eee...pa i ja kasno saznala bio je i u tz...sad mi pravo krivo...al bit ce valjda opet!vidovita_dzemila je napisao/la:maida bio kurs u mostaru. ja kasno saznala nažalost
Obrazovanje u BiH
Re: Obrazovanje u BiH
Re: Obrazovanje u BiH
vidovita_dzemila je napisao/la:kako ćemo brzo forum ÄÂitatiiiiii
Re: Obrazovanje u BiH
maida_20 je napisao/la:Eh nisam znala gdje napisati ovo...nema puno veze sa ovom temom ali eto...
Ste ÄÂuli za teÄÂaj brzog ÄÂitanja?
Kažu da su ljudi razvili nov metod pomoću koga možemo da nauÄÂimo 2 do 10 stranica teksta za 1 minut.Tvrde da bolje pamtimo kad brzo ÄÂitamo,te da to nauÄÂni eksperimenti to potvrÄ‘uju!
http://www.inoptimum.com/download/multi ... zivo_2.wmv
Joooj meni ovo pravo interesantno...a malo i nevjerovatno!
http://www.inoptimum.com/download/multi ... inale).wmv
a cijena, sitnica, 500 km, koliko sam ja cula, fakat preskupo....neka, hvala, ja citam dovoljno brzo, a sto se pamcenja tice..........................haha........
Re: Obrazovanje u BiH
Drsko i bezobrazno
Želio nostrificirati diplomu, a od ministarstva dobio odgovor 'ne može!'
Kada se putem e-maila obratite Ministarstvu obrazovanja i nauke FBiH i zatražite informacije možda je i za oÄÂekivati da ćete odgovor na upit dobiti tek nakon nekoliko dana, no kada od te ustanove dobijete odgovor bez ikakvog zaglavlja, pozdrava, imena osobe koja vam odgovara, te samo dvije rijeÄÂi (neispravno napisane, odnosno reÄÂenica zapoÄÂeta malim slovom) sigurno da ćete biti Å¡okirani.
Takvo neÅ¡to se desilo ÄÂitatelju portala Sarajevo-x.com V. M. koji je 22. marta poslao upit Ministarstvu obrazovanja FBiH odsjeka u Mostaru tražeći informacije o tome može li nostrificirati diplomu steÄÂenu u Velikoj Britaniji.
Odgovor "ne moze!" dobio je 15. aprila 2010. godine.
"Poslali su mi odgovor sa zakaÅ¡njenjem od 24 dana, bez naslova, bez velikog slova na poÄÂetku reÄÂenice, bez obrazloženja i bez pozdrava. To je nevjerovatno!", kazao je za Sarajevo-x.com V. M., dodajući da su mu iz Ministarstva obrazovanja i nauke i RS ljubazno odgovorili i kazali da sve informacije može pronaći na njihovoj stranici.
Komentar na ovakav nekulturni odgovor zatražili smo i od nadležnih u federalnom Ministarstvu obrazovanja i nauke, odjela u Mostaru.
Federalni inspektor obrazovanja Ivan Čuljak nam je kazao kako nije u njegovoj nadležnosti da utvrđuje ko je poslao takav e-mail.
"Da je ta osoba otvorila našu stranicu pronašla bi tražene informacije. Tamo su svi podaci o tome kako se vrši nostrifikacija diploma, a ovako mogu ustvrditi da se radi o kompjuterski nepismenoj osobi", kazao je Čuljak, dodajući da uostalom nije u njegovoj nadležnosti da traga za osobom koja je poslala takav odgovor.
Uputili su nas na šeficu kabineta Samiru Demirović koja je za Sarajevo-x.com kazala kako se građani svakodnevno obraćaju ministarstvu, te zbog brojnih upita ponekad kasni odgovor, ali se na svaki upit odgovori kulturno i uz obrazloženje.
No, kada smo od nje zatražili komentar na odgovor koji je dobio V. M. Demirovićeva je i od nas zatražila da pošaljemo upit putem e-maila, te obećala da će odgovor ministarstva stići ubrzo, s obzirom da im je svakako praksa da odgovore šalju u najkraćem mogućem roku.
Međutim, do objavljivanja ovog teksta odgovor od Ministarstva obrazovanja i nauke FBIH, odsjeka u Mostaru, još nismo dobili.
Želio nostrificirati diplomu, a od ministarstva dobio odgovor 'ne može!'
Kada se putem e-maila obratite Ministarstvu obrazovanja i nauke FBiH i zatražite informacije možda je i za oÄÂekivati da ćete odgovor na upit dobiti tek nakon nekoliko dana, no kada od te ustanove dobijete odgovor bez ikakvog zaglavlja, pozdrava, imena osobe koja vam odgovara, te samo dvije rijeÄÂi (neispravno napisane, odnosno reÄÂenica zapoÄÂeta malim slovom) sigurno da ćete biti Å¡okirani.
Takvo neÅ¡to se desilo ÄÂitatelju portala Sarajevo-x.com V. M. koji je 22. marta poslao upit Ministarstvu obrazovanja FBiH odsjeka u Mostaru tražeći informacije o tome može li nostrificirati diplomu steÄÂenu u Velikoj Britaniji.
Odgovor "ne moze!" dobio je 15. aprila 2010. godine.
"Poslali su mi odgovor sa zakaÅ¡njenjem od 24 dana, bez naslova, bez velikog slova na poÄÂetku reÄÂenice, bez obrazloženja i bez pozdrava. To je nevjerovatno!", kazao je za Sarajevo-x.com V. M., dodajući da su mu iz Ministarstva obrazovanja i nauke i RS ljubazno odgovorili i kazali da sve informacije može pronaći na njihovoj stranici.
Komentar na ovakav nekulturni odgovor zatražili smo i od nadležnih u federalnom Ministarstvu obrazovanja i nauke, odjela u Mostaru.
Federalni inspektor obrazovanja Ivan Čuljak nam je kazao kako nije u njegovoj nadležnosti da utvrđuje ko je poslao takav e-mail.
"Da je ta osoba otvorila našu stranicu pronašla bi tražene informacije. Tamo su svi podaci o tome kako se vrši nostrifikacija diploma, a ovako mogu ustvrditi da se radi o kompjuterski nepismenoj osobi", kazao je Čuljak, dodajući da uostalom nije u njegovoj nadležnosti da traga za osobom koja je poslala takav odgovor.
Uputili su nas na šeficu kabineta Samiru Demirović koja je za Sarajevo-x.com kazala kako se građani svakodnevno obraćaju ministarstvu, te zbog brojnih upita ponekad kasni odgovor, ali se na svaki upit odgovori kulturno i uz obrazloženje.
No, kada smo od nje zatražili komentar na odgovor koji je dobio V. M. Demirovićeva je i od nas zatražila da pošaljemo upit putem e-maila, te obećala da će odgovor ministarstva stići ubrzo, s obzirom da im je svakako praksa da odgovore šalju u najkraćem mogućem roku.
Međutim, do objavljivanja ovog teksta odgovor od Ministarstva obrazovanja i nauke FBIH, odsjeka u Mostaru, još nismo dobili.
Re: Obrazovanje u BiH
Listopadni i zimzeleni vukovi
Bliži nam se septembar mjesec, a to je vrijeme kada se djeca uveliko spremaju za polazak u školu, a roditelji za nabavku udžbenika. Ove godine je to posebno vruća priprema jer se dobro uznapredovalo u uspostavljanju nereda u vezi s tim. Sve je mutno, a zna se da se u mutnom najbolje lovi. Ko lovi – to je jasno i neupućenima. Uvijek onaj ko je zamutio, jer zbog toga se i muti.
Sva ta frka ponuka i mene da zavirim u neke udžbenike, mada smo i moja djeca i ja prestari za osnovnu Å¡kolu, a unuke joÅ¡ nemam. Ali, mislim, neka se bude u toku, zlu ne trebalo. I tako se doÄÂepah prvog udžbenika koji mi je bio do ruke. ÄŒuo sam da je veoma dobro ocijenjen od recenzenata, da je samo jedan udžbenik na konkursu dobio bolju ocjenu od njega, a rijeÄ je o udžbeniku Priroda za 5. razred devetogodiÅ¡nje osnovne Å¡kole autorica Vildane Mujakić, Dijane KovaÄÂević i Žarmen Hamidović u izdanju IK NAM iz Tuzle i Vrijeme iz Zenice.
I na prvi pogled vidjeh svaÅ¡ta novoga! Saznah kako me vrijeme pregazilo, da bih sad glat propao u osnovnoj Å¡koli, jer se mnogo toga promijenilo od kada sam ja bio uÄÂenik. Vidim neku biljku koja nije rasla u ono vrijeme kad sam ja bio osnovac. Zove se ÄŒudnovata biljka (str. 18.) kao u kakvoj bajci, ima jedan list kukuruza, plod u zemlji krtolast i lukoviÄÂast, cvat ljekovite trave i sve tako neÅ¡to. Da me do sada neko uvjeravao da takva biljka postoji, u život bih se kladio da ne postoji, ali sad…
Onda piÅ¡e, zamislite otkrića (str. 47) ovako: «Da bi doÅ¡li do hrane biljojedi moraju biti brzi ili se na neki drugi naÄÂin zaÅ¡tititi od grabežljivaca. Neke životinje imaju debelu kožu, neke bodlje, neke ispuÅ¡taju smrdljive gasove…»
http://www.domaljevac.com/images/vuk4.jpg
No sve to na stranu, i sa time bih se mogao pomiriti, ÄÂak i sa najsmrdljivijim gasovima, ali kad sam vidio da vuk živi na drvetu (str. 8.), samo sam zinuo od ÄÂuda!
Skinem stare naoÄÂale pa stavim nove, uvozne, ali opet isto: i nacrtan vuk na drvetu, i napisano da je to vuk. Hajde da samo piÅ¡e, to bio mogla biti i greÅ¡ka, ali kažu da slika govori viÅ¡e od hiljadu rijeÄÂi. I ovo saznanje, da vuk živi na drvetu, potpuno me obeshrabri i ubi u meni volju da i dalje listam ovaj, pa i bilo koji drugi udžbenik. Ko zna Å¡ta bih sve otkrio do kraja, sigurno bih shvatio, kao nekada mudri Sokrat, da niÅ¡ta ne znam. A istina je tako bolna! PaniÄÂno poÄÂeh razmiÅ¡ljati koje su sve posljedice ovog otkrića.
http://www.domaljevac.com/images/vuk5.jpg
Evo, na primjer, poÄ‘em sutra u lov na vuka, popnem se na drvo na ÄÂeku, kad tamo – vuk ÄÂeka mene i za tren me ulovi. Dok se snaÄ‘em, a on me već progutao zajedno s puÅ¡kom. Djeca poÄ‘u u Å¡umu tražiti ptiÄÂja jaja, a u nekom gnijezdu umjesto jaja nabasaju na opasnu vuÄÂicu kako doji svoje vuÄÂiće. Ili, recimo, neki drvosjeÄÂa posijeÄÂe drvo, a sa drvetom mu pred noge tresne i straÅ¡ni vuÄÂina, bijesan Å¡to mu se ruÅ¡i kuća. Ama nema nikakve Å¡anse da taj drvosjeÄÂa preživi!
Onda zamiÅ¡ljam jadnu Crvenkapicu kako ide kroz Å¡umu i gleda lijevo-desno kako bi na vrijeme uoÄÂila vuka. A on samo sa grane skoÄÂi pred nju – i promijeni ÄÂitavu priÄÂu. Tad bi se u svim knjigama morala prepravljati priÄÂa i sve bi bake morale ponovo uÄÂiti novu verziju te bajke, a bake su stare i nije im lako pamtiti, pa bi to unijelo pravu zbrku. Kako li bi samo djeca spavala nakon tako smuÅ¡ene priÄÂe?
Biser do bisera
Kako li bi se ponaÅ¡ale ovce? Ne bi se smjele nikada viÅ¡e skloniti u hladovinu pod drvo. Njihovi ÄÂuvari, psi ovÄÂari, ostali bi potpuno besposleni jer se nisu prilagodili novim prilikama: niti su nauÄÂili letjeti, niti se pentrati po drveću. Vuk Å¡ÄÂepa ovcu i skoÄÂi na drvo, a psu ostaje samo da odozdo bijesno laje i poskakuje. I ode mu autoritet dovraga i kod gazde, i kod ovaca, a o vuku da i ne priÄÂam.
Ni izletnici viÅ¡e nisu spokojni. Evo, zamiÅ¡ljam naÅ¡u ministricu, koja je odobrila ovaj udžbenik i na sva usta hvali njegovog izdavaÄÂa, kako ide u prirodu da bi uživala u njenim ÄÂarolijama. Kad se umori, zalegne pod neko drvo i zagleda se u bujnu kroÅ¡nju, kad ono – odozgo vuk iskezio zube na nju. I prijeti da je… ne smijem ni pomisliti! I to baÅ¡ u vrijeme kad treba odobravati nove udžbenike! Pa Å¡ta bismo onda, ljudi moji?!
Kako se sada provode ptice, to ne znam. Vidim ih joÅ¡ uvijek da slijeću na drveće, pa će biti da su sklopile neki dogovor o suživotu sa vukovima. Ili su se smjestile na najtanje grane, one na koje se vukovi ne usude popeti. Ali to bi moglo potrajati samo dok vukovi ne nauÄÂe i letjeti, a kako napreduju, to se može svaki ÄÂas desiti, možda već u idućem izdanju ove knjige?! Onda ćemo i mi lovci, ako preživimo, imati, možebit, takmiÄÂenje u lovu na leteće glinene vukove umjesto glinenih golubova? A ako se olimpijske igre ponovo dogode u Sarajevu, VuÄÂko viÅ¡e nema baÅ¡ nikakve Å¡anse biti maskota igara. Gdje je joÅ¡ neko vidio da skija onaj ko živi na drvetu?!
Ali kako svako zlo ima i svoje dobro, tako i ovo veliko otkriće ima one koji se tome raduju, a to su biolozi, prije svega brojni vukolozi. Oni su, garant, već napravili ÄÂitavu nauÄÂnu disciplinu o vukovima s drveta. Podijelili su ih po grupama. Recimo, lupus querqus živi na hrastu, lupus fagus na bukvi, i tako dalje, i oni spadaju u listopadne vukove, a lupus pinus živi na boru i on spada u zimzelene vukove. Pa su podijeljeni na one koji žive u nižim, srednjim i viÅ¡im spratovima drveća, pa na noćne i dnevne, zimske i ljetne, dobroćudne i zloćudne, otrovne i neotrovne, i da ne nabrajam dalje. Uglavnom, ovo bi moglo biti ono po ÄÂemu bi naÅ¡a zemlja mogla biti poznata u svijetu, to bi mogao biti naÅ¡ najbolji brend koji bi nam, napokon, obezbijedio mjesto u svijetu koje nam pripada i dovesti nam milione turista.
Eh, kažu da ÄÂovjek uÄÂi dok je živ, i na kraju opet umre glup. Zato želim reći na kraju: Hvala naÅ¡im izdavaÄÂima NAM-u iz Tuzle i Vremenu iz Zenice pa nam podariÅ¡e ovakav udžbenik. Hvala autoricama Å¡to ga napisaÅ¡e i recenzentima Marini Mihalj, Halidi Nefić i Sulejmanu Redžiću Å¡to ga ocijeniÅ¡e ovako visokom ocjenom. Hvala ministrici Melihi Alić Å¡to ovaj i joÅ¡ mnogo ovakvih udžbenika majÄÂinski podržava.
Hvala im svima, jer su mi omogućili da umrem bar malo manje glup nego Å¡to bih inaÄÂe, da nisam ovo saznao!
Biser do bisera
http://www.domaljevac.com/images/vuk2.jpg
http://www.domaljevac.com/images/vuk3.jpg
DOM@ljevac
Post scriptum:
NeÅ¡to razmiÅ¡ljam: možda je i dobro Å¡to su naÅ¡i preci majmuni nekada siÅ¡li s drveta da tamo ostave dovoljno prostora za vukove. Uostalom, da nisu, niti bi ko imao pisati ovakve knjige, niti ih odobravati, a bogme ni ÄÂitati! Hvala naÅ¡im precima! Hvala NaÅ¡oj vrloj ministrici Melihi. Gdje li će nju na slikama u budućim Å¡kolskim udžbenicima smjestiti? Najbolje sa letećim vukovima! (Vidi naslovnu sliku).
Novi 'biser' u naÅ¡im udžbenicima: Da bi dobili varnice maÄÂku bi trebalo vući po ćilimu!
Nakon skandala kada je otkriveno da u jednom udžbeniku za osnovnu Å¡kolu "vuk živi na drvetu", internet portale juÄÂer je preplavio novi zanimljiv "biser" naÅ¡eg obrazovnog sistema. Naime, u udžbeniku fizike za osmi razred osnovne Å¡kole, autora Azize Skoko i Kasima Imamovića, prilikom objaÅ¡njavanja jednog statiÄÂkog eksperimenta, autori su naveli da treba uzeti maÄÂku, razliÄÂitim brzinama vući je po ćilimu..., a krajnji ishod bi trebale biti varnice koje lete!
DoduÅ¡e, navode da je potrebna jedna maÄÂka ili komad neÄÂega Å¡to je maljavo, primjera radi zimska jakna. Za eksperiment je potrebna joÅ¡ i tamna soba sa ćilimom ili etisonom, gdje ima dovoljno prostora.
"Polako poÄÂnite da vuÄÂete po ćilimu jaknu koja leži na jednoj strani. PokuÅ¡ajte razliÄÂite brzine i posmatrajte Å¡to će se dogoditi. MaÄÂke i drugi maljavi predmeti će nagomilati elektricitet kada ih vuÄÂete preko ćilima. Možda ćete vidjeti i varnice kako bljeskaju izmeÄ‘u mace i ćilima", navodi se, izmeÄ‘u ostalog, u udžbeniku.
Sretko Žmukić, struÄÂni savjetnik u Ministarstvu obrazovanja i nauke KS, bio je juÄÂer zateÄÂen ovim sluÄÂajem, te kaže da je mogao biti naÄ‘en bolji primjer za opisivanje eksperimenta.
"U materijalnom smislu, tu nije napravljen veliki propust, ali u humanom smislu, to je trebalo zaobići. Na recenzentima je bilo da ukažu, da sugerišu na ono što bi bilo najbolje, jer to nekako asocira na nehuman odnos prema životinjama", kazao je Žmukić .
Upitan hoće li biti neke reakcije Ministarstva, on nam je juÄÂer rekao da je Vijeće za udžbeniÄÂku politiku spremno prihvatiti sve primjedbe, jer su nastavnici, uÄÂenici i javnost bitan faktor koji ukazuje na nelogiÄÂnosti u udžbenicima.
***********************************************************************
Iskreno u svim normalnim drustvima, svi pocevsi od autora , recezenata , ministara , pa i svih ostalih koji su ucestvovali u izdavanju ovih udzbenika iz moralnih obaveza bi dali ostavku ili u najgorem slucaju isti bi dobili otkaz , ali kako kod nas "sve moze" tako i ova doticna gospoda i dalje bez imalo srama primaju plate ili placeni su za nesto sto apsolutno prelazi granice razuma .
Bliži nam se septembar mjesec, a to je vrijeme kada se djeca uveliko spremaju za polazak u školu, a roditelji za nabavku udžbenika. Ove godine je to posebno vruća priprema jer se dobro uznapredovalo u uspostavljanju nereda u vezi s tim. Sve je mutno, a zna se da se u mutnom najbolje lovi. Ko lovi – to je jasno i neupućenima. Uvijek onaj ko je zamutio, jer zbog toga se i muti.
Sva ta frka ponuka i mene da zavirim u neke udžbenike, mada smo i moja djeca i ja prestari za osnovnu Å¡kolu, a unuke joÅ¡ nemam. Ali, mislim, neka se bude u toku, zlu ne trebalo. I tako se doÄÂepah prvog udžbenika koji mi je bio do ruke. ÄŒuo sam da je veoma dobro ocijenjen od recenzenata, da je samo jedan udžbenik na konkursu dobio bolju ocjenu od njega, a rijeÄ je o udžbeniku Priroda za 5. razred devetogodiÅ¡nje osnovne Å¡kole autorica Vildane Mujakić, Dijane KovaÄÂević i Žarmen Hamidović u izdanju IK NAM iz Tuzle i Vrijeme iz Zenice.
I na prvi pogled vidjeh svaÅ¡ta novoga! Saznah kako me vrijeme pregazilo, da bih sad glat propao u osnovnoj Å¡koli, jer se mnogo toga promijenilo od kada sam ja bio uÄÂenik. Vidim neku biljku koja nije rasla u ono vrijeme kad sam ja bio osnovac. Zove se ÄŒudnovata biljka (str. 18.) kao u kakvoj bajci, ima jedan list kukuruza, plod u zemlji krtolast i lukoviÄÂast, cvat ljekovite trave i sve tako neÅ¡to. Da me do sada neko uvjeravao da takva biljka postoji, u život bih se kladio da ne postoji, ali sad…
Onda piÅ¡e, zamislite otkrića (str. 47) ovako: «Da bi doÅ¡li do hrane biljojedi moraju biti brzi ili se na neki drugi naÄÂin zaÅ¡tititi od grabežljivaca. Neke životinje imaju debelu kožu, neke bodlje, neke ispuÅ¡taju smrdljive gasove…»
http://www.domaljevac.com/images/vuk4.jpg
No sve to na stranu, i sa time bih se mogao pomiriti, ÄÂak i sa najsmrdljivijim gasovima, ali kad sam vidio da vuk živi na drvetu (str. 8.), samo sam zinuo od ÄÂuda!
Skinem stare naoÄÂale pa stavim nove, uvozne, ali opet isto: i nacrtan vuk na drvetu, i napisano da je to vuk. Hajde da samo piÅ¡e, to bio mogla biti i greÅ¡ka, ali kažu da slika govori viÅ¡e od hiljadu rijeÄÂi. I ovo saznanje, da vuk živi na drvetu, potpuno me obeshrabri i ubi u meni volju da i dalje listam ovaj, pa i bilo koji drugi udžbenik. Ko zna Å¡ta bih sve otkrio do kraja, sigurno bih shvatio, kao nekada mudri Sokrat, da niÅ¡ta ne znam. A istina je tako bolna! PaniÄÂno poÄÂeh razmiÅ¡ljati koje su sve posljedice ovog otkrića.
http://www.domaljevac.com/images/vuk5.jpg
Evo, na primjer, poÄ‘em sutra u lov na vuka, popnem se na drvo na ÄÂeku, kad tamo – vuk ÄÂeka mene i za tren me ulovi. Dok se snaÄ‘em, a on me već progutao zajedno s puÅ¡kom. Djeca poÄ‘u u Å¡umu tražiti ptiÄÂja jaja, a u nekom gnijezdu umjesto jaja nabasaju na opasnu vuÄÂicu kako doji svoje vuÄÂiće. Ili, recimo, neki drvosjeÄÂa posijeÄÂe drvo, a sa drvetom mu pred noge tresne i straÅ¡ni vuÄÂina, bijesan Å¡to mu se ruÅ¡i kuća. Ama nema nikakve Å¡anse da taj drvosjeÄÂa preživi!
Onda zamiÅ¡ljam jadnu Crvenkapicu kako ide kroz Å¡umu i gleda lijevo-desno kako bi na vrijeme uoÄÂila vuka. A on samo sa grane skoÄÂi pred nju – i promijeni ÄÂitavu priÄÂu. Tad bi se u svim knjigama morala prepravljati priÄÂa i sve bi bake morale ponovo uÄÂiti novu verziju te bajke, a bake su stare i nije im lako pamtiti, pa bi to unijelo pravu zbrku. Kako li bi samo djeca spavala nakon tako smuÅ¡ene priÄÂe?
Biser do bisera
Kako li bi se ponaÅ¡ale ovce? Ne bi se smjele nikada viÅ¡e skloniti u hladovinu pod drvo. Njihovi ÄÂuvari, psi ovÄÂari, ostali bi potpuno besposleni jer se nisu prilagodili novim prilikama: niti su nauÄÂili letjeti, niti se pentrati po drveću. Vuk Å¡ÄÂepa ovcu i skoÄÂi na drvo, a psu ostaje samo da odozdo bijesno laje i poskakuje. I ode mu autoritet dovraga i kod gazde, i kod ovaca, a o vuku da i ne priÄÂam.
Ni izletnici viÅ¡e nisu spokojni. Evo, zamiÅ¡ljam naÅ¡u ministricu, koja je odobrila ovaj udžbenik i na sva usta hvali njegovog izdavaÄÂa, kako ide u prirodu da bi uživala u njenim ÄÂarolijama. Kad se umori, zalegne pod neko drvo i zagleda se u bujnu kroÅ¡nju, kad ono – odozgo vuk iskezio zube na nju. I prijeti da je… ne smijem ni pomisliti! I to baÅ¡ u vrijeme kad treba odobravati nove udžbenike! Pa Å¡ta bismo onda, ljudi moji?!
Kako se sada provode ptice, to ne znam. Vidim ih joÅ¡ uvijek da slijeću na drveće, pa će biti da su sklopile neki dogovor o suživotu sa vukovima. Ili su se smjestile na najtanje grane, one na koje se vukovi ne usude popeti. Ali to bi moglo potrajati samo dok vukovi ne nauÄÂe i letjeti, a kako napreduju, to se može svaki ÄÂas desiti, možda već u idućem izdanju ove knjige?! Onda ćemo i mi lovci, ako preživimo, imati, možebit, takmiÄÂenje u lovu na leteće glinene vukove umjesto glinenih golubova? A ako se olimpijske igre ponovo dogode u Sarajevu, VuÄÂko viÅ¡e nema baÅ¡ nikakve Å¡anse biti maskota igara. Gdje je joÅ¡ neko vidio da skija onaj ko živi na drvetu?!
Ali kako svako zlo ima i svoje dobro, tako i ovo veliko otkriće ima one koji se tome raduju, a to su biolozi, prije svega brojni vukolozi. Oni su, garant, već napravili ÄÂitavu nauÄÂnu disciplinu o vukovima s drveta. Podijelili su ih po grupama. Recimo, lupus querqus živi na hrastu, lupus fagus na bukvi, i tako dalje, i oni spadaju u listopadne vukove, a lupus pinus živi na boru i on spada u zimzelene vukove. Pa su podijeljeni na one koji žive u nižim, srednjim i viÅ¡im spratovima drveća, pa na noćne i dnevne, zimske i ljetne, dobroćudne i zloćudne, otrovne i neotrovne, i da ne nabrajam dalje. Uglavnom, ovo bi moglo biti ono po ÄÂemu bi naÅ¡a zemlja mogla biti poznata u svijetu, to bi mogao biti naÅ¡ najbolji brend koji bi nam, napokon, obezbijedio mjesto u svijetu koje nam pripada i dovesti nam milione turista.
Eh, kažu da ÄÂovjek uÄÂi dok je živ, i na kraju opet umre glup. Zato želim reći na kraju: Hvala naÅ¡im izdavaÄÂima NAM-u iz Tuzle i Vremenu iz Zenice pa nam podariÅ¡e ovakav udžbenik. Hvala autoricama Å¡to ga napisaÅ¡e i recenzentima Marini Mihalj, Halidi Nefić i Sulejmanu Redžiću Å¡to ga ocijeniÅ¡e ovako visokom ocjenom. Hvala ministrici Melihi Alić Å¡to ovaj i joÅ¡ mnogo ovakvih udžbenika majÄÂinski podržava.
Hvala im svima, jer su mi omogućili da umrem bar malo manje glup nego Å¡to bih inaÄÂe, da nisam ovo saznao!
Biser do bisera
http://www.domaljevac.com/images/vuk2.jpg
http://www.domaljevac.com/images/vuk3.jpg
DOM@ljevac
Post scriptum:
NeÅ¡to razmiÅ¡ljam: možda je i dobro Å¡to su naÅ¡i preci majmuni nekada siÅ¡li s drveta da tamo ostave dovoljno prostora za vukove. Uostalom, da nisu, niti bi ko imao pisati ovakve knjige, niti ih odobravati, a bogme ni ÄÂitati! Hvala naÅ¡im precima! Hvala NaÅ¡oj vrloj ministrici Melihi. Gdje li će nju na slikama u budućim Å¡kolskim udžbenicima smjestiti? Najbolje sa letećim vukovima! (Vidi naslovnu sliku).
Novi 'biser' u naÅ¡im udžbenicima: Da bi dobili varnice maÄÂku bi trebalo vući po ćilimu!
Nakon skandala kada je otkriveno da u jednom udžbeniku za osnovnu Å¡kolu "vuk živi na drvetu", internet portale juÄÂer je preplavio novi zanimljiv "biser" naÅ¡eg obrazovnog sistema. Naime, u udžbeniku fizike za osmi razred osnovne Å¡kole, autora Azize Skoko i Kasima Imamovića, prilikom objaÅ¡njavanja jednog statiÄÂkog eksperimenta, autori su naveli da treba uzeti maÄÂku, razliÄÂitim brzinama vući je po ćilimu..., a krajnji ishod bi trebale biti varnice koje lete!
DoduÅ¡e, navode da je potrebna jedna maÄÂka ili komad neÄÂega Å¡to je maljavo, primjera radi zimska jakna. Za eksperiment je potrebna joÅ¡ i tamna soba sa ćilimom ili etisonom, gdje ima dovoljno prostora.
"Polako poÄÂnite da vuÄÂete po ćilimu jaknu koja leži na jednoj strani. PokuÅ¡ajte razliÄÂite brzine i posmatrajte Å¡to će se dogoditi. MaÄÂke i drugi maljavi predmeti će nagomilati elektricitet kada ih vuÄÂete preko ćilima. Možda ćete vidjeti i varnice kako bljeskaju izmeÄ‘u mace i ćilima", navodi se, izmeÄ‘u ostalog, u udžbeniku.
Sretko Žmukić, struÄÂni savjetnik u Ministarstvu obrazovanja i nauke KS, bio je juÄÂer zateÄÂen ovim sluÄÂajem, te kaže da je mogao biti naÄ‘en bolji primjer za opisivanje eksperimenta.
"U materijalnom smislu, tu nije napravljen veliki propust, ali u humanom smislu, to je trebalo zaobići. Na recenzentima je bilo da ukažu, da sugerišu na ono što bi bilo najbolje, jer to nekako asocira na nehuman odnos prema životinjama", kazao je Žmukić .
Upitan hoće li biti neke reakcije Ministarstva, on nam je juÄÂer rekao da je Vijeće za udžbeniÄÂku politiku spremno prihvatiti sve primjedbe, jer su nastavnici, uÄÂenici i javnost bitan faktor koji ukazuje na nelogiÄÂnosti u udžbenicima.
***********************************************************************
Iskreno u svim normalnim drustvima, svi pocevsi od autora , recezenata , ministara , pa i svih ostalih koji su ucestvovali u izdavanju ovih udzbenika iz moralnih obaveza bi dali ostavku ili u najgorem slucaju isti bi dobili otkaz , ali kako kod nas "sve moze" tako i ova doticna gospoda i dalje bez imalo srama primaju plate ili placeni su za nesto sto apsolutno prelazi granice razuma .
Re: Obrazovanje u BiH
Obrazovanje nam je iole dobro kakvi su udžbenici.
Program devetogodiÅ¡njeg osnovnog obrazovanja doÅ¡ao je do sedmog razreda, poÅ¡to sam ove godine dobila, izmeÄ‘u ostalih, i taj sedmi devetogodiÅ¡nji, dobila sam masu knjiga od kojih trebam izabrati jedan udžbenik kojim će se odsad uÄÂenici koristiti, u mojoj Å¡koli (jer svaka Å¡kola ima pravo slobodnog izbora).
Dobila sam devet udžbenika od razliÄÂitih izdavaÄÂa, i ne zna se koji je oÄÂajniji. Govoriti o tome kako se ne podudaraju sa planom i programom je suviÅ¡no, nemoguće je u jednom udžbeniku naći sve nastavne jedinice koje si dužan odraditi.
Organizovanje aktiva za moju struku je bilo sve osim što treba biti, razmjena ideja o što boljem radu, sve se svelo na promovisanje udžbenika. I na kraju ti se svede od najgoreg izaberi najmanje lošeg
A Å¡to se tiÄÂe nastavnog plana i programa o tome bi se baÅ¡ moglo danima pisati. Ono Å¡to je najgore je neusklaÄ‘enost programa odreÄ‘enom naraÅ¡taju. Djeca u osmom razredu ÄÂitaju Tolstoja ali su zato izbacili Mulabdića i sl.
Sve u svemu stanje je oÄÂajno
Program devetogodiÅ¡njeg osnovnog obrazovanja doÅ¡ao je do sedmog razreda, poÅ¡to sam ove godine dobila, izmeÄ‘u ostalih, i taj sedmi devetogodiÅ¡nji, dobila sam masu knjiga od kojih trebam izabrati jedan udžbenik kojim će se odsad uÄÂenici koristiti, u mojoj Å¡koli (jer svaka Å¡kola ima pravo slobodnog izbora).
Dobila sam devet udžbenika od razliÄÂitih izdavaÄÂa, i ne zna se koji je oÄÂajniji. Govoriti o tome kako se ne podudaraju sa planom i programom je suviÅ¡no, nemoguće je u jednom udžbeniku naći sve nastavne jedinice koje si dužan odraditi.
Organizovanje aktiva za moju struku je bilo sve osim što treba biti, razmjena ideja o što boljem radu, sve se svelo na promovisanje udžbenika. I na kraju ti se svede od najgoreg izaberi najmanje lošeg
A Å¡to se tiÄÂe nastavnog plana i programa o tome bi se baÅ¡ moglo danima pisati. Ono Å¡to je najgore je neusklaÄ‘enost programa odreÄ‘enom naraÅ¡taju. Djeca u osmom razredu ÄÂitaju Tolstoja ali su zato izbacili Mulabdića i sl.
Sve u svemu stanje je oÄÂajno
Zadnja izmjena: andro, dana/u 02 Okt 2010 23:42, ukupno mijenjano 1 put.
Razlog: off obrisan
Razlog: off obrisan
Vezite me cim pocnem sanjati vinograde, zna se ko sam kad se pogase ljeta...