PoÄÂela sterilizacija pasa lutalica
Metodom "uhvati-steriliÅ¡i-pusti" poÄÂeo je pilot projekat sterilizacije i kastracije pasa lutalica. Projekat su pokrenuli ÄÂlanovi Udruženja za spaÅ¡avanje i zaÅ¡titu životinja "Ã…Â apa" Zenica, u saradnji sa Općinom, Veterinarskom stanicom i MUP-om, te uz struÄÂnu pomoć holandskog Udruženja sa zaÅ¡titu životinja. Sterilizacija napuÅ¡tenih životinja je najhumaniji naÄÂin stabilizacije i kontrole njihove populacije, a predviÄ‘ena je novim Zakonom o zaÅ¡titi i dobrobiti životinja.
Zakon je stupio na snagu u aprilu i decidno zabranjuje neselektivno ubijanje životinja, uspostavlja principe zaÅ¡tite napuÅ¡tenih životinja i predviÄ‘a masovne sterilizacije. Općina Zenica je u saradnji sa Udruženjem "Ã…Â apa" i sliÄÂnom holandskom organizacijom organizovala pilot projekat koji predstavlja poÄÂetak rada na humanom rjeÅ¡avanju problema napuÅ¡tenih životinja u Zenici i uvod u programe masovnih i kontinuiranih sterilizacija u narednim godinama. Prva je predviÄ‘ena već za april naredne godine, kada će biti obuhvaćen mnogo veci broj napuÅ¡tenih životinja, ÄÂak dvjesto.Danas i sutra biće operisano 40 pasa.
Osim sterilizacije, dakle vaÄ‘enja reproduktivnih organa, psi su vakcinisani protiv bjesnila, i oÄÂišćeni od svih unutraÅ¡njih i vanjskih parazita. Markirani su žutom oznakom na uhu, a na svoja prirodna staniÅ¡ta, odnosno zeniÄÂke kvartove biće vraćeni naredne sedmice, nakon Å¡to u domovima ÄÂlanova "Ã…Â ape" zavrÅ¡e oporavak.
Zivotinje
Re: Životinje
UPOZORENJE-VEOMA POTRESAN SNIMAK
Dokaz "ljudske" surovosti prema zivotinjama
http://www.youtube.com/watch?v=O_8Ko-9u ... 3C&index=0
Dokaz "ljudske" surovosti prema zivotinjama
http://www.youtube.com/watch?v=O_8Ko-9u ... 3C&index=0
Sve bude i prodje...sve dodje pa bude...i opet prodje....pa dodje...
Re: Životinje
Rijetki albino kos "uhvaćen" u Velikoj Britaniji
Nedjelja, 28 Mart 2010
Fiona Crofts iz Deepinga u Velikoj Britaniji zaista se iznenadila kada je u svom vrtu ugledala neobiÄÂnu bijelu pticu. Isprva je mislila kako se radi o golubu, no kada je priÅ¡la bliže uvidjela je da se radi o albino kosu.
"Bila sam Å¡okirana i nisam mogla vjerovati. To je bio prvi put u životu da sam vidjela potpuno bijelu pticu kos", ispriÄÂala je Crofts, dodajući kako je odmah uzela aparat i fotografisala neobiÄÂnu pticu prije no Å¡to je ona odletjela.
Iz Kraljevskog druÅ¡tva za zaÅ¡titu ptica Velike Britanije potvrdili su da se radi o albinu kosu. InaÄÂe, albino ptice su veoma rijetke, a i ÄÂešća su meta napada predatora kao Å¡to su maÄÂke ili lisice.
"Albinizam se pojavljuje kod 160 vrsta ptica u Velikoj Britaniji i genetski je naslijedan. Neki od njih su potpuno bijeli, dok drugi crni kosovi imaju bijele mrlje po perju", kazala je Erica Howe iz Kraljevskog društva za zaštitu ptica, prenosi Daily Mail.
Nedjelja, 28 Mart 2010
Fiona Crofts iz Deepinga u Velikoj Britaniji zaista se iznenadila kada je u svom vrtu ugledala neobiÄÂnu bijelu pticu. Isprva je mislila kako se radi o golubu, no kada je priÅ¡la bliže uvidjela je da se radi o albino kosu.
"Bila sam Å¡okirana i nisam mogla vjerovati. To je bio prvi put u životu da sam vidjela potpuno bijelu pticu kos", ispriÄÂala je Crofts, dodajući kako je odmah uzela aparat i fotografisala neobiÄÂnu pticu prije no Å¡to je ona odletjela.
Iz Kraljevskog druÅ¡tva za zaÅ¡titu ptica Velike Britanije potvrdili su da se radi o albinu kosu. InaÄÂe, albino ptice su veoma rijetke, a i ÄÂešća su meta napada predatora kao Å¡to su maÄÂke ili lisice.
"Albinizam se pojavljuje kod 160 vrsta ptica u Velikoj Britaniji i genetski je naslijedan. Neki od njih su potpuno bijeli, dok drugi crni kosovi imaju bijele mrlje po perju", kazala je Erica Howe iz Kraljevskog društva za zaštitu ptica, prenosi Daily Mail.
Re: Životinje
NEVJEROJATNA AVANTURA
Hobotnica roniocu ukrala kameru
Victor Huang, ronilac s Novog Zelanda, ostao je u potpunom Å¡oku kada mu je tijekom ronjenja hobotnica u tren oka iz ruke otela podvodnu digitalnu kameru i otplovila s njom. Na svu sreću, kamera je nastavila snimati, inaÄÂe mu nitko ne bi vjerovao da se to doista i dogodilo
Huang je ronio u blizini južne obale Wellingtona kada se u jednom trenutku pojavila hobotnica i iz ruke mu otela kameru. Misleći da želi dohvatiti i njega, Victor se automatski odmaknuo, no kada je primijetio da hobotnica bježi s plijenom, krenuo je za njom. UzevÅ¡i harpun, doplivao je do nje i nekako je uspio laganim gurkanjem natjerati da ispusti kameru. Potom se pokuÅ¡ao nekako doÄÂepati natrag svog harpuna koji je hobotnica u zamjenu prigrabila, da bi nakon par minuta natezanja svatko otiÅ¡ao na svoju stranu. Grabežljiva hobotnica toliko je impresionirala Huanga da ju je pustio natrag u dubinu mora ne želeći joj na kraju nanijeti nikakvo zlo. Uostalom, pogledajte sami:
http://www.youtube.com/watch?v=x5DyBkYKqnM
Hobotnica roniocu ukrala kameru
Victor Huang, ronilac s Novog Zelanda, ostao je u potpunom Å¡oku kada mu je tijekom ronjenja hobotnica u tren oka iz ruke otela podvodnu digitalnu kameru i otplovila s njom. Na svu sreću, kamera je nastavila snimati, inaÄÂe mu nitko ne bi vjerovao da se to doista i dogodilo
Huang je ronio u blizini južne obale Wellingtona kada se u jednom trenutku pojavila hobotnica i iz ruke mu otela kameru. Misleći da želi dohvatiti i njega, Victor se automatski odmaknuo, no kada je primijetio da hobotnica bježi s plijenom, krenuo je za njom. UzevÅ¡i harpun, doplivao je do nje i nekako je uspio laganim gurkanjem natjerati da ispusti kameru. Potom se pokuÅ¡ao nekako doÄÂepati natrag svog harpuna koji je hobotnica u zamjenu prigrabila, da bi nakon par minuta natezanja svatko otiÅ¡ao na svoju stranu. Grabežljiva hobotnica toliko je impresionirala Huanga da ju je pustio natrag u dubinu mora ne želeći joj na kraju nanijeti nikakvo zlo. Uostalom, pogledajte sami:
http://www.youtube.com/watch?v=x5DyBkYKqnM
Re: Životinje
Svetski dan životinja - World Animal Day
Uprkos ÄÂinjenici da ćete na Internetu pronaći kontradiktorne podatke o datumu obeležavanja svetskog Dana životinja [World Animal Day], izgleda da se većina izvora slaže da je u pitanju 4. a ne 6. ili 7. oktobar kako to stoji na web prezentaciji organizacije Animal Planet koja direktno saraÄ‘uje sa Ujedinjenim Nacijama.
Kako bilo, narednih dana će u celom civilizovanom svetu na razliÄÂite naÄÂine biti obeležen ovaj datum. Svrha obeležavanja je skretanje pažnje ÄÂoveÄÂanstva na nepravde koje svakodnevno nanosi životinjskom svetu. Nažalost, danas na Planeti imamo preko 40 hiljada ugroženih vrsta životinja!!!
Prema zvaniÄÂnim podacima komiteta UN zaduženog za zaÅ¡titu životinja i prirode svakoga dana nestane oko 100 životinjskih vrsta. Razlozi leže u nezajažljivom osvajanju profitabilnog prostora u moru i na kopnu bez osvrtanja na posledice. ÄŒak i u najrazvijenijim zemljama sveta koje imaju ureÄ‘eno zakonodavstvo postoje sramni izuzeci. Ã…Â panske koride, engleska tradicija lova sa psima [zabranjena u njihovom parlamentu pre mesec dana], jezive kineske farme medveda gajenih za potrebe medicine, nehumano lovljenje radi izvoza mesa morskih kornjaÄÂa u Indoneziji i Japanu,...spisak skoro da nema kraja.
KritiÄÂno ugrožene vrste
Životinjske vrste koje se suoÄÂavaju sa takoreći neminovnim istrebljenjem su velike pande, tigrovi, morske kornjaÄÂe, veliki primati, slonovi i nosorozi.
Pandama je smanjena površina na kojoj žive za više od 50 procenata i preostalo ih je samo 1600 jedinki.
Tigrovi su već delimicno istrebljeni, Tri podvrste ove najveće divlje maÄÂke buduće generacije moći će da gledaju samo u knjigama. Tigar sa Balija, Jave i Kaspijski tigar nažalost viÅ¡e ne postoje. Ukupna populacija tigrova na Planeti danas iznosi manje od 7000 dok ih je pre jednog veka bilo viÅ¡e od 100 000!!!
Morske kornjaÄÂe velikom brzinom nestaju iz svojih vekovnih staniÅ¡ta najviÅ¡e zbog krivolova a zatim i zbog zagaÄ‘enja. ZnaÄÂajan broj strada u ribarskim mrežama ogromne flote ribarskih brodova koji sve viÅ¡e prete celokupnom morskom svetu. ÄŒak Å¡est od sedam podvrsta morskih kornjaÄÂa smatra se kritiÄÂno ugroženim.
Veliki primati nestaju prevashodno zbog smanjenja životnog prostora. Ã…Â impanze, gorile [manje od 650 ih je ostalo na celoj Planeti!!!], bonobo [podvrsta Å¡impanze koja živi na podruÄÂju Konga] a posebno orangutan [Å¡umski ÄÂovek na jeziku domorodaca] ostaju bez svojih prirodnih staniÅ¡ta Å¡to zbog komercijalizacije Å¡umskih prostranstava, ÄÂestih ratova na tim podruÄÂjima, Å¡umskih požara itd.
Slonovi, kako azijski tako i afriÄÂki ostaju bez svojih staniÅ¡ta `zahvaljujući` drvnoj industriji. Iako znatno manje nego tokom istorije, lovokradice i dalje ybog novca nemilosrdno ubijaju najveće kopnene sisare.
Nosorozi se takođe nalaze na crvenoj listi najugroženjih vrsta pa ih danas gotovo i nema izvan nacionalnih parkova i rezervata.
Iako su nabrojane vrste životinja prostorno veoma udaljene od naÅ¡eg regiona, situacija u naÅ¡oj zemlji ni približno nije povoljna za životinje. Većina domaćih organizacija za zaÅ¡titu životinja funkcioniÅ¡e sa previÅ¡e meÄ‘usobnih rivaliteta koji slabe `front` ljubitelja životinja i efektivni uticaj na državne i lokalne vlasti. Da li su u pitanju aspiracije ka [za sada nepostojećim] novÄÂanim fondovima ili liÄÂne sujete tek sve bi to moralo biti sa viÅ¡e tolerancije i svesti o dobrobiti životinja a ne ljudi koji im pomažu.
04. Oktobar Svjetski dan zaštite životinja
praćen svjetskom sedmicom životinja od 4 do 10 oktobra, svih onih bića s kojima mi ljudi dijelimo planetu.
Ovaj datum i cijelu sedmicu posvećujemo svim životinjama. Onima iz naÅ¡e okoline koje bolesne, tužne i napuÅ¡tene lutaju ulicama, ÄÂijih smo patnji, progona i ubijanja svjedoci svaki dan, kao i onima koje žive u patnji daleko od oÄÂiju javnosti. Životinjama na farmama svijeta, laboratorijima, cirkusima, kavezima. Svim životinjama koje će možda već sutra biti ubijene.
Životinje su svjesna bića koja bi trebala imati ista prava kao i ljudi, no nažalost su danas i dalje iskljuÄÂivo predmet najsvirepijeg iskoriÅ¡tavanja od strane ljudi. Nivo patnje životinja u svijetu danas je bez presedana, te reflektira stanje u druÅ¡tvu globalno.
Milijarde životinja godišnje se ubijaju zbog hrane, većina se uzgaja na industrijskim farmama gdje se njihove niti najosnovnije potrebe ne ispunjavaju. Milioni divljih životinja se ranjavaju, progone i ubijaju, zarobljavaju u lovu, istrebljuju te su predmetom trgovine na crnom tržistu, za potrebe proizvodnje krzna. Milioni se ubijaju u raznim pokusima i istraživanjima. Milijuni pate i umiru u kavezima, u cirkusima, na lancima, u krletkama ili napušteni na ulici, predmetom progona i ubijanja. Globalno, samo preko 480 miliona pasa i otprilike isto toliko maca su napušteni.
Sve to se može izbjeći!
Svjetska sedmica životinja nam svima nudi Å¡ansu da se fokusiramo na dobrobit životinja i u toku te sedmice uÄÂinimo neÅ¡to Å¡to može doprinijeti promjenama djelujući u ime velikog broja životinja i promovirajući njihova prava, smanjujući njihovu patnju i spreÄÂavajući okrutnost.
Volimo životinje i pomažimo im!
Uprkos ÄÂinjenici da ćete na Internetu pronaći kontradiktorne podatke o datumu obeležavanja svetskog Dana životinja [World Animal Day], izgleda da se većina izvora slaže da je u pitanju 4. a ne 6. ili 7. oktobar kako to stoji na web prezentaciji organizacije Animal Planet koja direktno saraÄ‘uje sa Ujedinjenim Nacijama.
Kako bilo, narednih dana će u celom civilizovanom svetu na razliÄÂite naÄÂine biti obeležen ovaj datum. Svrha obeležavanja je skretanje pažnje ÄÂoveÄÂanstva na nepravde koje svakodnevno nanosi životinjskom svetu. Nažalost, danas na Planeti imamo preko 40 hiljada ugroženih vrsta životinja!!!
Prema zvaniÄÂnim podacima komiteta UN zaduženog za zaÅ¡titu životinja i prirode svakoga dana nestane oko 100 životinjskih vrsta. Razlozi leže u nezajažljivom osvajanju profitabilnog prostora u moru i na kopnu bez osvrtanja na posledice. ÄŒak i u najrazvijenijim zemljama sveta koje imaju ureÄ‘eno zakonodavstvo postoje sramni izuzeci. Ã…Â panske koride, engleska tradicija lova sa psima [zabranjena u njihovom parlamentu pre mesec dana], jezive kineske farme medveda gajenih za potrebe medicine, nehumano lovljenje radi izvoza mesa morskih kornjaÄÂa u Indoneziji i Japanu,...spisak skoro da nema kraja.
KritiÄÂno ugrožene vrste
Životinjske vrste koje se suoÄÂavaju sa takoreći neminovnim istrebljenjem su velike pande, tigrovi, morske kornjaÄÂe, veliki primati, slonovi i nosorozi.
Pandama je smanjena površina na kojoj žive za više od 50 procenata i preostalo ih je samo 1600 jedinki.
Tigrovi su već delimicno istrebljeni, Tri podvrste ove najveće divlje maÄÂke buduće generacije moći će da gledaju samo u knjigama. Tigar sa Balija, Jave i Kaspijski tigar nažalost viÅ¡e ne postoje. Ukupna populacija tigrova na Planeti danas iznosi manje od 7000 dok ih je pre jednog veka bilo viÅ¡e od 100 000!!!
Morske kornjaÄÂe velikom brzinom nestaju iz svojih vekovnih staniÅ¡ta najviÅ¡e zbog krivolova a zatim i zbog zagaÄ‘enja. ZnaÄÂajan broj strada u ribarskim mrežama ogromne flote ribarskih brodova koji sve viÅ¡e prete celokupnom morskom svetu. ÄŒak Å¡est od sedam podvrsta morskih kornjaÄÂa smatra se kritiÄÂno ugroženim.
Veliki primati nestaju prevashodno zbog smanjenja životnog prostora. Ã…Â impanze, gorile [manje od 650 ih je ostalo na celoj Planeti!!!], bonobo [podvrsta Å¡impanze koja živi na podruÄÂju Konga] a posebno orangutan [Å¡umski ÄÂovek na jeziku domorodaca] ostaju bez svojih prirodnih staniÅ¡ta Å¡to zbog komercijalizacije Å¡umskih prostranstava, ÄÂestih ratova na tim podruÄÂjima, Å¡umskih požara itd.
Slonovi, kako azijski tako i afriÄÂki ostaju bez svojih staniÅ¡ta `zahvaljujući` drvnoj industriji. Iako znatno manje nego tokom istorije, lovokradice i dalje ybog novca nemilosrdno ubijaju najveće kopnene sisare.
Nosorozi se takođe nalaze na crvenoj listi najugroženjih vrsta pa ih danas gotovo i nema izvan nacionalnih parkova i rezervata.
Iako su nabrojane vrste životinja prostorno veoma udaljene od naÅ¡eg regiona, situacija u naÅ¡oj zemlji ni približno nije povoljna za životinje. Većina domaćih organizacija za zaÅ¡titu životinja funkcioniÅ¡e sa previÅ¡e meÄ‘usobnih rivaliteta koji slabe `front` ljubitelja životinja i efektivni uticaj na državne i lokalne vlasti. Da li su u pitanju aspiracije ka [za sada nepostojećim] novÄÂanim fondovima ili liÄÂne sujete tek sve bi to moralo biti sa viÅ¡e tolerancije i svesti o dobrobiti životinja a ne ljudi koji im pomažu.
04. Oktobar Svjetski dan zaštite životinja
praćen svjetskom sedmicom životinja od 4 do 10 oktobra, svih onih bića s kojima mi ljudi dijelimo planetu.
Ovaj datum i cijelu sedmicu posvećujemo svim životinjama. Onima iz naÅ¡e okoline koje bolesne, tužne i napuÅ¡tene lutaju ulicama, ÄÂijih smo patnji, progona i ubijanja svjedoci svaki dan, kao i onima koje žive u patnji daleko od oÄÂiju javnosti. Životinjama na farmama svijeta, laboratorijima, cirkusima, kavezima. Svim životinjama koje će možda već sutra biti ubijene.
Životinje su svjesna bića koja bi trebala imati ista prava kao i ljudi, no nažalost su danas i dalje iskljuÄÂivo predmet najsvirepijeg iskoriÅ¡tavanja od strane ljudi. Nivo patnje životinja u svijetu danas je bez presedana, te reflektira stanje u druÅ¡tvu globalno.
Milijarde životinja godišnje se ubijaju zbog hrane, većina se uzgaja na industrijskim farmama gdje se njihove niti najosnovnije potrebe ne ispunjavaju. Milioni divljih životinja se ranjavaju, progone i ubijaju, zarobljavaju u lovu, istrebljuju te su predmetom trgovine na crnom tržistu, za potrebe proizvodnje krzna. Milioni se ubijaju u raznim pokusima i istraživanjima. Milijuni pate i umiru u kavezima, u cirkusima, na lancima, u krletkama ili napušteni na ulici, predmetom progona i ubijanja. Globalno, samo preko 480 miliona pasa i otprilike isto toliko maca su napušteni.
Sve to se može izbjeći!
Svjetska sedmica životinja nam svima nudi Å¡ansu da se fokusiramo na dobrobit životinja i u toku te sedmice uÄÂinimo neÅ¡to Å¡to može doprinijeti promjenama djelujući u ime velikog broja životinja i promovirajući njihova prava, smanjujući njihovu patnju i spreÄÂavajući okrutnost.
Volimo životinje i pomažimo im!