ljudski um ne može pojmiti. Svaka od njih predstavlja kontinent ili ocean. Budući da Zemljine ploÄÂe neprekidno plove planetom stalno udaraju jedna o drugu. Upravo u tim sudarima nastaju veliki planinski lanci.
Kad se oceanska ploÄÂa podvuÄÂe pod kontinentalnu,njezine stijene se poÄÂinju taliti jer bivaju gurnute u dublje, toplije dijelove zemlje, a dio tih rastaljenih stijena pretvara se u niz vulkana na povrÅ¡ini. Tako nastali vulkani tvore lanac mlaÄ‘ih planina, poput Anda na zapadnoj obali Južne Amerike i gorja Cascades na zapadnoj obali Sjeverne Amerike.Istodobno,kontinentalna ploÄÂa koja je nasjela na oceansku poÄÂinje se gužvati na rubu i tako nastaju nove planine. Sudarom dviju kontinentalnih ploÄÂa nastaje nabrano gorje. Svi veliki svjetski planinski lanci stvoreni su velikim nabiranjem i gužvanjem stijena. Intenzitet nabiranja je manji Å¡to je planina udaljenija od zone sudara, pa tu nastaju manje nabrane planine.
Najveća,a ujedno i jedna od mlaÄ‘ih planina Himalaja, nastala je sudarom dviju kontinentalnih ploÄÂa. S obzirom da se indijski potkontinent podvlaÄÂi pod ostatak Azije, Himalaja i dalje raste i to 1 cm na godinu. Iz tog razloga Azija se diÄÂi najviÅ¡im vrhovima na svijetu. ÄŒak 14 njih viÅ¡ih je od 8.000 metara.
Zub vremena
Dok sile u unutrašnjosti Zemlje stvaraju novi planinski lanac, postojeće planine u svijetu polako nestaju zahvaljujući eroziji i gravitaciji.
Za otprilike 40 milijuna godina rijeke i ledenjaci smanjit će moćnu Himalaju na visinu ameriÄÂkog Stjenjaka, a za 400 milijuna godina bit će poput Å¡kotskih visoravni.
Ipak, nezaustavljivo pomicanje ploÄÂa s vremenom će stvoriti novi veliki planinski lanac koji će nasljediti Himalaje. Tako nastaju i nestaju svi veliki planinski lanci
Najviše planine na svijetu
* Mount Everest - 8848 m , Nepal / Kina
* K2 (Chogori ili Godwin Austen) - 8661 m , Pakistan / Kina
* Kangchenjunga - 8585 m , Nepal / Indija
* Lhotse 1 - 8501 m , Nepal / Kina
* Makalu - 8481 m , Nepal / Kina
Najviše planine na kontinentima
* Afrika , Kilimanjaro - 5895 m , Tanzanija
* Antarktika , masiv Vinson - 5140 m
* Azija , Mount Everest - 8848 m , Nepal / Kina
* Australija , Kosciusko - 2230 m , New South Wales
* Europa , Elbrus - 5638 m, Ruska Federacija (Zapadna Europa, Mont Blanc - 4807 m, Francuska)
* Sjeverna Amerika , Mount McKinley - 6194 m , Aljaska
* Južna Amerika , Aconcagua - 6962 m , Argentina / Čile
Zanimljivosti
Planina Mons Olympus na Marsu s visinom od 28 000 m smatra se najviÅ¡om planinom SunÄÂevog sustava.
OÄÂuvanje planina
MeÄ‘unarodna godina planina, Svjetski dan planina, Dan ÄÂistih planina... samo su neke aktivnosti i pokuÅ¡aji kojima se nastoji ukazati na znaÄÂenje planinskih zajednica. To nije dovoljno, na zaÅ¡titi osjetljivih planinskih ekoloÅ¡kih sustava i unapreÄ‘enju života ljudi u planinskim zajednicama trebalo bi raditi sustavno, polazeći od pojedinaca.
Planinarska društva i njihov kodeks
Masovniji planinarski pokret nastao je u 19. stoljeću, a prvi planinarski pothvati razumijevali su iskljuÄÂivo kretanje prirodom, za razliku od danaÅ¡njih Å¡irokih aktivnosti koje se protežu od planinarstva i alpinizma do speleologije i orijentacije u prirodi.
Planinarenje je na prvom mjestu naÄÂin i stil života, a nakon toga i niz aktivnosti. Osnovni motivi za planinarenjem jesu ÄÂovjekova želja za vjeÄÂnim kretanjem, upoznavanjem prirode, prostora i novih ljudi, osvajanjem novih vrhunaca, potreba za ravnotežom i zadovoljstvom. Istinski ljubitelji planina cilj i sadržaj planinarenja vide u užitku, izvrsno spajajući fiziÄÂki i duhovni rast.
Kao i u svim drugim neformalnim i formalnim društvenim skupinama, postoje obrasci ponašanja koji planinare razlikuju od izletnika, a neka od pravila ponašanja u planini valjalo bi savjetovati svim posjetiteljima planina:
* planinari se pri susretu, kao i ostali posjetitelji planina, međusobno pozdravljaju
* tempo hoda prilagođava se najsporijem planinaru u skupini
* pružiti pomoć kome god pomoć u planini ustreba
* cilj planinarenja je cjelovit doživljaj prirode, a ne brzina osvajanja vrha
* izbjegavati buku u planini
* hodajući planinarskim stazama ukloniti sve prepreke, granje i kamenje
* ne trgati i uništavati biljke, grane i stabla, ne ometati i plašiti životinje
* ne ostavljati za sobom otpatke
* ne paliti vatru u Å¡umu
* na svakom izletu uÄÂiniti barem neÅ¡to za prirodu.
Na izlet u nepoznatu planinu svakako sa sobom ponesite zemljovid i kompas. Od ostale opreme važne su dobre planinarske gojzerice, kvalitetne planinarske ÄÂarape, kabanica, ruksak, nož, baterija, Å¡ibice, voda, hrana i fotoaparat. Ako krećete na izlet dulji od jednog dana, sadržaj ruksaka bit će raznovrsniji.
Mi u Bosni i Hercegovini itekako trebamo biti ponosni na nase ljepotice , zato cuvajmo nasu prirodu, vjerujete mnogi nam zavide na njima . Hvala
Re: Planeta zemlja
PROSVJED ZA PLATANE
Rambo tijelom zaustavio promet u Beogradu
Crnogorski pjevaÄ Rambo Amadeus vlastitim tijelom je na dvadeset minuta zaustavio promet na beogradskom bulevaru Kralja Aleksandra u znak protesta protiv sjeÄÂe platana
Protest ekoloÅ¡ki vrlo osvijeÅ¡tenog i aktivnog pjevaÄÂa potaknula je sjeÄÂa 329 gorostasnih platana u Bulevaru kralja Aleksandra, Å¡to je izazvalo silno negodovanje graÄ‘ana. SjeÄÂu su zbog toga, neuobiÄÂajeno, osiguravale jake policijske snage.
Rambo Amadeus je, solidariziravÅ¡i se s BeograÄ‘anima i stanovnicima Bulevara, svoju ljutnju i gorÄÂinu zbog tog, kako ga je nazvao, vandalskog ÄÂina, izrekao 20-minutnim ležanjem nasred Bulevara, usput zaustavivÅ¡i promet. Nakon ležećeg protesta Rambo je inzistirao da ga policija privede jer ga je, kako je izjavio, 'sramota bilo da toga dana bude na slobodi'.
GradonaÄÂelniku Beograda Draganu ÄÂilasu usput je poruÄÂio: 'U cara Trajana kozje uÅ¡i!' ustvrdivÅ¡i da je sjeÄÂa platana kriminalni ÄÂin koji se ne može sakriti, baÅ¡ kao Å¡to ni stari Trajan nije uspio prikriti uÅ¡i koje su ga odavale stalnim rastom. Tek će platanama trebati znatno viÅ¡e vremena da ponovno narastu.
http://www.youtube.com/watch?v=GIZ-24uY9no
Rambo tijelom zaustavio promet u Beogradu
Crnogorski pjevaÄ Rambo Amadeus vlastitim tijelom je na dvadeset minuta zaustavio promet na beogradskom bulevaru Kralja Aleksandra u znak protesta protiv sjeÄÂe platana
Protest ekoloÅ¡ki vrlo osvijeÅ¡tenog i aktivnog pjevaÄÂa potaknula je sjeÄÂa 329 gorostasnih platana u Bulevaru kralja Aleksandra, Å¡to je izazvalo silno negodovanje graÄ‘ana. SjeÄÂu su zbog toga, neuobiÄÂajeno, osiguravale jake policijske snage.
Rambo Amadeus je, solidariziravÅ¡i se s BeograÄ‘anima i stanovnicima Bulevara, svoju ljutnju i gorÄÂinu zbog tog, kako ga je nazvao, vandalskog ÄÂina, izrekao 20-minutnim ležanjem nasred Bulevara, usput zaustavivÅ¡i promet. Nakon ležećeg protesta Rambo je inzistirao da ga policija privede jer ga je, kako je izjavio, 'sramota bilo da toga dana bude na slobodi'.
GradonaÄÂelniku Beograda Draganu ÄÂilasu usput je poruÄÂio: 'U cara Trajana kozje uÅ¡i!' ustvrdivÅ¡i da je sjeÄÂa platana kriminalni ÄÂin koji se ne može sakriti, baÅ¡ kao Å¡to ni stari Trajan nije uspio prikriti uÅ¡i koje su ga odavale stalnim rastom. Tek će platanama trebati znatno viÅ¡e vremena da ponovno narastu.
http://www.youtube.com/watch?v=GIZ-24uY9no