Kafa , kava , kahva , Coffe

[andro]

Postoji više legendarnih priča o porjeklu ovog napitka. Jedna od poznatih priča je o etiopijskom pastiru Kaldiju koji je jednom prilikom primjetio da su njegove koze živahnije nego inače. Primjetivši da jedu crvene bobice nekog žbuna i okusivši ih, iskusio je isti osećaj živahnosti.

Korisne efekte kafe je spoznao već u 10. vjeku doktor Al Razi. Krajem 15. vjeka, putnici koji su se vraćali iz Arabije su proširili kafu po Bliskom i Srednjem istoku i Magrebu. Arapi su čuvali tajnu uzgajanja i pripremanja kafe, ali su je Indusi ipak uspješno prošvercovali i počeli da gaje u Indiji. Godine 1555. dvojica Sirijaca su prvi put donjela kafu u Carigrad. Kafana, kao uslužni objekat u kome se prvobitno pripremala i služila samo kafa, je vremenom postala osobitost socijalne kulture - u njima su se okupljali ljudi i održavali kontakti, igrale razne igre, pio alkohol, pušila opojna sredstva i odmaralo.

Iz Carigrada je kafa u 17. vjeku dospela u Mletačku republiku odakle se kafa proširila Evropom. Godine 1645. je otvorena prva kafana u Italiji.[1] U Engleskoj prva kafana je otvorena 1583. u Kornhilu. Vlasnik je bio jedan turski trgovac. Do 1675. otvoreno je više od 3.000 kafana u Engleskoj. U Parizu je prvu kafanu otvorio Jermenin Paskal. Kafa je ubrzo postala popularnija od vina u Francuskoj i čaja u Engleskoj.

U Beču, prva prodavnica koja je prodavala kafu je otvorena 1683. godine, kada je , poslije propasti turske vojske u Velikom bečkom ratu vlasnik jeftino otkupio ogromne zalihe ove biljke koje je zaostalo u zaplenjenoj turskoj komori. Zahvaljujući njemu, bečke dame su se ubrzo oduševile egzotičnim ukusom rasanjujućeg napitka, pa je po ugledu na građane najmoćnije države tadašnjeg svjeta, sva srednja evropa počela da pije kafu.


Biljka kafe - Coffea iz porodice Rubiaceae

Nakon istorijskog sižea o porijeku kafe važno je spomenuti samu biljku kafe. Naime, kafa pripada rodu zimzelenog šiblja ili niskog drveća iz porodice Rubiacceae, (carstvo: Plantae; razdio: Magnoliophyta; klasa: Magnoliopsida; red: Gentianales; porodica: Rubiaceae; rod: Coffea). Lišće kafe je rasporedjeno u tročlane pršljenove, cvijetovi su bijele boje i smješteni su u pazuhu lista. Plodovi koštunice ili bobice liče na plodove trešnje. Rod obuhvata oko 40 vrsta koje rastu najčešće u područjima Afrike.



Tri su vrste ove biljke koje daju sjemenke, koje ćemo mi koristiti za spremanje napitka. To su: Coffea Arabica, potiče iz Etiopije, Coffea liberica, iz Liberije i Gvineje i Coffea stenophylla, poreklom iz Sijera Leone.
Naravno, u prodaji je sjemenje kafe, koje se očisti od mesnatog omotača i srebrnosjajne pokožice. Ovaj se postupak odvija na poseban način, sušenjem ili kvašenjem.

Dvije su vrste kafe koje zauzimaju najviše mjesto u konzumaciji, odnosno prodaji. To su arabika (75-80%) i robusta (20-25%).
Arabika

Arabika raste na nadmorskoj visini od 600 do 2000 metara i na plantažama ne dostiže veću visinu od 3 metra. Mladici treba tri godine da bi počela da cvijeta. A tek naredno godine, poslije prvog cvjetanja može dati i prvi rod. Jedno drvo u prosjeku daje 1 do 3 kilograma plodova, a u Brazilu (gdje je berba samo jednom godišnje) berba traje od maja do avgusta. Medju poznatim arabikama su: Minas, Santos, Sigri, Maragogip, Kostarika i Moka harar.
Robusta

Robusta (Coffea Canephora) se uzgaja u Africi i Aziji, obično na nadmorskoj visini do 600 metara. Karakteriše je sitnije zrno, svijetlije boje, nepravilnog oblika. Od čiste robuste se pravi napitak jer bi dao vrlo opor i gorak okus, te se stoga upotrebljavaju i odredjene arome. Ova se vrsta koristi prvenstveno za mješavine, budući da daje punoću okusu.

[andro]

Naravno ostavite poneki komentar ili neku pricu o kafi , o njenim svojstvima , ucincima , negativnostima ili o nekim dogadjajima vezano za kafu. Svaki nas dogovor u vecini slucajeva pocinje rijecima vidimo se negdje uz kafu ili kada pijemo kafu ?

[nella26]

Ovisnik sam o šoljici kafe ujutro, moram je popiti ćim ustanem inaće me glava zaboli.

[becanka]

ja ponekad u jutru popijem kahvu, nisam bas veliki ljubitelj kahve,
inace pijem Latte Macchiato i ponekad tursku, crnu, espresso...

cesto cujem neko nece navecer, kasno, da pije kahvu, ili ako popije,
kaze hoce bijelu, jer crna mu nece dati da spava...
pa sam nedavno citala,
da crna kahva nesmeta snu, nego bijela,
jer mljeko je masno, ima masnoce u sebi,
i dok to mlijeko proradi u zeludcu, traje vremena, zato se nemoze brzo zaspati.

vjerovatno ima tu istine...
ja sam bas obracala paznju na to, nije mi smetalo, ni crna, ni bijela...
ali svako ima drugaciji organizam,
kao sto dosta raje u jutru obavezno mora da popije kahvu,
jer pati onda cijeli dan od glavobolje...



ovo su moja dva ljubitelja

[alyssa_27]

kafu nepijem iz razloga sto me zeludac zaboli tako da nepijem je nikako.

[andro]

Proricanje pomocu listica caja ili taloga kafe (taseografija), tradicionalan je nacin gatanja, veoma popularan u 19. i 20. stoljecu, kada je pijenje caja i kafe postalo svojevrstan kult.

Zapisano u talogu kafe
Sa kafom se može uživati na razne nacine, ali samo jedan put vodi do njenog tajanstvenog prorockog kazivanja. Pored dara za otkrivanje pojedinih likova i simbola u šaljici, potrebno je i maksimalno da koristite intuiciju i maštu.


Proricanje: Å ta nas ceka sutra?
Zapisano u talogu kafe
Sa kafom se može uživati na razne nacine, ali samo jedan put vodi do njenog tajanstvenog prorockog kazivanja. Pored dara za otkrivanje pojedinih likova i simbola u šaljici, potrebno je i maksimalno da koristite intuiciju i maštu.

Gotovo da nema covjeka da bar jednom poslije ispijene kafe nije pogledao u soljicu, pokusavajuci da otkrije likove i figure koje su, igrom slucaja, ostale »ugravirane« na dnu ili na stranama soljice. Dabome, kako se na Balkanu trosi vise kafe od bilo kojih drugih napitaka, dokone »kafedzije« sasvim su se dobro verzirali za proricanje sudbine sto je iscrtava talog kafe.

Slatka kao ljubav...
Tako su spojili dva zadovoljstva: kafu kao svojevrsni uzitak i prastaro covjekovo nastojanje da bar malo otskrine vrata buducnosti (sudbine) kako bi saznao sta ga ocekuje!
Ipak, gledanje u soljicu za kafu nema dugu tradiciju. Od onog dana, prije nesto vise od hiljadu godina, kada je u Etiopiji ili Jemenu otkrivena »quahva«, sto na arapskom znaci »uzbudujuca«, na svom neobicnom putesestviju do danasnjih dana kafa je odusevljavala pjesnike, uzbudivala ljude zeljne ezotericnih iskustava; uz njen miris kovale su se zavjere, pravljene spletke, dizani ustanci i gusene pobune; za nju su se otimali kraljevi i velikodostojnici, otpocinjali ratovi, padale vlade, a drzave zapadale u teske ekonomske krize.
»Quahva« je na tom dugom i zanimljivom putu postala ono sto je danas - kahva, kava, kafa, kofi, kafe...
“Kafa je” - zapisao je Taljeran – “crna kao davo, vrela kao pakao, cista kao andeo i slatka kao ljubav!..”

I jos nesto - ona pruza mogucnost da se zaviri i u buducnost. Ali, za proricanje sudbine i odgonetanje buducih dogadaja potrebno je znatno vise od jedne ispijene soljice kafe. Pored dara za otkrivanje pojedinih likova i simbola na dnu i na stranama soljice, njihovog uprostenog znacenja, potrebno je maksimalno da koristite intuiciju i mastu - da sa lakocom vezete znacenje jednog lika sa drugim, da objasnjavat sliku u globalu, kao i u pojedinostima. Puko objasnjavanje simbola nije dovoljno, ali je neophodno da znate njihovo znacenje.

Da biste naučili pravilno gledati u šaljicu (fildžan) neophodno je da znate jos neka nepisana pravila, a ona su:
• fildžan (ovalna šaljica bez drške) najpogodniji je za proricanje sudbine;
• kafa mora da bude nesto jača, gušća i svježe kuhana;
• pije se vrela, dok se talog još nije sasvim smirio;
• pošto u šaljici ostane malo taloga, lijevom rukom šaljica se lagano okreće da bi se talog što bolje razlio. Kažu da je bitno da se ti pokreti ponavljaju tri ili sedam puta. Po volji!
• šaljica se potom okreće otvorom prema tanjiriću i u tom položaju ostaje sve dok se u njoj talog blago ne osuši. Ako se ranije diže, onda šaljicu treba sa tanjirića staviti na neku krpu kako bi posušila tečnost sa njenih rubova.
• Ne preporučuje se nikakvo nestrpljenje i podizanje šaljici svaki čas, jer je na taj način moguće pokvariti prvobitne simbole.
• Prije nego sto počnete “gatati” neophodno je dobro da osmotrite kompletnu “sliku”. Što su likovi i simboli bliži vrhu šolje, to će se dogadaji koje oni simboliziraju brže odigrati. Oni koji se nalaze pri samom dnu govore o događajima koji su u toku, koji prolaze ili su već prošli. Likovi sa dna šaljice najčešće predskazuju neprijatne događaje vezane za posao i finansije.
• Treba znati da objašnjenja sudbine leže isključivo u TUMAČENJU KOMBINACIJA SVIH SIMBOLA, odnosno njihovom povezivanju u jedinstvenu priću. Upravo zato morate razvijati svoju intuiciju i maštu, a kada “čitate” iz šaljice to činite neopterećeni bilo kakvim podacima koji su vam poznati, a odnose se na život onoga kome predskazujete budućnost.
• “Pečat” kompletnom proricanju iz taloga kafe daje završni čin – “klijent” kažiprstom desne ruke pritiska dno šaljice i istovremeno pomišlja na jednu jedinu želju. Hoće li se ispuniti? Analizom otiska, a postujući objašnjenja simbola (“tumač simbola”), vi ćete mu znati odgovoriti na to pitanje.
• Idealno vrijeme za gatanje je period punog mjeseca, a gata se samo u vremenu od izlaska do zalaska sunca!
• Jedini dan kada se ne preporučuje gledanje u šaljicu za kafu jeste - nedjelja!

Å ta je jos potrebno znati?
1. Kafa se kuha u maloj dozi - samo za onoga kome se predskazuje budućnost;
2. Kafi se ne dodaje ništa, nikakvi drugi sastojci, čak ni šećer;
3. Kafa se zajedno sa talogom izlijeva u šaljicu, pije se vrela, u nekoliko većih gutljaja.

[andro]

MOKKA KAFA SA PIVOM

(za 1 osobu)

* 5 dl piva
* 1 kasika instant kafe
* 2 kasike secera
* 2 kocke leda
* vrlo malo ruma
* vrlo malo konjaka

Sve sastojke sastavite i miksajte 1 minutu, a zatim posluzite.


ZIMSKA PRICA

(za 1 osobu)

* 2 dl konjaka ili vinjaka
* 1 osmina l mlijeka
* 4 kasike slatke pavlake
* 1 mala kasika meda
* pola kasicice anisa
* 2 kasike likera od visnje

Konjak ili vinjak, mlijeko, slag, med i anis lagano zagrijavati lupaluci rucnim mikserom i skloniti prije nego sto provrije. Vruc liker polahko sipati uz ivicu case, ne mijesati i sluziti odmah.
BECKA KAFA

(za 4 osobe)

* 5 dl jake kafe
* 4,2 dl svjeze slatke pavlake
* 100 gr cokolade za kuhanje
* 4 kasicice kakaoa u prahu
* 4 kasicice cimeta u prahu

Rastopite cokoladu sa trecinom slatke pavlake, pa dodajte u nju vrucu kafu i secer, a zatim promijesajte i ulijte u case. Ukrasite umucenom slatkom pavlakom po kojoj cete posuti kakao i cimet u prahu.
IRSKA KAFA

(za 1 osobu)

* 2 casice kvalitetnijeg viskija
* 2 kasicice secera
* jaku espreso kafu za 5-6 soljica
* slatku pavlaku
*
*
*

U zagrejanu casu sipati skuvanu kafu. U loncicu nad plamenom zagrevati viski sa secerom, a zatim ga dodati u kafu. Preko naopako okrenute kasike pustite da u kafu tece slatka pavlaka, dok sloj ne dostighe 2 cm. Posluzite vruce.
KAFA SA UKUSOM LJESNJAKA

(za 4 osobe)

* 8 kasicica kafe
* 8 kasicica mljevenih ljesnjaka
* 8 kapi ekstrakta vanile
* 8 kapi ekstrakta ljesnjaka
* 8 kasicica secera
* 1 narendanu cokoladu za kuvanje
* 4 kasike umucene slatke pavlake

Vrucu vodu zakuhati kafom i mljevenim ljesnjacima, procijediti kroz filter za kafu ili gustu gazu, dodati ekstrakte vanile i ljesnjaka, zasladiti secerom i sipati u 4 case. U svaku casu staviti kasiku slaga i posuti rendanom cokoladom.