U vezi piramida,to nisu puke podudarnosti.. Sve je tako uradjeno planski..
cak sta vise,Keopsova piramida je sagradjena na kamenom platou povrsine 52.000 kvadrata a odstupanje u nivelaciji na tolikoj povrsini je ispod svega 2 cm.. To ni danasnji gradjevinari,tesko da bi mogli bolje.. A cijena izgradnje,danas bi bila oko 380.000.000.000 dolara.. Ima tu mnogo nepoznanica oko nacina izgradnje i kojecega,ali ne znam da li je to za ovu temu a druga.....cini mi se nema..
I Sfinga je okrenuta tacno na istok.. Onakva kakva je bila u to doba.. Sa bljestavom glavom.. Dakle,cim prvo sunce izadje,zraci padaju na nju i obasjavaju je kao kakvo ogromno bozanstvo.. Vjerujem da je to bio fascinantan prizor.. Bas kao i Keopsova piramida dok je bila poplocana uglacanim kamenom..
7 svjetskih Äuda
- lezbejkaaa
- Ucesnik diskusija
- Postovi: 55
- Pridružen/a: 10 Sep 2010 21:09
Re: 7 svjetskih ÄÂuda
Sedam svjetskih ÄÂuda je sedam veliÄÂanstvenih ÄÂovjekovih dostignuća u arhitekturi i graÄ‘evinarstvu. Kako civilizacija vremenom napreduje, tako postoji nekoliko takvih popisa.
Prvi popis svjetskih ÄÂuda saÄÂinjen je navodno izmeÄ‘u 150. i 120. godine prije nove ere, a saÄÂinio ga je grÄÂki pjesnik Antipatros iz Sidona. Ã…Â to ga je navelo da to uÄÂini, ne zna se. Ne zna se, Å¡toviÅ¡e, da li je Antipatros poznavao graÄ‘evine i skulpture na temelju vlastitog promatranja. Svih tih sedam znamenitosti bile su odabrane iz grÄÂkog kuta gledanja, no samo jedno ÄÂudo naÅ¡ao je pjesnik na zemlji danaÅ¡nje GrÄÂke: Fidijinog Zeusa. Tri ÄÂudesna djela bila su u Maloj Aziji: Kolos s Roda, Artemidin hram u Efesu i Mauzolej u Halikarnasu. NeÅ¡to dalji put bio je do piramida u Gizehu, a da ÄÂovjek ugleda viseće vrtove valjalo se potruditi sve do Babilona.
ÄŒuda Å¡to su se, tako reći, nalazila ispred kućnog praga - Antipatros je izostavio: Akropolu u Ateni. Druge stvari nije mogao pribilježiti jer su već bile poruÅ¡ene, kao npr. Babilonski toranj. Pjesnik svojim suvremenicima nije nudio nikakve ruÅ¡evine, već samo aktualne znamenitosti. To Å¡to je rijeÄ upravo o sedam, a ne o trinaest ili dvadeset svjetskih ÄÂuda, ovisi o simboliÄÂnom znaÄÂenju brojke sedam.
Kao "osmo ÄÂudo svijeta" smatrali su ljudi kasnijih godina nekoliko tuceta znaÄÂajnih graÄ‘evina razasutih po ÄÂitavu svijetu. Prve rekonstrukcije antiÄÂkih svjetskih ÄÂuda, punih fantazije, nastale su u vrijeme kad se Europa poÄÂela sjećati klasike. Marten de Vos (1532. - 1603.) i u njegovo vrijeme veoma slavni isusovac Athanasius Kircher, roÄ‘en 1601. u Fuldi, dali su prvi doprinos tome, a Fischer von Erlach (1656. - 1723.) približio se već neÅ¡to viÅ¡e stvarnosti. Vrijedna svjedoÄÂanstva naiÅ¡la su tek u trenutku, kad su se arheolozi dali na posao.
Svjetska ÄÂuda Antike:
Sedam svjetskih ÄÂuda Antike
Keopsova piramida u Gizi (oko 2550 pr.n.e.)
Semiramidini viseći vrtovi (Babilon, oko 600 pr.n.e.)
Zeusov kip u Olimpiji (oko 440 pr.n.e.)
Artemidin hram u Efezu (oko 550 pr.n.e.)
Mauzolej u Halikarnasu (oko 350 pr.n.e.)
Kolos s otoka Roda (oko 280 pr.n.e.)
Aleksandrijski svjetionik, na otoku Faru pred Aleksandrijom (oko 280 pr.n.e.)
Do danas je ostala saÄÂuvana samo Keopsova piramida, pa danaÅ¡nji popis ÄÂuda izgleda ovako: Na ZajedniÄÂkom poslužitelju postoji joÅ¡ multimedija vezanih uz: Sedam svjetskih ÄÂuda
Eiffelov toranj (Pariz, Francuska) (1889.)
Kip slobode (New York, SAD)
most Golden Gate (San Francisco, SAD)
Kineski zid
Aja Sofija (Istanbul, Turska)
Angkor Wat (Kambodža)
Tadž Mahal (Indija)
Kölnska katedrala (NjemaÄÂka)
Atomium (Bruxelles, Belgija)
Escorial (Ã…Â panjolska)
Alhambra (Granada)
Stolna crkva u Milanu
Crkva Sv. Petra (Vatikan)
Akropola
Slavoluk pobjede (Pariz, Francuska)
Dvorac Versailles (Francuska)
Ronchamp (crkva od Le Corbusiera) (Francuska)
Stonehenge (Velika Britanija)
Moskovski Kremlj
Baalbek između Libanona i Antilibanona
Džamija Omajada (Libanon
Hram Nikko (Japan)
Daibutsu (orijaški Buda) (Japan)
Hram Borobudur (Java)
Sueski kanal
Abu Simbel (Egipat)
Mount Rushmore (SAD)
Cape Kennedy (Florida, SAD)^
Chichen Itza (Yucatán)
Machu Picchu (Ande)
8. srpnja 2007. konaÄÂno je izabrano sedam novih ÄÂuda: To su:
Kineski zid
Koloseum u Rimu
Taj Mahal u Indiji
Machu Picchu
Kip Krista Iskupitelja u Brazilu
grad Petra
Chichen Itza
Prvi popis svjetskih ÄÂuda saÄÂinjen je navodno izmeÄ‘u 150. i 120. godine prije nove ere, a saÄÂinio ga je grÄÂki pjesnik Antipatros iz Sidona. Ã…Â to ga je navelo da to uÄÂini, ne zna se. Ne zna se, Å¡toviÅ¡e, da li je Antipatros poznavao graÄ‘evine i skulpture na temelju vlastitog promatranja. Svih tih sedam znamenitosti bile su odabrane iz grÄÂkog kuta gledanja, no samo jedno ÄÂudo naÅ¡ao je pjesnik na zemlji danaÅ¡nje GrÄÂke: Fidijinog Zeusa. Tri ÄÂudesna djela bila su u Maloj Aziji: Kolos s Roda, Artemidin hram u Efesu i Mauzolej u Halikarnasu. NeÅ¡to dalji put bio je do piramida u Gizehu, a da ÄÂovjek ugleda viseće vrtove valjalo se potruditi sve do Babilona.
ÄŒuda Å¡to su se, tako reći, nalazila ispred kućnog praga - Antipatros je izostavio: Akropolu u Ateni. Druge stvari nije mogao pribilježiti jer su već bile poruÅ¡ene, kao npr. Babilonski toranj. Pjesnik svojim suvremenicima nije nudio nikakve ruÅ¡evine, već samo aktualne znamenitosti. To Å¡to je rijeÄ upravo o sedam, a ne o trinaest ili dvadeset svjetskih ÄÂuda, ovisi o simboliÄÂnom znaÄÂenju brojke sedam.
Kao "osmo ÄÂudo svijeta" smatrali su ljudi kasnijih godina nekoliko tuceta znaÄÂajnih graÄ‘evina razasutih po ÄÂitavu svijetu. Prve rekonstrukcije antiÄÂkih svjetskih ÄÂuda, punih fantazije, nastale su u vrijeme kad se Europa poÄÂela sjećati klasike. Marten de Vos (1532. - 1603.) i u njegovo vrijeme veoma slavni isusovac Athanasius Kircher, roÄ‘en 1601. u Fuldi, dali su prvi doprinos tome, a Fischer von Erlach (1656. - 1723.) približio se već neÅ¡to viÅ¡e stvarnosti. Vrijedna svjedoÄÂanstva naiÅ¡la su tek u trenutku, kad su se arheolozi dali na posao.
Svjetska ÄÂuda Antike:
Sedam svjetskih ÄÂuda Antike
Keopsova piramida u Gizi (oko 2550 pr.n.e.)
Semiramidini viseći vrtovi (Babilon, oko 600 pr.n.e.)
Zeusov kip u Olimpiji (oko 440 pr.n.e.)
Artemidin hram u Efezu (oko 550 pr.n.e.)
Mauzolej u Halikarnasu (oko 350 pr.n.e.)
Kolos s otoka Roda (oko 280 pr.n.e.)
Aleksandrijski svjetionik, na otoku Faru pred Aleksandrijom (oko 280 pr.n.e.)
Do danas je ostala saÄÂuvana samo Keopsova piramida, pa danaÅ¡nji popis ÄÂuda izgleda ovako: Na ZajedniÄÂkom poslužitelju postoji joÅ¡ multimedija vezanih uz: Sedam svjetskih ÄÂuda
Eiffelov toranj (Pariz, Francuska) (1889.)
Kip slobode (New York, SAD)
most Golden Gate (San Francisco, SAD)
Kineski zid
Aja Sofija (Istanbul, Turska)
Angkor Wat (Kambodža)
Tadž Mahal (Indija)
Kölnska katedrala (NjemaÄÂka)
Atomium (Bruxelles, Belgija)
Escorial (Ã…Â panjolska)
Alhambra (Granada)
Stolna crkva u Milanu
Crkva Sv. Petra (Vatikan)
Akropola
Slavoluk pobjede (Pariz, Francuska)
Dvorac Versailles (Francuska)
Ronchamp (crkva od Le Corbusiera) (Francuska)
Stonehenge (Velika Britanija)
Moskovski Kremlj
Baalbek između Libanona i Antilibanona
Džamija Omajada (Libanon
Hram Nikko (Japan)
Daibutsu (orijaški Buda) (Japan)
Hram Borobudur (Java)
Sueski kanal
Abu Simbel (Egipat)
Mount Rushmore (SAD)
Cape Kennedy (Florida, SAD)^
Chichen Itza (Yucatán)
Machu Picchu (Ande)
8. srpnja 2007. konaÄÂno je izabrano sedam novih ÄÂuda: To su:
Kineski zid
Koloseum u Rimu
Taj Mahal u Indiji
Machu Picchu
Kip Krista Iskupitelja u Brazilu
grad Petra
Chichen Itza
Lezbejkaaa: Zasto je bolje biti zena i sa zenom * Žene mogu iskoristiti svoj seksepil da dođu do onog što žele
* Postoji veća vjerojatnost da se proguramo preko reda*Ako prijatelj nabavi bolji auto, ne dobivaš slom živaca.
* Postoji veća vjerojatnost da se proguramo preko reda*Ako prijatelj nabavi bolji auto, ne dobivaš slom živaca.