Politicka tolerancija??

[andro]

Mržnja i gorčina ne mogu napraviti dobro društvo


Borac za ljudska prava i slobode iz Južnoafričke Republike Michael Lapsley rekao je danas u Sarajevu da mir ne dolazi poricanjem prošlosti, već njenim priznavanjem i istakao da se nada da u BiH postoje mladi ljudi sposobni da pričaju o stvarima koje su se dešavale, kako bi se mir što više učvrstio.

Lapsley je rekao da će tokom boravka u BiH pažljivo slušati ljude i pokušati saznati o kojim pitanjima oni ne mogu razgovarati, a što predstavlja najveću prepreku izlječenju sjećanja.

"Ratove i konflikte vode politika i ekonomija, ali njihovom nastanku pomažu i priče koje pričamo unučadi. Važnost nije u samoj priči, nego u njenom tumačenju, u onom otrovu koji je povezan sa tom pričom. Pitanje za svaku generaciju je: Možemo li izliječiti sebe i našoj djeci ispričati priču bez otrova u njoj", istakao je Lapsley.

Tokom prve posjete BiH, Lapaley je na konferenciji za novinare u Sarajevu predstavio prvo neenglesko izdanje knjige Michaela Worsnipa "Michael Lapsley sveštenik i sljedbenik - južnoafričko putovanje", koja sadrži biografske podatke o životu i radu svjetski poznatog borca protiv aparthejda.

"Knjiga govori o tome kako sam kao mladić sa Novog Zelanda, preko Australije, došao u Južnu Afriku i našao se pred zlim sistemom aparthejda koji je s pravom nazvan zločin protiv čovječnosti, a koje vjerska zajednica naziva jeresom", istakao je Lapsley.

Lapsley je objasnio da se kao hrišćanin i sveštenik, nakon odluke da se posveti borbi protiv aparthejda, pridružio Afričkom nacionalnom kongresu, organizaciji Nelsona Mendele, današnjoj vlasti u Južnoafričkoj Republici. On je naveo da je od 1976. godine, kada je istjeran iz te zemlje, narednih 16 godina proveo u zemljama južnog dijela afričkog kontinenta i putovao svijetom s ciljem mobilizacije što više država u borbi protiv ovog velikog zla.

"Tri mjeseca nakon puštanja Mendele iz zatvora dobio sam pismo-bombu sakriveno među stranicama vjerskog časopisa. Tako sam izgubio ruke, oko, pukao mi je bubnjić i zadobio mnoge druge rane. Tada sam shvatio, ako budem pun gorčine i želje za osvetom, moj život će biti izgubljen. Odlučio sam da napravim drugi korak i postanem pobjednik", naglasio je Lapsley.

Povratkom u Južnu Afriku 1992. godine, Lapaley je počeo da stvara sigurna mjesta u kojima ljudi mogu ispričati svoju priču bez obzira da li su bili žrtve, počinioci ili samo posmatrači koji su vidjeli ubistva, mučenja, pokušaje ubistava i teških ranjavanja ljudi koji nemaju bijelu kožu.

"Jedan od načina kako se mi bavimo pitanjima iz prošlosti je osnivanje Komisije za istinu i pomirenje, na čijem čelu je nadbiskup Tutu. To je stvorilo platformu da 23.000 ljudi ispriča svoje priče. Ali, mi smo nacija sa 45 miliona ljudi, zbog čega smo morali stvoriti i druge mehanizme pomoći kojih bi ljudi dijelili ono što imaju u sebi. Tako smo napravili proces koji smo nazvali liječenje sjećanja", naveo je Lapsley.

Tokom prve posjete Sarajevu, koju su organizovale Fondacija "Imam petlju Garivo" i nevladina organizacija ''Garivo'' sa Svjetlanom Broz na čelu, Lapsleyja je primio zamjenik gradonačelnika Miroslav Živanović.

[mrki62]

Na Bleiburgu ponovno ustaške kape, Jarnjak napao Mesića i Josipovića







AUTOBUSI koji su danas krenuli na komemoraciju na Bleiburškom polju tri sata su čekali na graničnom prijelazu Macelj, a član Zdruga Nikola Šubić Zrinski Jozo Babarović tvrdi kako je za to kriva Vlada.

Prema Babaroviću, Vlada je dala naputak da se sve one koji idu u Bleiburg sporo pušta kroz granicu sa Slovenijom, piše Večernji list. "Da idemo u Jasenovac bacali bi nam cvijeće pod autobus, a ovako nas tretiraju kao stoku. Kao da nas se stide", kazao je Babarović.

Na komemoraciju povodom 65. obljetnice pogibije domobrana i ustaških postrojbi iz NDH-a te civila danas su se iz Hrvatske zaputile stotine autobusa.

MUP: Zastoji zbog detaljnih kontrola pri ulasku u EU

Tijekom današnjeg dana prilikom odlaska građana Republike Hrvatske na komemoraciju u Bleiburg došlo je do određenih zastoja u prometu i to prilikom ulaska u Republiku Sloveniju, priopćeno je iz Ministarstva unutarnjih poslova.

MUP napominje da prilikom izlaska iz Hrvatske nije bilo nikakvog poteškoća niti nepotrebnog zadržavanja putnika. Zastoji na granici nastali su isključivo zbog detaljnih kontrola putnika koje se provode prilikom ulaska u Europsku Uniju, tvrde iz MUP-a.

Jarnjak napao Mesića i Josipovića

Na Bleiburg je danas u ime Sabora krenuo i njegov potpredsjednik Ivan Jarnjak, a svetu misu će služiti sisački biskup mons. Vlado Košić. Jarnjak je svoj govor na Bleiburgu iskoristio za napad na dvojicu predsjednika Hrvatske, Stjepana Mesića i Ivu Josipovića. "Ne mogu prihvatiti da je osveta na Bleiburgu bila nužna, kako to neki danas tvrde, jer žrtva je uvijek žrtva ma tko ona bila i zločin je uvijek zločin ma tko ga počinio. Nema ni opravdanja za mogući odgovor što se danas sugerira od nekih najviših pozicioniranih političara da se među pogubljenima našlo i mnogo ratnih zločinaca koji bi pred svakim sudom bili osuđeni na smrt", kazao je Jarnjak te dodao kako je bolje da 100 krivaca ostane nekažnjeno, nego da jedan nevin bude zbog sudske zablude smaknut.

Napao je i Josipovićevu izjavu da na Bleiburg neće doći zato što se to mjesto politizira. "Neki za koje smatram da bi trebali doći na ovo mjesto ne žele se pojaviti u Bleiburgu jer se on tobože politizira, a ja kažem da nema tu nikakve politizacije. Mi danas kršćanski opraštamo", kazao je Jarnjak. U svom govoru je napomenuo da se na Bleiburgu odaje počast i žrtvama Domovinskog rata.

Neki uspjeli ući s ustaškim kapama

Prije nekoliko dana je Počasni bleiburški vod u priopćenju upozorio one koji će doći na komemoraciju da ne nose ustaške uniforme, jer ih je austrijska policija obavijestila kako će striktno provoditi zakone koji kažu da se ne smiju isticati znakovi Hitlerovih saveznika. Unatoč upozorenjima i kontroli austrijske policije i zaštitara, neki su i ove godine na komemoraciji bili s ustaškim kapama na glavama. Pokrovitelj komemoracije u Bleiburgu je i ove godine Sabor.