E moj Mic , što ne postaviš hutbu/poruku naše islamske zajednice , našeg reisa ?
Ne treba se po talibanima orijentisati ,............... evo link
http://www.rijaset.ba/index.php?option= ... 8&Itemid=1
BAJRAMSKA HUTBA-PORUKA REISU-L-ULEME DR. MUSTAFE CERIĆA
« u: September 20, 2009, 11:53:59 AM »
الله أكبر كبيرا. والØÂمد لله كثيرا. وسبØÂانالله بكرة وأصيلا. لا إله إلا الله ÙˆØÂده لا شريك له، خلق كلّ شيء٠ÙÂقدَّرَه تقديرا [تكبير].
{الله الذيجعل لكم الأرض قرارا والسماء بناء وصوَّركم ÙÂØ£ØÂسنَ صوَركم ورزقكم منالطيبات، ذلكم الله ربكم، ÙÂتبارك الله رب العالمين} [تكبير].
هو الØÂيلا إله إلا هو ÙÂادعوه مخلصينله الدين، الØÂمد لله رب العالمين. [تكبير].
نشهد أنلا إله إلا الله ÙˆØÂده لا شريك له ولا نظير له ولا مثال له. شهادة تنجيقائلها منعذاب النار. ونشهد أنسيدنا وسندنا ومولانا Ù…ØÂمدا عبده ÙˆØÂبيبه ورسوله. نور النور وبدر البدور. صلى الله تعالى عليه وعلى آله وأولاده وأزواجه وأصØÂابه وأتباعه. وخلÙÂائه الراشدينالمرشدينالمهديينمنبعده. ووزرائه الكاملينÙÂيعهده. خصوصا منهم على ساداتنا أبيبكر وعمر وعثمانوعلي. وعلى بقية الصØÂابة والقرابة والتابعين. والذيناتبعوهم بإØÂسانإلى يوم الدين، رضوانالله تعالى عليهم وعلينا أجمعين. أما بعد، ÙÂيا عباد الله، اتقوا الله وأطيعوه. إنالله مع الذيناتقوا والذينهم Ù…ØÂسنون.
Hvala Allahu, Kojem pripada sve što je na nebesima i na Zemlji. On je Mudar i Sveznajući. On zna šta u zemlju ulazi, a šta iz nje izlazi i šta s neba silazi, a šta na nebo uzlazi. Allah je Milostiv i oprašta grijehe.
Oni koji zapreću istinu govore: - Neće biti proživljenja nakon smrti! Reci im: - Hoće, tako mi Gospodara mog, Koji zna i ono što je odsutno vašem oku.
Nema niÅ¡ta Å¡to je izvan Allahovog znanja, ni trun jedan ni na nebesima ni na Zemlji, nema niÅ¡ta ni manje ni veće od toga Å¡to nije u jasnoj Knjizi - da nagradi one koji vjeruju i dobra djela ÄÂine - njih ÄÂeka oprost i dar veliki, a da patnju osjete oni koji poriÄÂu Božije znakove.
Ima onih koji dobro znaju da je ono Å¡to ti se objavljuje od Gospodara tvoga istina i da vodi do Allaha Dragog i Hvaljenog.
Neka je salavat i selam na Allahove vjerovjesnike: Adema, Nuha, Ibrahima, Musaa, Isaa i Muhammeda, a.s., na njihove ashabe i na sve one koji su živjeli i umrli s Istinom u srcu i u djelu.
I neka je selam na bosanske sinove, šehide, koji su, na Allahovom putu, dali svoje živote.
Draga braćo i sestre,
Kroz ibadet posta u ramazanu ljudska duÅ¡a dodiruje Božanski duh koji oživljava ÄÂovjeka nakon Å¡to biva samo ilovaÄÂa:
أستعيذ بالله: الله الذى خلق السموات والارض وما بينهما... الذيأØÂسنكل شئ خلقه، وبدأ خلق الإنسانمنطين. ثم جعل نسله منسÙÂلالة٠منماء٠مهينÙÂ. ثم سوّيه ونÙÂØ® ÙÂيه منروØÂÙ‡ وجعل لكم السمع والأبصار والأÙÂئدة، قليلا ما تشكرون_ صدق الله العظيم.
Allah je stvorio nebesa i Zemlju i ono Å¡to je izmeÄ‘u njih ... On je Taj Koji sve savrÅ¡eno stvara, Koji je prvog ÄÂovjeka stvorio od ilovaÄÂe - a potomstvo njegovo stvara od kapi hude tekućine, zatim mu daje ljudski oblik te mu od svoga duha život dariva tako da uÅ¡ima ÄÂuje, da oÄÂima vidi i da srcem osjeća i razumije, ali vi ste premalo zahvalni na tome.
(Kur'an, 32: 4-9).
Ramazan je, dakle, vrijeme ponovnog raÄ‘anja ÄÂovjeka, odnosno njegove duÅ¡e koju tijelo želi umrtviti svojim strastima. Ramazan je vrijeme u kojem se ljudska ÄÂula, posebno ona unutarnja, izoÅ¡travaju tako da ÄÂovjek ne samo da bolje ÄÂuje i vidi nego mnogo bolje osjeća i razumije svijet u sebi i oko sebe. Ramazan je, dakle, istinsko preispitivanje svakog muslimana i muslimanke u njihovom odnosu prema Bogu, svijetu i prema sebi samima.
Bajram je, nakon ibadeta posta, prilika da se kaže kako muslimani vide i osjećaju svijet, koji kao da gubi duÅ¡u zato Å¡to se udaljava od Božanskog duha u želji da ga zamijeni za svoj svjetovni duh, koji sve viÅ¡e pokazuje da nije dorastao izazovima života na Zemlji. Bez dodira s Božanskim duhom, svjetovni duh pokazuje da je nedorastao povjerenja da ureÄ‘uje svijet. Samo jedan trenutak zamiÅ¡ljene samodovoljnosti u odnosu na Božanski duh odveo je svjetovni duh krivim putem tako Å¡to je sebi umislio da može živjeti bez Boga, da može raditi Å¡to hoće bez odgovornosti, da može troÅ¡iti koliko hoće bez raÄÂuna, te da može vladati svijetom dokle hoće bez vjere i morala.
Ta samouvjerenost svjetovnog duha, koji bi htio zamijeniti Božanski duh u svom pohodu na moralne vrijednosti proistekle iz vjere, dovele su svijet do takvog paradoksa da postaje sve oÄÂitije da Å¡to su veće titule u obrazovanju, sve je manje odgoja u ljudima i sve je manje smisla u životu; Å¡to je viÅ¡e znanja, sve je manje mudrosti; Å¡to je viÅ¡e struÄÂnjaka, sve je manje pravih rjeÅ¡enja; Å¡to je viÅ¡e materijalnog bogatstva, sve je manje moralnih vrijednosti; Å¡to su veće kuće, sve su manje porodice; Å¡to je viÅ¡e znanja o Å¡tetnosti duhana i alkohola, sve se viÅ¡e toga proizvodi i sve se viÅ¡e puÅ¡i i pije, sve je viÅ¡e onih koji se umorni bude; Å¡to je viÅ¡e "velikih stvari", sve je manje dobrih odnosa meÄ‘u ljudima; Å¡to se viÅ¡e piÅ¡e, sve manje se ÄÂita; Å¡to je viÅ¡e kompjutera, sve je manje ljudskih razgovora; Å¡to je viÅ¡e brige o zagaÄ‘enom zraku, sve je manje brige o zagaÄ‘enosti ljudske duÅ¡e; Å¡to je viÅ¡e konferencija o miru, sve je manje sigurnosti od rata; Å¡to je viÅ¡e susreta najbogatijih državnika, sve je viÅ¡e siromaÅ¡nih u svijetu.
Naravno, niko nije poÅ¡teÄ‘en ovog paradoksa pa tako ni muslimani, koji dijele sudbinu ovog i ovakvog svijeta s ostalim vjerama i kulturama. Svi smo upućeni jedni na druge zato Å¡to živimo u jednom svijetu i jednako smo ovisni o Stvoritelju Koji nas stvara na isti naÄÂin i Koji nas na sliÄÂan naÄÂin pouÄÂava smislu ovozemaljskog i vrijednostima onozemaljskog života. Mi se, pak, razlikujemo po stupnju otvorenosti naÅ¡eg srca da sluÅ¡a Božiju poruku te da je prihvati kao naÄÂin života u vjeri i moralu; mi se razlikujemo po stupnju spremnosti naÅ¡eg uma da spozna Božiju poruku te da je prenosi kao naÄÂin djelovanja u znanju i poslovanju; mi se razlikujemo po stupnju osjećanja naÅ¡eg duha da prepozna Božiju poruku te da je nosi kao naÄÂin sudjelovanja u povijesti.
ViÅ¡e nego ikada danas cijeli svijet priÄÂa o naÅ¡oj vjeri - islamu i nama - muslimanima. Mnogo je onih koji kad se upoznaju s izvornim islamom, požele biti muslimani (ربمّا يودّ الذينكÙÂروا لو كانوا مسلمين). No, mnogo je i onih koji nisu u stanju razumjeti ni islam ni muslimane.
Vjera kao naÄÂin života
Oni ne mogu razumjeti da je islam naÄÂin života svakog istinskog muslimana i muslimanke ma gdje bio i ma Å¡ta radio. Oni ne mogu razumjeti da vjera u Jednoga Boga, Koji nije roÄ‘en, Koji nije rodio i Kojem niko i niÅ¡ta nije ravno nije nikad bila upitna za muslimane i da se oko te vrijednosti muslimani nisu nikad dvoumili. Bog nije ni ubijen ni mrtav. Bog je vjeÄÂan (qadÄ«m). Bog je živ (hajj). - On je Allah - nema boga osim Njega - Živi i VjeÄÂni! Ne obuzima Ga ni drijemež ni san! Njegovo je ono Å¡to je na nebesima i ono Å¡to je na Zemlji! Ko se može pred Njim zauzimati za nekoga bez dopuÅ¡tenja Njegova?! On zna Å¡ta je bilo prije njih i Å¡ta će biti poslije njih, a od Njegovog vjeÄÂnog znanja - drugi znaju samo onoliko koliko On hoće da znaju. On vlada nebesima i Zemljom i Njemu nikad ne dojadi održavanje njihovo; On je SveviÅ¡nji, VeliÄÂanstveni (Kur'an, 2:255).
Oni ne razumiju da je za muslimana ovaj svijet - dunjaluk samo pojavan (zÄÂhir) i vidljiv (Å¡ÄÂhid), ali nije vjeÄÂan i nije bitan. Drugi svijet - ahiret je nepojavan (ghÄÂib) i skriven (bÄÂtin), ali je vjeÄÂan i bitan. Za neke je život na ovome svijetu samo igra i zabava, a drugi svijet je, zaista, bolji za one koji su Allaha svjesni. Pa zaÅ¡to se ne opametite (Kur'an, 6:32). Uživanje na ovome svijetu kratko traje, a drugi svijet je bolji za one koji se grijeha klone... (Kur'an, 4:77).
Oni neće da razumiju da je baÅ¡ islam prije svih ostalih postavio univerzalne vrijednosti slobode u vjeri i jednakosti u ÄÂovjeÄÂnosti. Nema prisile u vjeri - Pravi put se jasno razlikuje od zablude... (Kur'an, 2:256). Nema prednosti Arap nad nearapom, niti nearap nad Arapom, kao Å¡to nema prednosti ni crnac nad bijelcem, niti bijelac nad crncem, osim po karakteru njihove liÄÂnosti - poruke su islama koje stoljećima odzvanjaju svijetom i koje su muslimani poÅ¡tivali sve dok su imali izravni utjecaj na povijesna zbivanja.
Oni neće da razumiju da je baÅ¡ islam najjasnije promovirao ideju inkluzivnog spasenja ÄÂovjeka ovim kur'anskim rijeÄÂima: - Oni koji vjeruju, tj., muslimani, i oni koji su jevreji, i kršćani, i sabijci - one od njih koji u Boga i drugi svijet vjeruju i dobra djela ÄÂine, - doista ÄÂeka nagrada od Gospodara njihova; oni nemaju razloga za strah i zabrinutost (Kur'an, 2:62).
Znanje kao naÄÂin djelovanja
I baÅ¡ zato Å¡to je vjera na ovaj ili onaj naÄÂin prirodna svar svakom ÄÂovjeku, islam nije poÄÂeo svoje objavljivanje pozivom na vjeru kao oÄÂitu datost, već je poÄÂeo svoje objavljivanje pozivom na ÄÂitanje i uÄÂenje znakova koji ÄÂovjeka upućuju na vjeru kao put do uspjeha na ovome svijetu i put spasa na drugome svijetu: UÄÂi, ÄÂitaj u ime Tvog Gospodara Koji stvara ÄÂovjeka od ugruÅ¡ka. UÄÂi, ÄÂitaj jer Tvoj Gospodar je Plemenit pa je stoga pouÄÂio ÄÂovjeka onome Å¡to nije znao (Kur'an, 96:1-5).
I doista - ako ni zbog ÄÂega drugog, a ono zbog ÄÂinjenice da su spasili korijene ljudske kulture i civilizacije, muslimani zaslužuju poÅ¡tovanje svijeta, koji joÅ¡ uvijek dovoljno ne razumije da su u islamu vjera i znanje jednake vrijednosti te da su vjernik (mu'min) i uÄÂenjak (‘ÄÂlim) jednako vrednovani: "Tinta uÄÂenjaka i krv Å¡ehida imaju istu vrijednost na Sudnjemu danu" (يوزنيوم القيامة مداد العلماء بدمّ الشهداء).
Ovakav odnos prema ljudskom znanju kao naÄÂinu djelovanja poÅ¡tedio je muslimansku povijest od sukoba izmeÄ‘u vjere i nauke zato Å¡to je prava vjera istinita nauka i zato Å¡to je istinska nauka ispravna vjera. I zato Å¡to su muslimani bili svjesni ovog Alejhisselamovog hadisa: لا ÙÂقر أشدّ منالجهل "Nema veće bijede od neznanja".
Povijest kao naÄÂin sudjelovanja
Otuda je jasno zaÅ¡to su muslimani kao nasljednici ispravne vjere i istinske nauke bili uspjeÅ¡ni nosioci povijesti kao naÄÂina sudjelovanja u sudbini ÄÂovjeÄÂanstva. Njima nije smetala vjera da budu nosioci znanstvenog i kulturnog napretka ÄÂovjeÄÂanstva. Niti im je smetala nauka da budu odani svojoj vjeri. Naprotiv, oni su baÅ¡ zato Å¡to su bili odani vjeri kao vjeÄÂnom idealu bili uspjeÅ¡ni u nauci kao trajnom izazovu za ÄÂovjeka da spozna istinu o Bogu kroz spoznaju istine o sebi i svojoj povijesti, koja nije sama sebi cilj, već sredstvo do cilja koji ÄÂovjeka vodi u vjeÄÂnost.
Zato su muslimani na vrijeme shvatili da se ne smije odustajati od sredstva koji vodi do cilja, shvatili su da moraju aktivno sudjelovati u povijesti, koja im se nudi kao sredstvo da doÄ‘u do cilja. Muslimani su shvatili da ih vjera uÄÂi da ne smiju biti protiv povijesti u kojoj je sreća za svakog ÄÂovjeka, u kojoj je napredak za cijelo ÄÂovjeÄÂanstvo.
U dilemi Å¡ta uÄÂiniti u sluÄÂaju dva ÄÂovjeka od kojih jedan treba biti ÄÂelnik u zaÅ¡titi ljudskih prava ako je jedan od njih sposoban i hrabar, ali manje pobožan, a drugi je mnogo pobožan, ali nesposoban i kukavica da ljudima zaÅ¡titi pravo na život, vjeru, slobodu, imetak i ÄÂast - muslimani su se opredijelili za sposobnog i hrabrag zato Å¡to su njegova sposobnost i hrabrost opće dobro za sve ljude, dok je njegova nedovoljna pobožnost njegova osobna mahana. Na drugoj strani, velika pobožnost je samo osobna vrlina pojedinca, a njegova nesposobnost i kukaviÄÂluk u javnim poslovima je opća Å¡teta za narod. Dakako, postoji i treća mogućnost, a to je da sposoban i hrabar ÄÂovjek bude istodobno i pobožan.
Naravno da se s pravom pitate pa gdje su ti muslimani o kojima nam povijest svjedoÄÂi kojima je vjera bila naÄÂin života, kojima je znanje bilo naÄÂin djelovanja a povijest im je bila naÄÂin sudjelovanja u sudbini ÄÂovjeÄÂanstva? Ima li danas muslimana koji su svjesni svoje uloge u svijetu na naÄÂin da se ne zatvaraju u samo svoj svijet, već da su otvoreni prema drugim i drukÄÂijim baÅ¡ kao Å¡to su bili njihovi preci? Ima li danas muslimana koji su svjesni važnosti kur'anskog naÄÂela o slobodi vjere i jednakosti meÄ‘u ljudima i narodima? Ima li danas muslimana koji su sposobni, kao Å¡to su bili njihovi preci, da proizvode znanje koje je upotrebljivo za sve ljude dobre volje? Ima li danas muslimana koji aktivno sudjeluju u povijesti za opće dobro ÄÂovjeÄÂanstva? Naravno da i danas ima muslimana, vjerovatno viÅ¡e nego ikada, koji su svjesni svega toga, ali, nažalost, ima i onih koji toga nisu svjesni pa se zatvaraju u svoj uski svijet, koji najmanje sliÄÂi na veliki i Å¡iroki islam.
Nažalost, ima i onih koji daju povoda da se o njima misli da su protiv povijesti, da su protiv civilizacije, te da su protiv mira i sigurnosti u svijetu. Mi dižemo svoj glas protiv takvog predstavljanja islama, jer vjerujemo, kao Å¡to nas pouÄÂava Kur'an ÄÂasni, da je vjerovjesnik Muhammed, a.s., doÅ¡ao s porukom mira svim svjetovima (وما أرسلناك إلا رØÂمة للعالمين), te da je musliman ÄÂovjek koji kroz pokornost Allahu traži prijatelja u svijetu s kojim će razvijati povijest za dobrobit ÄÂovjeÄÂanstva.
TakoÄ‘er, s istom odluÄÂnošću mi dižemo svoj glas protiv islamofobije koju Å¡ire neki ovdaÅ¡nji mediji uz blagoslov politike s ideoloÅ¡kim predrasudama prema islamu i muslimanima.
Eto u tome je bît naÅ¡e bajramske poruke - da se ovdje i sada odredimo prema vrijednostima vjere, znanja i povijesti. Hoćemo znati da li se naÅ¡e druÅ¡tvo oslobodilo ideoloÅ¡kih predrasuda prema vjerskim vrijednostima? Jesu li nasljednici agresivnog ateizma shvatili da je borba protiv religije utopijska zabluda? Jesu li svjesni da osporavanjem prava naÅ¡oj djeci na vjeronauku oni krÅ¡e zakon i naÅ¡u djecu izlažu riziku da ih pouÄÂava vjeri neko ko ne razumije duh bosanske multikulturalnosti? Nije li vrijeme da se izaÄ‘e iz zamrznute ideoloÅ¡ke netrpeljivosti prema vjeri? Nije li vrijeme da i BoÅ¡njaci muslimani odahnu u miru i radosti svoje vjere i tradicije te da ne strahuju od vlasti koja im prijeti da će im oduzeti pravo na vjersko, kulturno i nacionalno dostojanstvo? Nije li vrijeme da nas vjera ujedini oko zajedniÄÂkog cilja, a to je moralna obnova naÅ¡ega druÅ¡tva, druÅ¡tva u kojem će njegove poÅ¡asti, kao Å¡to su mito, korupcija te organizirani kriminal biti iskorijenjeni na sreću i radost naÅ¡e djece koja zaslužuju bolji i pravedniji svijet?!
A da bismo to postigli, potrebno nam je znanje, potrebni su nam sposobni i hrabri ljudi koji imaju osjećaj za povijesne izazove, koji imaju pameti da nas povedu tamo gdje ide napredni svijet, koji nisu protiv novih povijesnih procesa, koji se ne plaše svoje slobode, koji se ne boje tuđeg uspjeha. Potrebni su nam ljudi koji će nas uvesti u otvorene tokove evropske povijesti kao sredstva do željenog cilja, a to je sloboda od straha od genocida, to je mir i sigurnost radi sreće i napretka našeg naroda.
Zato pozivam ulemu da s istim žarom govore svome narodu kao što je Musa, a.s., govorio svome:
- O narode moj! Pravo mjerite i na litru i na kantaru i ne zakidajte ljudima njihova prava i klonite se loših djela i nemojte širiti nemoral (Kur'an, 11:85).
Pozivam uÄÂitelje da sa istim uvjerenjem prenose znanje na naÅ¡u djecu kao Å¡to je Muhammed, a.s., prenosio na svoje ashabe, govoreći im da je dužnost svakog muslimana i muslimanke da traži nauku pa makar i u Kini!
Pozivam našu inteligenciju da sa istom predanošću u miru brane kulturne, vjerske i nacionalne vrijednosti našeg naroda kao što su borci u ratu branili naš dom i domovinu!
Pozivam politiÄÂare da se ujedine sa istom iskrenošću radi slobode i napretka cijelog bosanskog druÅ¡tva kao Å¡to su se Evropljani ujedinili radi mira i sigurnosti cijele Evrope.
Sa tim željama, uÄÂimo ovu bajramsku dovu:
Allahu Svemogući,
SaÄÂuvaj nas bogatstva bez truda i rada,
Uživanja bez svijest i savjesti,
Obrazovanje bez odgoja,
Poslovanja bez etike i morala,
Politike bez principa i
Vjere bez odricanja!
Allahu Milostivi,
UÄÂini da samo Tebi služimo!
Da se grijeha klonimo!
Da istinu govorimo!
Da o dobru mislimo!
Da dobra djela ÄÂinimo!
Da se tuđeg hakka klonimo!
Da kod sebe korisno znanje povećavamo!
Allahu Samilosni,
Podari bolesnima zdravlje!
Siromašnima opskrbu!
Prognanima povratak domovima njihovim!
Zarobljenicima slobodu!
Našim braniocima pomoć!
Našoj domovini mir i slobodu!
Osnaži naše prvake mudrošću i hrabrošću!
Našu ulemu znanjem i iskrenošću!
Allahu Milostivi,
Oplemeni sve ljude ljubavlju i milošću!
OÄÂisti ljudska srca od mržnje i zla!
Podari cijelome svijetu Tvoju uputu i milost!
Tako Ti Tvoje neizmjerne dobrote,
I tako Ti Tvoje milosti u ovom velikom danu!
Braćo i sestre,
Podijelite radost Bajrama meÄ‘u sobom i ne zaboravite da sutra, na Dan Å¡ehida, odate poÄÂast najboljim sinovima, Å¡ehidima, naÅ¡e domovine!
Svima vam od srca želim sretan Bajram, moleći dragog Allaha, dž.Å¡., za vaÅ¡e zdravlje i uspjeh u životu i radu. Posebno želim Bajram ÄÂestitati prognanim, bolesnim i nemoćnim s dovom Stvoritelju UzviÅ¡enom da im bude na pomoći!
Sa osobitim željama Bajram ÄÂestitam naÅ¡oj braći u Hrvatskoj, Sloveniji, Sandžaku, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, te boÅ¡njaÄÂkoj dijaspori i svim muslimanima i muslimankama u svijetu:
Bajram Å¡erif mubarek olsun!
ألا إنأØÂسنالكلام وأبلغ النظام، كلام الله الملك العزيز العلاّم. كما قال الله تبارك وتعالى ÙÂينظم الكلام: {وإذا قرئ القرآنÙÂاستمعوا له وأنصتوا لعلكم ترØÂمون}.
أعوذ بالله منالشيطانالرجيم، بسم الله الرØÂمنالرØÂيم
{شَهْر٠رَمَضَانَ الَّذÙÂيأÙÂنزÙÂÙ„ÙŽ ÙÂÙÂيه٠الْقÙÂرْآن٠هÙÂدًى Ù„ÙÂّلنَّاس٠وَبَيÙÂّنَات٠مÙÂّنَ الْهÙÂدَى وَالْÙÂÙÂرْقَان٠...}
{جلوس}
بارك الله لنا ولكم ولسائر المؤمنينوالمؤمنات والمسلمينوالمسلمات الأØÂياء منهم والأموات. برØÂمتك يا أرØÂÙ… الراØÂمين.
(الخطبـة الثانية)
الØÂمد لله ØÂمد الكاملين. والصلاة والسلام على رسولنا Ù…ØÂمد وآله وصØÂبه أجمعين. تعظيما لنبيه، وتكريما Ù„ÙÂخامة شأنشر٠صÙÂيه. ÙÂقال عزّ وجلّ منقائل مخبرا وآمرا: إنالله وملائكته يصلّونعلى النبييا أيها الذينآمنوا صلوا عليه وسلموا تسليما.
اللهم صلÙÂÙ‘ على Ù…ØÂمد٠وعلى آل Ù…ØÂمد. كما صليت على إبراهيم وعلى آل إبراهيم. إنك ØÂميد مجيد. اللهم بارك على Ù…ØÂمد وعلى آل Ù…ØÂمد. كما باركت على إبراهيم وعلى آل إبراهيم. إنك ØÂميد مجيد.
(اللهم أصلؠأØÂوالنا. وأØÂسÙÂنأعمالنا. وبلÙÂّغنا مما ÙŠÙÂرضيكَ آمالَنا. ÙˆÙŽÙˆÙŽÙ„ÙÂÙ‘ أمورَنا Ø®ÙÂيارَنا. ولا تÙÂÙˆÙŽÙ„ÙÂÙ‘ أمورَنا Ø´ÙÂرارَنا. ولا تÙÂؤاخذنا بما ÙÂعل السÙÂهاء منا. وكÙÂنْ لنا ولا تكÙÂنعلينا. اللهم اجعل هذا البلد آمناً Ù…ÙÂطْمَئÙÂنَّاً وسائر بلاد المسلمينبرØÂمتك يا أرØÂÙ… الراØÂمين).
{ÙˆÙŽÙ‚ÙÂل٠الْØÂَمْد٠لÙÂلّه٠الَّذÙÂيلَمْ يَتَّخÙÂذْ وَلَدًا ÙˆÙŽÙ„ÙŽÙ… ÙŠÙŽÙƒÙÂنلَّه٠شَرÙÂيكٌ ÙÂÙÂيالْمÙÂلْك٠وَلَمْ ÙŠÙŽÙƒÙÂنلَّه٠وَلÙÂيٌّ Ù…ÙÂّنَ الذÙÂّلَّ وَكَبÙÂّرْهÙÂ
www.rijaset.ba