Karadžić prodat za šest miliona dolara?
HaÅ¡kog optuženika Radovana Karadžića, koji se skrivao u Beogradu pod lažnim imenom dr.Dragan Dabić, izdao je jedan od njegovih najbližih saradnika. Radi se o ÄÂovjeku iz Crne Gore koji je organima bezbjednosti te države za veliku novÄÂanu nagradu ispriÄÂao gdje se Karadžić krije, piÅ¡e srbijanski list Alo.
Ovo je otkrio Karadžićev advokat Svetozar VujaÄÂić, a ovakvu verziju hapÅ¡enja priznao je i ministar unutraÅ¡njih poslova u vladi Crne Gore Ivan Brajović, navodi list.
"Kao advokat Radovana Karadžića mogu da kažem da je ÄÂovjek koji je znao gdje je on dao informaciju MUP-u Crne Gore. Neka mu služi na ÄÂast to Å¡to je uradio, a znamo da je to uÄÂinio za velike pare. To je posljednji ÄÂovek za koga smo mislili da će da izda. Nadam se da će ga Bog vrlo brzo kazniti zato Å¡to je to uradio", izjavio je VujaÄÂić za Alo.
Ime ÄÂoveka koji je izdao Karadžića za sada zna samo nekoliko ljudi iz njegovog najbližeg okruženja, ali će, kako kaže VujaÄÂić, ono "jednoga dana biti svima objavljeno".
Kolika je novÄÂana nagrada isplaćena za Karadžićevu glavu, VujaÄÂić nije mogao reći ali moguće je da se radi o Å¡est miliona dolara, piÅ¡e ovaj list.
Naime, ameriÄÂka administracija je za onoga ko bi pružio informacije koje bi dovele do hapÅ¡enja Radovana Karadžića ponudila pet miliona dolara. Vlada Srbije takoÄ‘e je svojevremeno raspisala nagrade za hapÅ¡enje haÅ¡kih bjegunaca, a najbolje su kotirali Karadžić i general Ratko Mladić, ÄÂija su glave procijenjene na po milion eura.
Da je crnogorska Agencija za nacionalnu bezbjednost dojavila kolegama u Srbiji gdje se skriva Radovan Karadžić, koji je promijenio identitet i postao bioenergiÄÂar i iscjelitelj Dragan Dabić, indirektno je potvrdio i ministar unutraÅ¡njih poslova Crne Gore Ivan Brajović u emisiji „"Živa istina" na TV "In", koji je rekao da je ta stvar "državna tajna". MeÄ‘utim, u srbijanskoj BIA-i su to demantirali:
"Informaciju o tome gdje se skriva haÅ¡ki optuženik nismo dobili od Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore",reÄÂeno je za "Alo" u kabinetu direktora BIA.
Karadžić
- paparaci
- Velicanstvo Foruma
- Postovi: 5054
- Pridružen/a: 08 Jan 2003 02:00
- Lokacija: Putnik Bez Adrese
Re: Karadžić
andro je napisao/la:To je posljednji ÄÂovek za koga smo mislili da će da izda. Nadam se da će ga Bog vrlo brzo kazniti zato Å¡to je to uradio", izjavio je VujaÄÂić za Alo.
yebla ga mati tako glupa
ahahahah. pa covjek je u medjuvremenu sigurno dobio novi identitet i sunca guzu negdje dalekoIme ÄÂoveka koji je izdao Karadžića za sada zna samo nekoliko ljudi iz njegovog najbližeg okruženja, ali će, kako kaže VujaÄÂić, ono "jednoga dana biti svima objavljeno".
Re: Karadžić
Okun: Bošnjaci se nisu pripremali za rat, ali druga strana jeste
SuÄ‘enje bivÅ¡em voÄ‘i bosanskih Srba Radovanu Karadžiću nastavljeno je jutros u HaÅ¡kom tribunalu unakrsnim ispitivanjem ameriÄÂkog ambasadora Herberta Okuna, ÄÂetvrtog svjedoka optužbe.
Okun je poÄÂetkom 90-ih bio zamjenik specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN za bivÅ¡u Jugoslaviju Cyrusa Vancea i u tom svojstvu je u viÅ¡e navrata razgovarao sa predstavnicima sukobljenih strana, ukljuÄÂujući optuženog Karadžića.
Granatiranjem Sarajeva Karadžić izazvao međunarodne simpatije za Bošnjake
Na Karadžićevu tvrdnju da su vlasti u Sarajevu "željele da protjeraju Srbe", Okun je odgovorio da "ne vjeruje u to".
Svjedok je potvrdio da su "vlasti u Sarajevu željele stranu intervenciju tokom rata, ali je to bilo razumljivo zato Å¡to su gubile rat, a bosanski Srbi su zauzeli veći dio zemlje, etniÄÂki ÄÂiÅ¡tili njihovo stanovniÅ¡tvo i svakodnevno granatirali Sarajevo".
Karadžić je odvratio da će "dokazati da to nije taÄÂno".
Citirajući iz presude kojom je Izetbegović 1983. osuÄ‘en na zatvorsku kaznu zbog Islamske deklaracije, optuženi je tvrdio da su se njegovi ciljevi mogli ostvariti samo "bratoubilaÄÂkim ratom, terorom i stranom intervencijom".
- Taj sudija kao da je bio prorok...Izetbegović je pokuÅ¡ao da cilj ostvari bratoubilaÄÂkim ratom i terorom, a tražio je i stranu intervenciju - rekao je Karadžić, uz tvrdnju da je SDA u tom cilju "zloupotrebljavala patnje svog naroda".
Negirajući da je "boÅ¡njaÄÂka strana zloupotrebljavala patnje svog naroda", Okun je Karadžiću rekao da je on granatiranjem Sarajeva "izazvao meÄ‘unarodne simpatije za BoÅ¡njake".
Okun: "BoÅ¡njaci su patili zbog onog Å¡to su im ÄÂinile vaÅ¡e snage"
Karadžić je svjedoku predoÄÂio i tvrdnju da su vlasti u Sarajevu, postupajući po ideologiji samožrtvovanja iz Izetbegovićeve deklaracije, pucale na sopstveni narod u Sarajevu, kako bi okrivile Srbe.
- BoÅ¡njaci nisu patili zato Å¡to su to željele njihove vlasti, već zbog toga Å¡to su ih vaÅ¡e snage pritvarale u sabirne centre, izlagale nasilju i muÄÂenju do smrti i protjerivale - odgovorio je Okun.
Na Karadžićevu tvrdnju, svjedok je, međutim, potvrdio da su "snage ARBiH, po nalazima UNPROFOR-a, otvarale vatru iz blizine sarajevske bolnice, ali "rijetko", kao i da su "ubijale francuske vojnike iz sastava međunarodnih snaga".
"To pokazuje Å¡ta je ko kome radio i kojom snagom"
Odbacio je, međutim, tvrdnju optuženog da su "Bošnjaci izazvali najveće incidente u Sarajevu", podsjećajući da je UNPROFOR "pažljivo istražio" sve takve optužbe bosanskih Srba.
- Ne vjerujem da je istina da su vlasti RBiH ubijale svoj narod - kazao je Okun.
On je precizirao da je na Sarajevo 1992. dnevno padalo "između 3.000 i 5.000 granata", koje su ispalile Karadžićeve snage, a da je iz grada uzvraćano sa oko 300 projektila manjeg kalibra.
- To pokazuje Å¡ta je ko kome radio i kojom snagom - primjetio je svjedok.
Okun: Nije se Karadžić zalagao za transformaciju, već za podjelu BiH
AmeriÄÂki ambasador Herbert Okun negirao je danas pred HaÅ¡kim sudom tvrdnju Karadžića da se on zalagao "ne za podjelu, već za transformaciju BiH".
- Ono što ste Vi nazvali transformacijom, u stvari je podjela - rekao je Okun Karadžiću u nastavku unakrsnog ispitivanja.
Okun je dodao da su ciljevi Karadžića i Mate Bobana "bili da imaju vlastite jedinice u BiH". Na Karadžićevu sugestiju da bi to bile jedinice kao Katalonija u Španiji, Okun je odgovorio da su njihovi stavovi bili "mnogo ekstremniji i više odgovarali stavovima ETE u Baskiji".
Okun je rekao da su Srbi u BiH tražili da imaju pravo veta koje bi se primjenjivao ÄÂak i na ustavne principe. Povodom Karadžićeve tvrdnje da to pravo "nije traženo samo za Srbe", Okun je rekao: "Vi ste bili oÄÂarani idejom da i druge zajednice to pravo imaju, jer bi to samo dalje naruÅ¡ilo centralnu vladu".
Okun: Srbe su više maltretirali Hrvati nego Bošnjaci
Okun je naglasio i da se sjeća da su za Karadžića najvažnije bile karte i koridori, kao koridor Beograd - Banjaluka.
Na pitanje da li je imao informaciju o planu BoÅ¡njaka da se "Srbi izbace iz cijele BiH", Okun je odgovorio da mu je bilo ''poznato da je na nekim malim podruÄÂjima doÅ¡lo do maltretiranja Srba''.
- To su viÅ¡e ÄÂinili Hrvati nego BoÅ¡njaci, i znali smo da je postojala razlika u postupcima Srba i BoÅ¡njaka u BiH - rekao je Okun.
On je potvrdio da se sjeća da je u jesen 1991. godine Karadžić od Alije Izetbegovića tražio da "jasno kaže da Islamska deklaracija nije njegov program i da je se odrekne". On je naglasio da je u Stranci demokratske akcije (SDA) bilo i drugih struja, i da su Haris Silajdžić i Ejup Ganić bili sekularisti, a jesu imali puno uticaja u stranci.
Na Karadžićevo pitanje "da li je bilo moguće sprovesti manjinsku politiku, odnosno da li se zalaganje SDA za unitarnu BiH moglo smatrati politiÄÂkim nasiljem", Okun je odgovorio da je to "prejaka izjava".
- Želja za jedinstvenom državom bila je osnovni cilj i fundamentalno polazište za ciljeve bosanskih muslimana. Oni to nisu mogli postići ni ratom niti u pregovorima. Nije bilo mogućnosti da se taj muslimanski cilj ostvari, osim vojnom pobjedom, a to nikad nije postignuto, ni 1991. niti 2010. godine - rekao je Okun.
"Silajdžić i Ganić bili su sekularni, a Izetbegović nije krio da je vjernik"
Povodom Karadžićeve trvdnje da je za Srbe u BiH djelovanje grupa koje su zastupale ideje islamskog preporoda i podržavale islamsku revoluciju u Iranu moglo da bude razlog izvjesne brige, Okun je rekao da je to bila "pretjerana zabrinutost, koja može da proizaÄ‘e iz bilo ÄÂega Å¡to ima veze sa religijom".
- KomunistiÄÂki režim je ateistiÄÂki i zabranjivao je sve Å¡to ima veze sa religijom - rekao je Okun.
Upitan da li mu je Alija Izetbegović ikada objelodanio svoje namjere o osnivanju islamske republike BiH, sa islamskim zakonima, Okun je odgovorio da ni Izetbegović ni drugi BoÅ¡njaÄÂki rukovodioci sa kojima je imao kontakte to nisu rekli.
- Haris Silajdžić je potpuno sekularizovan, a Ejup Ganić, koji je za ÄÂlana PredsedniÅ¡tva izabran kao Jugosloven, a zatim se izjasnio kao BoÅ¡njak, takoÄ‘e je bio veoma sekularno orijetnisan - rekao je Okun.
On je konstatovao da Izetbegović nikada nije skrivao svoju religioznost, kao Å¡to to nije ÄÂinio ni George Bush mlaÄ‘i, koji je za sebe govorio da je preporoÄ‘eni hrišćanin.
- To se deÅ¡ava u politiÄÂkoj istoriji - konstatovao je Okun.
Prema Okunovom tumaÄÂenju, ekstremistiÄÂke ideje mogu da budu razlog za uznemirenje ako njihovi zastupnici imaju vlast ili većinu u stranci, jer "svugdje postoje ekstremna ljevica i desnica".
- U sluÄÂaju BiH, 1990. i 1992. BoÅ¡njaci nisu imali vojsku, niÅ¡ta ni nalik na vojne jedinice i bili su u manjini u odnosu na bosanske Srbe i bosanske Hrvate, koji su iza sebe imali ogranizovane države. Ã…Â anse da se ovakve ideje ostvare, bile su minimalne - istakao je Okun.
Na Karadžićevo pitanje kada je, prema njegovoj procjeni, kako on tvrdi, Stranka demokratske akcije pokazala da je spremna za rat, Okun je odgovorio da su se "oni nadali da će izbjeći rat", da "nije vidio nikakve pokazatelje aktivnih priprema za neprijateljstva, ali da ih je vidio na drugoj strani".
Okun nije mogao da potvrdi Karadžićeve navode o osnivanju "tajnog savjeta za odbranu Muslimana" i formiranju Patriotske lige, poÄÂetkom 1991. godine, a na ÄÂijem je ÄÂelu bio Izetbegović.
Upitan da li je uvijek vjerovao Izetbegoviću, Okun je odgovorio da nikada ne vjeruje nikome u potpunosti.
SuÄ‘enje bivÅ¡em voÄ‘i bosanskih Srba Radovanu Karadžiću nastavljeno je jutros u HaÅ¡kom tribunalu unakrsnim ispitivanjem ameriÄÂkog ambasadora Herberta Okuna, ÄÂetvrtog svjedoka optužbe.
Okun je poÄÂetkom 90-ih bio zamjenik specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN za bivÅ¡u Jugoslaviju Cyrusa Vancea i u tom svojstvu je u viÅ¡e navrata razgovarao sa predstavnicima sukobljenih strana, ukljuÄÂujući optuženog Karadžića.
Granatiranjem Sarajeva Karadžić izazvao međunarodne simpatije za Bošnjake
Na Karadžićevu tvrdnju da su vlasti u Sarajevu "željele da protjeraju Srbe", Okun je odgovorio da "ne vjeruje u to".
Svjedok je potvrdio da su "vlasti u Sarajevu željele stranu intervenciju tokom rata, ali je to bilo razumljivo zato Å¡to su gubile rat, a bosanski Srbi su zauzeli veći dio zemlje, etniÄÂki ÄÂiÅ¡tili njihovo stanovniÅ¡tvo i svakodnevno granatirali Sarajevo".
Karadžić je odvratio da će "dokazati da to nije taÄÂno".
Citirajući iz presude kojom je Izetbegović 1983. osuÄ‘en na zatvorsku kaznu zbog Islamske deklaracije, optuženi je tvrdio da su se njegovi ciljevi mogli ostvariti samo "bratoubilaÄÂkim ratom, terorom i stranom intervencijom".
- Taj sudija kao da je bio prorok...Izetbegović je pokuÅ¡ao da cilj ostvari bratoubilaÄÂkim ratom i terorom, a tražio je i stranu intervenciju - rekao je Karadžić, uz tvrdnju da je SDA u tom cilju "zloupotrebljavala patnje svog naroda".
Negirajući da je "boÅ¡njaÄÂka strana zloupotrebljavala patnje svog naroda", Okun je Karadžiću rekao da je on granatiranjem Sarajeva "izazvao meÄ‘unarodne simpatije za BoÅ¡njake".
Okun: "BoÅ¡njaci su patili zbog onog Å¡to su im ÄÂinile vaÅ¡e snage"
Karadžić je svjedoku predoÄÂio i tvrdnju da su vlasti u Sarajevu, postupajući po ideologiji samožrtvovanja iz Izetbegovićeve deklaracije, pucale na sopstveni narod u Sarajevu, kako bi okrivile Srbe.
- BoÅ¡njaci nisu patili zato Å¡to su to željele njihove vlasti, već zbog toga Å¡to su ih vaÅ¡e snage pritvarale u sabirne centre, izlagale nasilju i muÄÂenju do smrti i protjerivale - odgovorio je Okun.
Na Karadžićevu tvrdnju, svjedok je, međutim, potvrdio da su "snage ARBiH, po nalazima UNPROFOR-a, otvarale vatru iz blizine sarajevske bolnice, ali "rijetko", kao i da su "ubijale francuske vojnike iz sastava međunarodnih snaga".
"To pokazuje Å¡ta je ko kome radio i kojom snagom"
Odbacio je, međutim, tvrdnju optuženog da su "Bošnjaci izazvali najveće incidente u Sarajevu", podsjećajući da je UNPROFOR "pažljivo istražio" sve takve optužbe bosanskih Srba.
- Ne vjerujem da je istina da su vlasti RBiH ubijale svoj narod - kazao je Okun.
On je precizirao da je na Sarajevo 1992. dnevno padalo "između 3.000 i 5.000 granata", koje su ispalile Karadžićeve snage, a da je iz grada uzvraćano sa oko 300 projektila manjeg kalibra.
- To pokazuje Å¡ta je ko kome radio i kojom snagom - primjetio je svjedok.
Okun: Nije se Karadžić zalagao za transformaciju, već za podjelu BiH
AmeriÄÂki ambasador Herbert Okun negirao je danas pred HaÅ¡kim sudom tvrdnju Karadžića da se on zalagao "ne za podjelu, već za transformaciju BiH".
- Ono što ste Vi nazvali transformacijom, u stvari je podjela - rekao je Okun Karadžiću u nastavku unakrsnog ispitivanja.
Okun je dodao da su ciljevi Karadžića i Mate Bobana "bili da imaju vlastite jedinice u BiH". Na Karadžićevu sugestiju da bi to bile jedinice kao Katalonija u Španiji, Okun je odgovorio da su njihovi stavovi bili "mnogo ekstremniji i više odgovarali stavovima ETE u Baskiji".
Okun je rekao da su Srbi u BiH tražili da imaju pravo veta koje bi se primjenjivao ÄÂak i na ustavne principe. Povodom Karadžićeve tvrdnje da to pravo "nije traženo samo za Srbe", Okun je rekao: "Vi ste bili oÄÂarani idejom da i druge zajednice to pravo imaju, jer bi to samo dalje naruÅ¡ilo centralnu vladu".
Okun: Srbe su više maltretirali Hrvati nego Bošnjaci
Okun je naglasio i da se sjeća da su za Karadžića najvažnije bile karte i koridori, kao koridor Beograd - Banjaluka.
Na pitanje da li je imao informaciju o planu BoÅ¡njaka da se "Srbi izbace iz cijele BiH", Okun je odgovorio da mu je bilo ''poznato da je na nekim malim podruÄÂjima doÅ¡lo do maltretiranja Srba''.
- To su viÅ¡e ÄÂinili Hrvati nego BoÅ¡njaci, i znali smo da je postojala razlika u postupcima Srba i BoÅ¡njaka u BiH - rekao je Okun.
On je potvrdio da se sjeća da je u jesen 1991. godine Karadžić od Alije Izetbegovića tražio da "jasno kaže da Islamska deklaracija nije njegov program i da je se odrekne". On je naglasio da je u Stranci demokratske akcije (SDA) bilo i drugih struja, i da su Haris Silajdžić i Ejup Ganić bili sekularisti, a jesu imali puno uticaja u stranci.
Na Karadžićevo pitanje "da li je bilo moguće sprovesti manjinsku politiku, odnosno da li se zalaganje SDA za unitarnu BiH moglo smatrati politiÄÂkim nasiljem", Okun je odgovorio da je to "prejaka izjava".
- Želja za jedinstvenom državom bila je osnovni cilj i fundamentalno polazište za ciljeve bosanskih muslimana. Oni to nisu mogli postići ni ratom niti u pregovorima. Nije bilo mogućnosti da se taj muslimanski cilj ostvari, osim vojnom pobjedom, a to nikad nije postignuto, ni 1991. niti 2010. godine - rekao je Okun.
"Silajdžić i Ganić bili su sekularni, a Izetbegović nije krio da je vjernik"
Povodom Karadžićeve trvdnje da je za Srbe u BiH djelovanje grupa koje su zastupale ideje islamskog preporoda i podržavale islamsku revoluciju u Iranu moglo da bude razlog izvjesne brige, Okun je rekao da je to bila "pretjerana zabrinutost, koja može da proizaÄ‘e iz bilo ÄÂega Å¡to ima veze sa religijom".
- KomunistiÄÂki režim je ateistiÄÂki i zabranjivao je sve Å¡to ima veze sa religijom - rekao je Okun.
Upitan da li mu je Alija Izetbegović ikada objelodanio svoje namjere o osnivanju islamske republike BiH, sa islamskim zakonima, Okun je odgovorio da ni Izetbegović ni drugi BoÅ¡njaÄÂki rukovodioci sa kojima je imao kontakte to nisu rekli.
- Haris Silajdžić je potpuno sekularizovan, a Ejup Ganić, koji je za ÄÂlana PredsedniÅ¡tva izabran kao Jugosloven, a zatim se izjasnio kao BoÅ¡njak, takoÄ‘e je bio veoma sekularno orijetnisan - rekao je Okun.
On je konstatovao da Izetbegović nikada nije skrivao svoju religioznost, kao Å¡to to nije ÄÂinio ni George Bush mlaÄ‘i, koji je za sebe govorio da je preporoÄ‘eni hrišćanin.
- To se deÅ¡ava u politiÄÂkoj istoriji - konstatovao je Okun.
Prema Okunovom tumaÄÂenju, ekstremistiÄÂke ideje mogu da budu razlog za uznemirenje ako njihovi zastupnici imaju vlast ili većinu u stranci, jer "svugdje postoje ekstremna ljevica i desnica".
- U sluÄÂaju BiH, 1990. i 1992. BoÅ¡njaci nisu imali vojsku, niÅ¡ta ni nalik na vojne jedinice i bili su u manjini u odnosu na bosanske Srbe i bosanske Hrvate, koji su iza sebe imali ogranizovane države. Ã…Â anse da se ovakve ideje ostvare, bile su minimalne - istakao je Okun.
Na Karadžićevo pitanje kada je, prema njegovoj procjeni, kako on tvrdi, Stranka demokratske akcije pokazala da je spremna za rat, Okun je odgovorio da su se "oni nadali da će izbjeći rat", da "nije vidio nikakve pokazatelje aktivnih priprema za neprijateljstva, ali da ih je vidio na drugoj strani".
Okun nije mogao da potvrdi Karadžićeve navode o osnivanju "tajnog savjeta za odbranu Muslimana" i formiranju Patriotske lige, poÄÂetkom 1991. godine, a na ÄÂijem je ÄÂelu bio Izetbegović.
Upitan da li je uvijek vjerovao Izetbegoviću, Okun je odgovorio da nikada ne vjeruje nikome u potpunosti.