Dešavanja u BiH

[mrki62]

Najlijeniji, a najplaćeniji: Poslanici u BiH zarađuju sedam puta više od prosjeka!



24SI - U svjetlu brojnih kritika na račun poslaničkih primanja u parlamentima u Bosni i Hercegovini, Centar za istraživanje i studije Gea iz Banjaluke uputio je niz preporuka u entitetske i državni parlament kako bi se davanja za poslanike usaglasila sa evropskom praksom.

Ako bi se provele sve preporuke, uštede bi bile milionske, kažu u Gei.

Poslanici i delegati na bilo kom nivou u Bosni i Hercegovini vrlo lako donesu odluke o povećanju svojih primanja. Međutim, kada se raspravlja o smanjenju plata ili ukidanju nekih naknada, to je proces koji može potrajati mjesecima. Primjer tome je da državni i entitetski parlamenti još nisu odgovorili na preporuke Centra za istraživanje i studije Gea iz Banjaluke, koje su poslate prije dva mjeseca kako bi se uvelo reda u primanja koja su mnogima nedostižna.

Član Upravnog odbora Gee Marko Martić kaže da bi usvajanje preporuka doprinijelo uštedi od gotovo četiri miliona maraka u enitetskim i državnom parlamentu.

"U Parlamentarnoj skupštini BiH oko 2,5 miliona, u Parlamentu FBiH oko 1,4 milona i u Narodnoj skupštini RS i Vijeću naroda oko 300.000 KM", tvrdi Marić.

Jedan o prvih koraka u uštedi, kaže Martić, bio bi usklađivanje nivoa poslaničkih plata sa evropskim kolegama. Poslanici i delegati u Parlamentu Bosne i Hercegovine danas mjesečno zarade gotovo sedam puta više od prosječnog primanja jednog građanina BiH.

Poslanici, na primjer, u Norveškoj, Njemačkoj, Belgiji ili u Evropskom parlamentu zarade od jedan i po do tri prosječne plate u svojim zemljama, ističe Martić.

"Pored toga manjkavosti modela se ogledaju u tome, vezano je dosta za transparentnost, da postoji surogati plata koje se isplaćuju poslanicima i delegatima koji se nominalno ne nazivaju platama, međutim, u suštini to su primanja koja se mogu podvesti pod platu", navodi Martić.

U Centrima civilnih inicijativa, koji su i sami ukazivali na enormna poslanička primanja, podržavaju inicijativu da se u toj oblasti uvede red. Portparol Centara Majda Behrem - Stojanov ističe kako je najgora situacija, ipak, u državnom parlamentu.

"Pogotovo je ovaj podatak zastrašujući ako uzmemo u obzir koliko su radili u proteklom periodu. Mi imamo situaciju da, izuzimajući naravno neke pojedince, generalno gledajući mi imamo najljeniji parlament u regionu, a imamo najplaćenije poslanike u regionu", kaže Behrem-Stojanov.

U parlamentima su naveli kako je teško očekivati da se bilo kakve promjene u vezi sa pitanjem preporuka dogode prije izbora. Član Zajedničke komisije za administrativne poslove Parlamentarne skupštine BiH Remzija Kadrić podržava prijedloge koji bi doprinijeli uštedi.

"Ja sam imao ideju da se naknade delegatima i poslanicima ukinu. Prema tome, to se da uraditi jednom sjednicom komisije, ali je vrlo teško jer ne postoji politička volja da se u ovom momentu takva jedna odluka donese", kaže Kadrić.

"Ne znam više šta se ima kresati. Zavisi sve iz koje tačke gledate. Primanja u federalnom su duplo manja od primanja u državnom parlamentu. Ona su opet u odnosu na druge vjerovatno velika, ali ne u odnosu na parlamente, u odnosu na kantone. Federalni parlament mislim da spada u red čak najnižih primanja", tvrdi član Administrativne komisije Predstavničkog doma Federalnog parlamenta Munib Jusufović.

Predsjedavajući Administrativne komisije pri Narodnoj skupštini RS Dimitrije Ivanić kaže da je čitao preporuke Centra Gea i da je posebno interesantna ideja o vezivanju poslaničkih plata sa prosječnim platama.

"Komisija je takođe predložila Vladi RS da formira jednu interresornu grupu koja bi se bavila izradom zakona o platama svih izabranih funkcionera, uključujući i predsjednika RS, ministre, narodne poslanike. Jednostavno da se utvrde neki platni razredi", kaže Ivanić.

Regulisanje plata zakonom svih izabranih zvaničnika najbitnija je preporuka i Centra Gea.

"Ono što je zajedničko za sva tri parlamenta je nedovoljno transparentan model za utvrđivanje plata, odnosno model koji se često bazira na internima odlukama skupštinskih tijela, poput Administrativne komisije. Poslanici i delegati sami odlučuju o visini svojih primanja, bez da postoji neko nepristrasno tijelo ili organ koji će eventualno davati odobrenje na njihove odluke", zaključuje Marko Martić.

U Gei još smatraju da bi trebalo izjednačiti visinu plata za sve delegate i poslanike, te na internet prezentacijama objaviti sve informacije o poslaničkim primanjima.

[mrki62]

Livno: Rušenje džamije uz asistenciju policije



24SI - Građevinska inspekcija opštine Livno podnijela je zahtjev MUP-u Livanjskog kantona kojim je zatražila asistenciju policije za izvršenje rješenja o rušenju bespravno izgrađene džamije u Sturbi, koje je najavljeno za srijedu, 18. avgusta, potvrđeno je iz kantonalnog MUP-a.

Portparol Uprave policije kantonalnog MUP-a Ivica Vrdoljak rekao je Srni da će broj policajaca koji će obezbjeđivati radnike komunalnog preduzeća i rad bagera biti određen na dan izvršenja rješenja, prema procjeni bezbjednosne situacije na terenu.

On je istakao da je zahtjev inspekcije podnesen pravovremeno, te da je u njemu naveden razlog zbog kojeg se traži asistencija policije.

Građevinski inspektor opštine Livno Hrvoslav Perković 11. jula izdao je rješenje o obustavi radova i Medžlisu Islamske zajednice naredio rušenje izgrađenog prizemlja i dijela prvog sprata džamije u roku od sedam dana zbog ilegalnog građenja, ali to rješenje nije izvršeno.

Radnici Komunalnog preduzeća u Livnu dobili su nalog inspektora da 5. avgusta pristupe prinudnom izvršenju rješenja bez asistencije policije, ali desetak mještana bošnjačke nacionalnosti, uglavnom žena, spriječilo je rad bagera i rušenje izgrađenog dijela objekta koji, po njihovim tvrdnjama, ne bi imao minaret, a služio bi za ramazanske molitve i vjeronauku njihove djece.

Opštinsko vijeće Livna u julu nije dalo pozitivno mišljenje za izgradnju džamije u Sturbi uz obrazloženje da tu nikad nije bilo džamije, te da bi zbog toga bilo neophodno mijenjati Prostorni plan opštine.

Izgradnja džamije u Sturbi izazvala je nezadovoljstvo i burne reakcije mještana hrvatske nacionalnosti u Mjesnoj zajednici Vidoši u kojoj živi oko 3 500 Hrvata, koji smatraju da se džamija ne može graditi bez njihove saglasnosti i koji su potpisivanjem peticije zatražili rušenje onoga što je izgrađeno.

[kajs]

E hajd bas da vidmo i to. Ma sigudno ce lijepa Ramazanska srijeda osvanut. NIsam znao da hoce i croati u dzamiju pa i od njih treba dozvola. Zlocinci i to ti je. Malo bilo 1800 za 4 godine sto je poruseno pa da slucajno ne napravi se ili obnovi koja, propade sav trud.

A i crni mogo si nas barem uz Ramzan kutarisat ovih

[mrki62]

A i crni mogo si nas barem uz Ramzan kutarisat ovih

To je najnovija vijest, ja je nisam pisao već samo prenio a mogao si se i ti kutarisati podržavanja velikosrpske politike , jer ko ne poštuje državu i državne zakone, onda treba biti spreman i prihvatiti sankcije a ne braniti one što ne poštuju zakone države u kojoj žive.

[kajs]

A i crni mogo si nas barem uz Ramzan kutarisat ovih

To je najnovija vijest, ja je nisam pisao već samo prenio a mogao si se i ti kutarisati podržavanja velikosrpske politike , jer ko ne poštuje državu i državne zakone, onda treba biti spreman i prihvatiti sankcije a ne braniti one što ne poštuju zakone države u kojoj žive.

Nemoj se odmah ljutit, samo sam te zamolio. Hajd brzo ce iftar pa idemo na pivo, ja castim

[mrki62]

Nemoj se odmah ljutit, samo sam te zamolio. Hajd brzo ce iftar pa idemo na pivo, ja castim

Nepijem sinko a nema insana na dunjaluku , koji se može pohvaliti da sam bio pijan - bilo kada

[kajs]

Nemoj se odmah ljutit, samo sam te zamolio. Hajd brzo ce iftar pa idemo na pivo, ja castim

Nepijem sinko a nema insana na dunjaluku , koji se može pohvaliti da sam bio pijan - bilo kada

Cuj ba nepijes dje ima to , ma nisam te mislio opijat aman, na ono nase Sarajevsko 0% hladno da magli, kazu dobro je za bubrege

[mrki62]

Nikad nisu ni zatražene milijarde od bivše JNA!



Iner­tnost bh. vlas­ti ka­da je u pi­ta­nju rje­ša­va­nje bi­tnih pi­ta­nja, vi­dlji­va je go­to­vo na sva­kom pri­mje­ru. Ta ne­za­in­te­re­so­va­nost pri­su­tna je i ka­da je ri­ječ o vra­ća­nju po­kre­tne imo­vi­ne biv­še Ju­go­slo­ven­ske na­ro­dne ar­mi­je.

Uprkos na­ja­va­ma da će BiH tra­ži­ti od Srbi­je da joj vra­ti naj­ma­nje če­ti­ri mi­li­jar­de do­la­ra po osno­vu su­kce­si­je po­kre­tne imo­vi­ne biv­še JNA, ko­ja je pred po­če­tak i na­kon ra­ta odve­ze­na u tu drža­vu, od to­ga ne­ma ni­šta.

- Ko­mi­si­ja ko­ja je for­mi­ra­na ni­je ni­šta ura­di­la, ta­ko da vam ne mo­gu ni­šta ni re­ći. Ja sam u ko­mi­si­ji na­sli­je­dio biv­šeg za­mje­ni­ka mi­nis­tra od­bra­ne Ene­sa Be­ćir­ba­ši­ća, ali nikad ni­je sa­zva­na ni je­dna sje­dni­ca - kaže za "San" mi­nis­tar od­bra­ne BiH Sel­mo Ci­ko­tić.

Uku­pna vri­je­dnost voj­ne imo­vi­ne ko­ju bi drža­ve na­slje­dni­ce biv­še SFRJ tre­ba­le po­di­je­li­ti, ni­ka­da ni­je pre­ci­zno ut­vrđe­na i pos­to­ji ne­ko­li­ko pro­cje­na. Po po­da­ci­ma Mi­nis­tar­stva fi­nan­si­ja i tre­zo­ra BiH, iznos od če­ti­ri mi­li­jar­de do­la­ra je naj­kon­zer­va­ti­vni­ji, a pos­to­je pro­cje­ne rađene po me­to­do­lo­gi­ji su­sje­dne Hrvat­ske, po ko­joj BiH pri­pa­da čak oko osam mi­li­jar­di do­la­ra. Ra­ni­je je za­klju­če­no da je klju­čni prin­cip na ko­jem će in­sis­ti­ra­ti BiH da ne mo­že bi­ti na­tu­ral­ne su­kce­si­je, već da se di­oba mo­že vrši­ti is­klju­či­vo u nov­cu.

Naj­ve­ći dio imo­vi­ne otpa­da na oru­žje, od me­ta­ka do avi­ona, ko­ji su za­je­dni­čki ku­po­va­ni ili prav­lje­ni u biv­šoj drža­vi i ko­ji se mo­ra­ju po­di­je­li­ti u skladu sa me­đu­na­ro­dnim Spo­ra­zu­mom o su­kce­si­ji sklo­plje­nim 2001. go­di­ne.

Taj Spo­ra­zum pre­dvi­dio je da se po­kre­tna voj­na imo­vi­na po­di­je­li u skla­du sa po­se­bnim spo­ra­zu­mi­ma izme­đu drža­va na­slje­dni­ca. No­vi spo­ra­zu­mi, me­đu­tim, ni­ka­da ni­su sklo­plje­ni zbog odbi­ja­nja srbi­jan­skih vlas­ti da o to­me uo­pće raz­go­va­ra­ju.

[andro]

Dodik je ostao ono što u suštini jeste: Nacionalistički separatista kome Beograd šalje signale i vjetar u leđa

Ako bi se sudilo prema prostoru koji mu je u protekle četiri godine posvećivan u sarajevskoj štampi, Milorad Dodik je medijski najeksponiraniji političar u Bosni i Hercegovini. Pri čemu njegova "popularnost" u ovom dijelu zemlje, naročito medu Bošnjacima, ima krajnje negativan predznak.

Sam Dodik je predano radio na tome, gradeći svoj lik političkog negativca u odnosu na centar i neporecivog autoriteta u svom vilajetu. Čak i kad je, u rijetkim prilikama, bio u pravu - kao kad je, makar sa neskrivenom zajedljivoŠću, poručivao Sarajlijama da svoj grad i Miljacku očiste od užasne prljavštine - ovdje je oficijelno dočekivan sa mrzovoljom.

Ipak, bilo je trenutaka kad se činilo da je Dodik sposoban autokrata, koji gradi autoput, presijeca vrpce u Republici Srpskoj, i uspješnom privatizacijom diže iz mrtvih Rafineriju nafte u Modriči i Termoelektranu Gacko, dok je u isto vrijeme Federacijom kružio bauk finansijskog, a možda i političkog kolapsa. A onda je stvarnost demantovala te i slične Dodikove "podvige", iza kojih su, navodno, stajali kriminal i lična korist. Uzdrman ovim otkrićima, kao i medijskim najavama već pripremljene tužbe državnog Tužilaštva, Dodik je ostao ono što u suštini jeste - nacionalistički separatist kome Beograd šalje signale i vjetar u leđa. On pritom ne krije svoju krajnju ambiciju - priključenje Republike Srpske Srbiji, iako zna da vrijeme ne samo što ne radi za njega već ga svaki novi dan sve vise udaljava od takvog čina, samoubilačkog i za njega i za Republiku Srpsku. Sve što mu je ostalo jeste da svoju igru razvlači koliko god je to moguće, podrivajući centralne državne institucije, izjašnjavajući se za ulazak Bosne i Hercegovine u EU i NATO, a istovremeno podmećući klipove u točkove lokomotive koja bi trebalo da vuče težak teret takve integracije.

Time je Dodik i bošnjačkoj političkoj eliti, i međunarodnim faktorima, i medijima nametnuo sebe kao opsesivnu temu. Kao da druga polovina zemlje ne postoji. Ili je manje važno šta se u njoj događa, odnosno ne događa. A što je najčudnije, ni međunarodni faktori oličeni u Washingtonu i Bruxellesu, ni domaće političke snage nisu znali naći adekvatan odgovor na Dodikove postupke. Retorički rafali i razna upozorenja iz pomenutih centara moći nisu tu bili ni od kakve koristi. Ali kao i u svakoj zanimljivoj priči, i u ovoj postoji paradoks: Dodik je pomogao bošnjačkim liderima da, baveći se njime od zore do mraka - opstanu na vlasti, a desetinama činovnika međunarodne zajednice da u Sarajevu provedu najljepše godine svog života. Turistički aranžmani ove vrste još zadugo neće biti ukinuti.

Štiteći Bosnu od Dodikovih nasrtaja, bošnjački su se lideri nadmetali u dosadnoj disciplini poznatoj kao patriotizam, pa je, recimo, Haris Silajdžić u očima svojih pristalica promoviran u nekakvog Zmaja od Bosne, iako svi znamo da je Amerika jedini stvarni garant opstanka ove zemlje i da će tako još dugo biti. Prisilivši ih da se bave njime i samo njime, Dodik je bošnjačke, a dijelom i hrvatske lidere, dobrim dijelom amnestirao od odgovornosti za stanje u Federaciji BiH. Gledano sa sarajevske političke osmatračnice, Dodik se doima kao "dripac i baraba", "kriminalac i diktator", "ultranacionalista i dižavni neprijatelj broj jedan". Svojim oponentima uzvraćao je na sličan način. Ali Dodik nema nikakvih zasluga za haos u Federaciji, baš kao što ni Silajdžić nema nikakve veze sa stanjem u Republici Srpskoj.

Dodik nije kriv što je privatizacija u Federaciji provedena kao pljačka, što su njemačke marke zamijenjene famoznim certifikatima bez ikakve vrijednosti i što se iz federalne kase plaćaju glasovi 200 hiljada lažnih boraca i ratnih invalida. Nije kriv što Bošnjaci nisu u stanju da izgrade više od četiri kilometra autoputa godišnje, što ni nakon tri godine ne mogu da se sa Hrvatima dogovore oko trase kod Blagaja i Počitelja, što po užasno zapuštenom Sarajevu na sve strane niču dvorci s bazenima i čardaci, stambene i poslovne zgrade i trgovine, a nigdje temelja nijednoj jedinoj fabrici! Odakle pare za sva ta zdanja? Zašto federalne vlasti, ako ništa drugo nisu napravile desetak "političkih fabrika", koje bi zapošljavale po sto ili dvjesta ljudi, i tako pružile dokaz da nešto konkretno rade? Prazne priče ne služe ničemu. To mora završiti propašću jedne politike, koja u sudaru sa savremenim svijetom nije u stanju da se snađe, pa formulu vlastitog opstanka nalazi u okretanju prošlosti.

Svakom ozbiljnom političaru je jasno da će se na regionalizaciju cijele zemlje morati još dugo čekati. Niko ne tjera Bošnjake i Hrvate da čekaju taj Sudnji dan, niti ih sprečava da prije njegovog dolaska administrativnu podjelu Federacije svedu sa deset na, recimo, pet kantona (županija) i tako bar prepolove armiju kancelarijskih birokrata i lezilebovića uhljebljenih po stranačkoj, etničkoj i plemenskoj pripadnosti, a kojih je danas toliko da ih ne bi moglo povući ni desetak dugačkih kompozicija putničkog voza. I upravo zato što je postala svojevrsna socijalna institucija, Federacija je nespremna na bilo kakve radikalne promjene, pa sve više liči na frustriranu lisicu koja sama sebi izgriza rep.

------------------------------------------------------------------------------------
ovaj tekst je mozda najrealnija slika stvarnog stanja u Bosni i Hercegovini

[mrki62]

Novi Rambo

VIDEO / Zbog spota na YouTubeu: Policija privela "krajiškog Ramba"

Klikni OVDJE

24SI - Policija u Bihaću privela je u srijedu Nedžada Kličića iz mjesta Ćoralići kod Cazina, deset dana nakon što je na YouTubeu postavio videospot u kojemu je teško naoružan demonstrirao svoje vojničke vještine.

Inspektor u ministarstvu unutarnjih poslova Unsko-sanskog kantona Mehmed Libić potvrdio je kako je Nedžad Kličić priveden na informativni razgovor te kako je državni advokat već naredio nastavak istrage, prenosi Net.

"Prilikom snimanja spota ova osoba je koristila različite vrste naoružanja", izjavio je Libić, pojašnjavajući kako je to potaknulo policiju na akciju.

Osim različitog automatskog oružja čije je posjedovanje u BiH zakonom zabranjeno, Kličić je pokazao kako posjeduje i ručni bacač tipa "zolja", ručne bombe, a kao svoje opasno oružje pokazao je i veliku zmiju, za koju je utvrđeno kako je zapravo – kraljevski piton.

Provodeći istragu policija je na mjestima na kojima je spot sniman pronašla ostatke korištene "zolje" te ručne bombe.

Istragom se pokušava utvrditi što je Kličića, kojega znanci zovu i Teror, potaknulo na snimanje spornog videosnimka.

Za sada se zna kako ga je to stajalo hiljadu konvertibilnih maraka (oko 500 eura), a ta investicija mu je osim policijske prijave na YouTubeu za sada priskrbila nadimak "krajiškog Ramba".

[kajs]

Da se zna da imaju Mujo i Halil svoje nasljednike

[mrki62]

VIDEO / ''Svijet te se plaši'': Ratko Mladić 1996. godine ''konsultirao'' gataru!

Link za video http://www.24sata.info/vijesti/dogadjaj ... ataru.html

24SI - Svijet se ne plaši Bosne i srpskog naroda, svijet se plaši generala Ratka Mladića, rekla je gatara po imenu Ratka generalu Mladiću 1996. godine, što je on, kao i mnoge druge razgovore, uredno snimio, javlja RTS.

U tekstu koji slijedi nalaze se dijelovi transkripta ragovora Ratka Mladića i gatare Ratke. Razgovore je snimao Mladić, i kako navodi na početku snimka, razgovor je vođen 28. novembra 1996. godine, pretpostavlja se u Mladićevoj kući. Snimak, koji je pronađen prilikom jednog od pretresa kuće Ratka Mladića, dio je mnogo opsežnije dokumentacije.

O Dejtonskom sporazumu

Ratko Mladić: 28. 11. 1996. godine u 16.15 časova minuta, razgovor sa Ratkom (gatarom). Izvolite, samo Vi govorite

Ratka: Pred sam Dejtonski sporazum, gdje je trebalo da se potpiše nešto šta i kako, ja kažem: gospodo Balkanci, imate do 24 sata da riješite stanje, i da se potpiše to što je u Dejtonu dato kao prijedlog, inače će 6.000 aviona da nadleti vaše nebo iz svih pravaca. Tako je glasilo, tako je glasila poruka. Koja, kažem, nije javna, nije javna tajna, ali je tajna, u stvari, za mene nije tajna.

Kaže svijet, svijet se ne plaši Bosne i srpskog naroda, svijet se plaši generala Ratka Mladića, gdje ruski oficiri prisustvuju izvođenju jednog plana gdje su u BiH primijenili iste stvari kao u ratu u Čečeniji.

E sad opet, što se tiče.. taj neki Krajišnik, Plavšićka...U principu ja stvarno ne znam zašto su došli tu gdje jesu. Ne vidim ih u nekoj ekstra povezanosti u tom nekom Dejtonskom sporazumu.

O Hagu

Ratka: Dalje, ovo što se sad odlučili što se tiče primopredaje, to nije loša solucija, ali ako to Vas ne isključi iz politički aktivnog života.

Ne zato što je osoba loša, nego zato što bi to bilo sklanjanje u drugi red. Jer, Karadžić je u drugom redu, i ako bi vas sklonili u drugi red, to bi onda bilo lakše da se neke stvari obave, a to bi onda bilo primopredaja za Hag koji se trenutno raspao. To bi bila nova mogućnost za ostvarenje nekih planova. Tvrdim, ne smije da se dogodi isto, naše generale su streljali sve u Drugom svjetskom ratu, a ustaške generale su pustili da umru kući. To ne smije da se dozvoli da dođe do toga, da vas gurnu u drugi plan a onda na pokvaren način kasnije ostvare nešto što je tamo potpisano ili nije potpisano.

Imaćete lijep život

Ratka: Šta vama predstoji, vi morate da se čuvate u januaru mjesecu, ima karta dalje budućnosti, ostaje karta obilja, karta moći. Vama predstoji izuzetno lijep život, živjećete još ohoho, ali morate da obratite pažnju na januar mesec, samo mjere predostrožnosti, nema razloga da budete uznemireni.

Å ta bi ta Amerika dala da ima Vas

Ratka: Šta bi Amerika dala da ima Vas. Cijeli svijet se bukvalno, glupo je reći plaši, ali cijeli svijet na izvjestan način kad se kaže, znaš onaj čovjek, aaaaa, znači da taj čovjek stvarno nešto vrijedi, treba ga se i plašiti i uvažavati.

O Mladićevoj ženi

Ratka gleda sliku i razgovara sa Mladićem

Ratka: Možda ja griješim, ali ne bih rekla. 1988. godina ostavlja jedan dio nekog traga na Vašu suprugu.

Ratko Mladić: Otkud vi znate da je to moja supruga?

Ratka: Pa znam

Ratko Mladić: A znate da je to moja supruga?

Ratka: Znam da je to Vaša supruga

Ratko Mladić: A, je l' Vi nju poznajete?

Ratka: Ne, ne znam. Aaaa. Ja nju lično ne znam, gluposti. Usne... ja sam osoba koja neke stvari zna.

Ratko Mladić: Recite mi slobodno. Je l' to moja supruga?

Ratka: Ja lično mislim da je to vaša supruga, kako ja to vidim.

U jednom trenutku zazvoni telefon i Mladić priča sa nekim.

Ratko Mladić: Molim. E, kaži. Ko i svi ljudi u mojim godinama. Da... jeste. Znam. Nek' sastanči. Ne. Jeste. On traži da ide kod plavog. I neka ide..... Da..... Da. ... upali smo sa tim ljutito na sastanku. I Gvero je otiš'o. Mali traži sastanak u istom sastavu kako smo i išli. Da. Ti reci da sam ja na odmaranju. I svi da budu na sastanku. Tako. I pratite situaciju pa ćete mi reći šta treba. Zdravo.

O Radovanu Karadžiću

Ratko Mladić: Ova osoba je bila i jedna i druga, kad je ova fotografija nastala, bili su pratioci Karadžića u Ženevi.

Ratka: Ne znam, ja sam Vama i onda rekla, i uvijek ću da Vam kažem, meni se Karadžić kao osoba ne sviđa. Može biti ovakav i onakav, ali ima nekih stvari, koje čovjek sebi ne smije da dozvoli.

O Vesliju Klarku

Ratko Mladić: Znate li ko je ta osoba, šta mislite?

Ratka: To je Klark. A Å¡ta mu je...

Ratko Mladić: To je general Klark, "nambr van" general američki, koji je sa mnom razmijenio šapku. Dao sam mu ja moju, a on uzeo i meni dao svoju.

Ratka: Zavidi Vam, poštuje i cijeni.

Ratko Mladić: E, sad, još ovu fotografiju. Klark, znači, zavidi, poštuje i cijeni?

Ratka: I cijeni.

Komentarišući potrebu generala Mladića da posjeti gataru psiholog Žarko Trebješanin je objasnio kao crtu vjere u ono što je iracionalno i dodao je da se oni trude maksimalno da postignu kontrolu na racionalan način, ali tamo gdje su svjesni da to ne mogu, skloni su da povjeruju magijskom načinu.

[mrki62]

Nezaposlenost u BiH četiri puta veća nego u EU




Na svakom koraku govori se o problemu nezaposlenosti, posebno mladih. Ne zna se kako ga prevazići, a sastanci političkih partija, nevladinih organizacija i sindikata na tu temu su neizbježni. Kako se zaposliti? Više od polovine mladih osoba od 18 do 35 godina u BiH je nazaposleno.

I u Hercegovačko-neretvanskom kantonu skoro 13 hiljada osoba među kojima je najveći broj mladih čeka na posao. Oni koji završavaju školovanje ili studiraju nisu optimistični kada je riječ o njihovoj budućnosti u Bosni i Hercegovini.

„Trenutno sam student. Ovdje ne vidim nikakvu perspektivu i sasvim sigurno selim van Bosne i Hercegovine“ kaže jedan mostarski student, dok njegova kolegica također ima slične planove i kaže kako će nakon završetka studija otići da živi u Norvešku. „Srećom, tamo imam rodbinu koja će me prihvatiti jedno vrijeme dok ne dobijem zaposlenje koje je sasvim izvjesno“ tvrdi ona.

Boško Tomić direktor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske kaže kako je na birou za zapošljavanje najviše onih s gimnazijom, građevinskom i tehničkom srednjom školom. „Ja sam spreman sa sigurnošću izjaviti da će se u narednih pet godina oni teško zaposliti. Pet puta se brže zapošljavaju fakultetski obrazovani ljudi od onih sa srednjom stručnom spremom. Trebalo bi ići sa projektima zapošljavanja onih sa srednjom školom“ ističe Tomić.

Mladi moraju preuzeti inicijativu

Od turizma će se jednom u Bosni i Hercegovini dobro živjeti, mišljenja je Nusret Omić dok pojašnjava zašto je završio srednju Turističku školu. Već je dobio punude da bude angažovan za rad na crnogorskom primorju. „Ukoliko se dokažem na tom radnom mjestu postoji mogućnost ostanka na duži period. Aplicirao sam za rad u Crnoj Gori, no kako se razgovor odvijao bilo je i ponuda za Dubai“ priča Omić.

Iako istraživanja Komisije za koordinaciju mladih u BiH kažu kako bi 57 posto mladih ljudi napustilo Bosnu i Hercegovinu radi privremenog rada, direktor Agencije za zapošljavanje mladih Teo Balić kaže kako dosadašnje iskustvo u njihovom radu pokazuje pasivnost mladih ljudi. „Manje-više na razgovor za posao dođu neuredni, smiju se, neozbiljno shvaćaju situaciju, ne odgovaraju na pitanja... Poražavajuće je da kada pitate mladog čovjeka ima li kakvih planova i šta bi radio on odgovara – „Ne znam!“ priča Balić.

Nedovoljnu zainteresovanost mladih ljudi koji se često žale na nepostojanje radnih mjesta ne shvata ni Nusret Omić koji budući posao smatra dragocjenom prilikom koju planira unovčiti do povratka u Mostar. „To i jeste ovdje veliki problem! 12 sati, radna sedmica – više ljudi ispija kafe, nego da rade“ kaže Nusret.

Statistički podaci govore da je stopa nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini 58,5 posto i gotovo je četverostruko veća nego u zemljama Evropske Unije, piše deutsche welle.

[mrki62]

Komšić ispričao tragediju Admire i Boška: Angelina zaplakala nad tužnom sudbinom sarajevskog Romea i Julije




SARAJEVO - Najpopularnija svjetska glumica Anđelina Đoli, tokom subotnjeg razgovora sa Željkom Komšićem, članom Predsjedništva BiH, pričala je o svom novom filmu koji će već od jeseni početi da snima u BiH. Radi se o ljubavi dvoje mladih različite nacionalnosti koju ni ratne strahote nisu mogle uništiti. Komšić je, kako piše San..

..Anđelini Đoli ispričao sarajevsku ratnu priču o Admiri Ismić i Bošku Brkiću. Glumica je pažljivo slušala, sve zapisala, a onda zaplakala.

Admira i Boško, koji su se beskrajno voljeli i namjeravali vjenčati, su rođeni iste godine - 1968. i ubijeni su u istom danu, 18. maja 1993. Krenuli su zajedno iz opkoljenog Sarajeva. Pretrčavali su most Vrbanja i začuli su se pucnji sa položaja vojske Radovana Karadžića. Jedan metak je pogodio Boška i bio je smrtonosan.

Drugi metak ranio je Admiru. Dopuzala je do svog Boška, zagrlila ga i podlegla. Sedam dana su njihova tijela ležala na sredini mosta, a onda su pokopana na groblju u Istočnom Sarajevu. Nakon rata, ekshumirani su i pokopani na sarajevskom groblju.

[andro]

Godine harama
Period iza nas neće nam ostati u lijepom sjećanju. Posebno posljednje četiri godine. Kako će dalje biti, odlučit će birači

Distributeri tečnih goriva najavili su da će sniziti cijene nafte! Naftni derivati bit će jeftiniji za dva do četiri feninga po litru. Konačno jedna dobra vijest.

Građani se svakodnevno zasipaju brojkama koje, svaka brutalnija od prethodne, zorno svjedoče o sve goroj situaciji.

Prvo je još davno federalna, a sada i državna komisija ustanovila da je u postratnom periodu samo na području Federacije BiH nestalo 2,5 milijardi maraka donacija!

Jedna nevladina organizacija obznanila je da su stranke na vlasti ispunile samo pet posto datih obećanja.

Druga nevladina organizacija došla je do podatka da je za protekle četiri godine vlast u BiH na svim nivoima na raspolaganju imala nešto više od 24 milijarde maraka. Učinak? Gori nego realizacija izbornih obećanja.

Niko ne spori da je situacija katastrofalna. Problemi nastanu kada treba imenovati krivce. Sarajevo krivi Dodika, Dodik blati Sarajevo...

I dok se političari igraju biračima, raspirujući strah i mržnju u narodu, bankovni računi izabranih lidera sve su deblji. Korupcija je već metastazirala. Ta pošast koja je poharala i uništila hiljadugodišnje imperije, svom silinom obrušila se na slabašnu BiH, koja još liječi rane od agresije.

Vrijeme neumitno teče. Naši susjedi već su u NATO-u, završavaju posljednja poglavlja "skrininga" za članstvo u EU ili pripremaju aplikaciju za članstvo... BiH se u međuvremenu suočava s mogućnošću da uđe u pregovore o novom Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju...

Period iza nas neće nam ostati u lijepom sjećanju. Posebno posljednje četiri godine. U svakom pogledu one su bile godine harama. Hoće li se haram nastaviti i naredne četiri godine, odlučit će birači.



http://www.dnevniavaz.ba/author/seadn/