Meni je jedna starija zena,pravoslavka,rekla da je dobro pojesti jaje obojeno crvenom bojom,navodno,dobro je za zdravlje(kao neko narodno vjerovanje)
Ima li istine u tome?
Pravoslavlje
-
Baraba-it
- Los Korisnik/ Banovan Korisnik
- Postovi: 1228
- Pridružen/a: 12 Mar 2008 02:00
- Lokacija: Italy
Po jednoj prichi jaja se farbaju u crveno, zato shto je krv Isusova kapala na korpu sa jajima, koja su Bogorodica i Marija Magdalena donijele da jedu...IrMa26 je napisao/la:ja sam nekada na veronauci ucila da je to jer je to simbol krvi
Saosecanju s Isusom i to je boja crkve
i drugi deo nesto je u vezi s svetom Marijom Magdalenom :-k
Po drugoj prichi naki car, valjda Tiberije, je ironichno izjavio da ce Isus Hristos vaskrsnuti u nedelju kad koke snesu crvena jaja...
I bi upravo tako!!!
Zadnja izmjena: Baraba-it, dana/u 26 Apr 2008 14:45, ukupno mijenjano 1 put.
-
Baraba-it
- Los Korisnik/ Banovan Korisnik
- Postovi: 1228
- Pridružen/a: 12 Mar 2008 02:00
- Lokacija: Italy
Jaje je simbol obnavljanja prirode i zivota. I kao shto badnjak goreci na ognjishtu daje posebnu char bozicnoj noci, tako isto vaskrsnje crveno jaje znachi radost i za one koji ga daju i koji ga primaju...
Domacica se najpre prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom u kome ce kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvecene vodice vaskrsnje ili bogojavljenske. Na shporetu vri voda sa bojom, domacica u njega spushta jaja, pazeci da ravnomjerno budu obojena a djeca obigravaju oko matere i broje svjeze ofarbana jaja, chiji broj raste svakoga chasa...
Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do iduceg vaskrsa i zove se "chuvakuca"...
Farbanje jaja vrshi se u spomen na dogadjaj kada je sveta Marija Magdalena Mironosica ( to je ona devojka, koja je sa Presvetom Bogorodicom, neprekidno bila uz Hrista u toku njegovog golgotskog stradanja i kojoj se Hristos prvoj javio po vaskrsenju ), putovala u Rim da propovjeda Jevandjelje i posjetila cara Tiberija. Tada mu je u znak paznje, kao novogodishnji poklon, predala crveno jaje i pozdravila ga rijechima : " Hristos vaskrse ". Crvena boja simbolishe Spasiteljevu nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja. Jer vaskrsenja nema bez stradanja i smrti. To je dakle, prvenstveno boja hriscana i crkve, bez obzira shto su neki pojedinci i pokreti kroz istoriju pokushavali da ovu boju prisvoje i kompromituju.
Domacica se najpre prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom u kome ce kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvecene vodice vaskrsnje ili bogojavljenske. Na shporetu vri voda sa bojom, domacica u njega spushta jaja, pazeci da ravnomjerno budu obojena a djeca obigravaju oko matere i broje svjeze ofarbana jaja, chiji broj raste svakoga chasa...
Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do iduceg vaskrsa i zove se "chuvakuca"...
Farbanje jaja vrshi se u spomen na dogadjaj kada je sveta Marija Magdalena Mironosica ( to je ona devojka, koja je sa Presvetom Bogorodicom, neprekidno bila uz Hrista u toku njegovog golgotskog stradanja i kojoj se Hristos prvoj javio po vaskrsenju ), putovala u Rim da propovjeda Jevandjelje i posjetila cara Tiberija. Tada mu je u znak paznje, kao novogodishnji poklon, predala crveno jaje i pozdravila ga rijechima : " Hristos vaskrse ". Crvena boja simbolishe Spasiteljevu nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja. Jer vaskrsenja nema bez stradanja i smrti. To je dakle, prvenstveno boja hriscana i crkve, bez obzira shto su neki pojedinci i pokreti kroz istoriju pokushavali da ovu boju prisvoje i kompromituju.
-
Baraba-it
- Los Korisnik/ Banovan Korisnik
- Postovi: 1228
- Pridružen/a: 12 Mar 2008 02:00
- Lokacija: Italy
Na stolu stoji ukrashena chinija sa ofarbanim jajima. Domacin prvi uzima jedno jaje a za njim svi ukucani. Tad nastane veselje i takmichenje chije je jaje najjache. To predstavlja veliku radost za djecu. Prilikom tucanja izgovara se, takodje, "Hristos vaskrse" i "vaistinu vaskrse". Na vaskrs se prvo jede kuvano vaskrshnje jaje a onda ostalo jelo.
-
Baraba-it
- Los Korisnik/ Banovan Korisnik
- Postovi: 1228
- Pridružen/a: 12 Mar 2008 02:00
- Lokacija: Italy
Sjecam se kako smo bili sretni mi djeca, kad bi baba farbala jaja i prichala nam o svojim dogadjajima iz djetinjstva...
Tog dana nije recimo bilo duhovitih pozdrava "dje si, shta ima", "jesil uranio, metlu ugrabio"...
Taj dan smo se svi pozdravljali sa "HRISTOS VASKRESE" a odgovaralo bi se "VAISTINU VASKRESE"...
Onda bi se mi djeca tucali sa jajima...
Uzmem jedno ja, jedno ti, prvo shpic pa onda shoda, pa chije je jache...
Onda recimo momci bi ishli po selu i poljijevali cure sa vodom...
Uzme se malo vode i stavi nekog parfema, da zamirishe i onda bi sa time poshpricali cure a one se kobiva otimaju
I sad ja sam imo mozda jedno 13-14. godina...
A bila jedna komshinica, malo starija od mene...
I sad ono uvijek smo skupa chuvali ovce, ja bi joj pomagao, kad bi joj ovce oshle nedje, onda bi se ja zaletio da joj vratim...
I sad ocu ja da odem kod nje kuci da je "polijem" sa vodom...
Al' nemam parfema... i uzmem ja malo sapuna natrljam u vodu, ono da zamirishe i pravac njoj pred kucu...
Pokucam ja na vrata, izidje u nje majka i veli njoj... "evo ti polivacha"...
Izadje ona sva se zacrvenila a ja je malo shpricnem sa onom vodom i onda njena majka mi da jaje, takav je bio obichaj...
Odo ja dole niz bashchu, sav sretan i ponosan shto sam je polio sa onom sapunicom
Tog dana nije recimo bilo duhovitih pozdrava "dje si, shta ima", "jesil uranio, metlu ugrabio"...
Taj dan smo se svi pozdravljali sa "HRISTOS VASKRESE" a odgovaralo bi se "VAISTINU VASKRESE"...
Onda bi se mi djeca tucali sa jajima...
Uzmem jedno ja, jedno ti, prvo shpic pa onda shoda, pa chije je jache...
Onda recimo momci bi ishli po selu i poljijevali cure sa vodom...
Uzme se malo vode i stavi nekog parfema, da zamirishe i onda bi sa time poshpricali cure a one se kobiva otimaju
I sad ja sam imo mozda jedno 13-14. godina...
A bila jedna komshinica, malo starija od mene...
I sad ono uvijek smo skupa chuvali ovce, ja bi joj pomagao, kad bi joj ovce oshle nedje, onda bi se ja zaletio da joj vratim...
I sad ocu ja da odem kod nje kuci da je "polijem" sa vodom...
Al' nemam parfema... i uzmem ja malo sapuna natrljam u vodu, ono da zamirishe i pravac njoj pred kucu...
Pokucam ja na vrata, izidje u nje majka i veli njoj... "evo ti polivacha"...
Izadje ona sva se zacrvenila a ja je malo shpricnem sa onom vodom i onda njena majka mi da jaje, takav je bio obichaj...
Odo ja dole niz bashchu, sav sretan i ponosan shto sam je polio sa onom sapunicom
-
Baraba-it
- Los Korisnik/ Banovan Korisnik
- Postovi: 1228
- Pridružen/a: 12 Mar 2008 02:00
- Lokacija: Italy
Danas je hrishcanski praznik Djurdjevdan, veoma rashirena krsna slava medju Srbima. Za taj veliki proljetni praznik plodnosti vezani su mnogi obichaji...
Ustaje se rano i kupa se u rijekama, odlazi u prirodu, pletu vijenci i njima kite kuce, stoka i koshnice, opasuje se vrbovim i drenovim prucem u njive se postavljaju krstovi od ljeskove mladice. Iz doba ratovanja Srba protiv Turaka nastala je izreka "Djurdjev danak, hajduchki sastanak". Prema predanju, Sveti Djordje je kaznjen razapinjanjem na tochak, kad je kao tribun u vojsci rimskog cara Gaja Aurelija Valerija Diokletijana (Gaius Aurelius Valerius Diocletianus), javno priznao da ispovjeda hrishcanstvo. Bog mu je "podario moc da svakom Bozijem stvoru koji mu se molbom obrati pomaze u bijedi i nevolji".
Ustaje se rano i kupa se u rijekama, odlazi u prirodu, pletu vijenci i njima kite kuce, stoka i koshnice, opasuje se vrbovim i drenovim prucem u njive se postavljaju krstovi od ljeskove mladice. Iz doba ratovanja Srba protiv Turaka nastala je izreka "Djurdjev danak, hajduchki sastanak". Prema predanju, Sveti Djordje je kaznjen razapinjanjem na tochak, kad je kao tribun u vojsci rimskog cara Gaja Aurelija Valerija Diokletijana (Gaius Aurelius Valerius Diocletianus), javno priznao da ispovjeda hrishcanstvo. Bog mu je "podario moc da svakom Bozijem stvoru koji mu se molbom obrati pomaze u bijedi i nevolji".
Ej Barby...a zasto u Wikipedii pise da je to najveci romski praznik...vidi:
ÃÂurðevdan je srpski naziv za blagdan svetog Jurja, Jurjevo, a Pravoslavna crkva obilje¾ava ga 23. travnja prema julijanskom kalendaru, ¹to je 6. svibnja prema gregorijanskom kalendaru.
Usto, to je i najveæi romski blagdan (romski: Ederlezi) kojim se slavi povratak proljeæa. Mnoge tradicije koje su uz njega povezane potjeèu iz zajednièke tradicije mnogih naroda istoènog Sredozemlja. Na taj dan Romi se osobito sveèano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska glazba i ple¹e se romsko kolo. Domovi se ukra¹avaju cvijeæem i raspupanim granèicama u znak dobrodo¹lice proljeæu. Obredi ovog praznika ukljuèuju kupanje u vodi s cvjetovima, a ponegdje se i zidovi kuæa peru vodom. Obièno се na ovaj dan jede janje. Kao tradicionalno nomadski narod Romi su ovim blagdanom obilje¾avali prekid zimovanja i, pokreæuæi svoje èerge, ponovno polazili na put.
Slièna predaja saèuvala se i meðu Arapima, kako kr¹æanima, tako i muslimanima na Bliskom istoku, a potjeèe od ¹tovanja poganskoga bo¾anstva proljeæa i plodnosti koje se arapski naziva Hader, ¹to znaèi "Zeleni."
To obja¹njava i naziv "zeleni" ¹to ga svetom Jurju daje hrvatska narodna pjesma (npr. "Pre¹el je pre¹el pisani Vuzem, do¹el je do¹el Jura zeleni"), te mnogobrojne jurjevske obièaje vezane uz zelenilo i plodnost, osobito na sjeverozapadu Hrvatske.
U svakom slucaju
Sretan ÃÂurðevdan!!!
WIKIPEDIA
ÃÂurðevdan je srpski naziv za blagdan svetog Jurja, Jurjevo, a Pravoslavna crkva obilje¾ava ga 23. travnja prema julijanskom kalendaru, ¹to je 6. svibnja prema gregorijanskom kalendaru.
Usto, to je i najveæi romski blagdan (romski: Ederlezi) kojim se slavi povratak proljeæa. Mnoge tradicije koje su uz njega povezane potjeèu iz zajednièke tradicije mnogih naroda istoènog Sredozemlja. Na taj dan Romi se osobito sveèano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska glazba i ple¹e se romsko kolo. Domovi se ukra¹avaju cvijeæem i raspupanim granèicama u znak dobrodo¹lice proljeæu. Obredi ovog praznika ukljuèuju kupanje u vodi s cvjetovima, a ponegdje se i zidovi kuæa peru vodom. Obièno се na ovaj dan jede janje. Kao tradicionalno nomadski narod Romi su ovim blagdanom obilje¾avali prekid zimovanja i, pokreæuæi svoje èerge, ponovno polazili na put.
Slièna predaja saèuvala se i meðu Arapima, kako kr¹æanima, tako i muslimanima na Bliskom istoku, a potjeèe od ¹tovanja poganskoga bo¾anstva proljeæa i plodnosti koje se arapski naziva Hader, ¹to znaèi "Zeleni."
To obja¹njava i naziv "zeleni" ¹to ga svetom Jurju daje hrvatska narodna pjesma (npr. "Pre¹el je pre¹el pisani Vuzem, do¹el je do¹el Jura zeleni"), te mnogobrojne jurjevske obièaje vezane uz zelenilo i plodnost, osobito na sjeverozapadu Hrvatske.
U svakom slucaju
Sretan ÃÂurðevdan!!!
WIKIPEDIA
Kad ti zivot donese limune, uzmi tekilu i sol i nazovi me
Make my day!
Make my day!