Turizam u BiH
Re: Turizam u BiH
da odkrise piramide u vsokom dobro bi bilo
tesko je biti glup budi pametan kao . . .#
KO OVDJE NE POLUDI . . . . TAJ NIJE NORMALAN
KO OVDJE NE POLUDI . . . . TAJ NIJE NORMALAN
Re: Turizam u BiH
U etno-selu možete vidjeti kako su živjeli naši preci
U autentiÄÂnim naseljima graÄ‘enim od prirodnih materijala u ponudi domaća jela i pića
Svi koji žele bar nakratko iskusiti kako su naši preci živjeli i jeli, mogu to postići odlaskom u takozvana etno-sela, kojih je u našoj zemlji sve više.
Bosanska hrana
Prije nekoliko mjeseci u zaštićenoj zoni prirodnog rezervata Bijambare, u mjestu Borak, na 1.400 metara nadmorske visine otvoreno je etno Begovo selo. Udaljeno je pola kilometra od magistralnog puta Sarajevo - Tuzla.
- Selo je graÄ‘eno od originalnih materijala, od kojih su neki stari nekoliko stotina godina, i to tehnikama koje su koriÅ¡tene u tom periodu. IzgraÄ‘ena je ÄÂarÅ¡ija sa mnoÅ¡tvom malih kuća i seoskom džamijom. Služimo samo bosansku hranu i domaće sokove, smreku, zovu i drugo - kaže Kerim NikÅ¡ić iz Begovog sela.
Dodaje da viÅ¡e od polovine gostiju ÄÂine stranci, koji su za selo saznali uputem Facebooka. Noćenje s doruÄÂkom u ovom selu koÅ¡ta 35 KM, a za puni pansion platit ćete 65 maraka.
U Hercegovini ÄÂuveno je Herceg etno-selo, na tromeÄ‘i ÄŒitluka, MeÄ‘ugorja i LjubuÅ¡kog. Selo ÄÂine pedesetak kamenih kuća, kapelica i vinograd s autohtonim sortama loze. U selu ima i Å¡tala u kojima gosti mogu vidjeti domaće životinje iz tog kraja. Noćenje u dvokrevetnoj sobi s doruÄÂkom koÅ¡ta 120 KM po osobi.
Nedaleko od Bijeljine nalazi se etno-selo StaniÅ¡ići, izgraÄ‘eno po uzoru na srpska sela srednje Bosne, s namjerom da doÄÂara naÄÂin života s kraja 19. i poÄÂetka 20. stoljeća.
Vodenica i kovaÄÂnica
Boris Nikolić, recepcioner u etno-selu, kaže da ljeti imaju dosta gostiju, najviÅ¡e iz Srbije, ali im dolaze i Austrijanci, Ã…Â vicarci i Nijemci. Cijena smjeÅ¡taja u dvokrevetnoj sobi s doruÄÂkom je 90 maraka.
Nedaleko od Bugojna nalazi se izletiÅ¡te Rostovo, a u okviru istoimenog hotelskog kompleksa nalazi se i etno-selo. U njemu su vikendice i mlin-vodenica, a u toku je gradnja kovaÄÂnice, mljekare i Å¡tala za konje. Noćenje s doruÄÂkom koÅ¡ta 25, a polupansion 40 maraka.
Noćenje po dogovoru
U BiH postoje i oÄÂuvana autentiÄÂna sela kao Å¡to su Lukomir na BjelaÅ¡nici te vlaÅ¡ićka i sela oko Fojnice, Kaknja, VareÅ¡a, Kraljeve Sutjeske i Bobovca, Goražda i Banje Luke.
U njima nema organizirane turistiÄÂke ponude, ali možete s domaćinima dogovoriti prenoćiÅ¡te za dvadesetak maraka te naruÄÂiti domaća jela kao Å¡to su pite, ÄÂorbe i drugo.
U autentiÄÂnim naseljima graÄ‘enim od prirodnih materijala u ponudi domaća jela i pića
Svi koji žele bar nakratko iskusiti kako su naši preci živjeli i jeli, mogu to postići odlaskom u takozvana etno-sela, kojih je u našoj zemlji sve više.
Bosanska hrana
Prije nekoliko mjeseci u zaštićenoj zoni prirodnog rezervata Bijambare, u mjestu Borak, na 1.400 metara nadmorske visine otvoreno je etno Begovo selo. Udaljeno je pola kilometra od magistralnog puta Sarajevo - Tuzla.
- Selo je graÄ‘eno od originalnih materijala, od kojih su neki stari nekoliko stotina godina, i to tehnikama koje su koriÅ¡tene u tom periodu. IzgraÄ‘ena je ÄÂarÅ¡ija sa mnoÅ¡tvom malih kuća i seoskom džamijom. Služimo samo bosansku hranu i domaće sokove, smreku, zovu i drugo - kaže Kerim NikÅ¡ić iz Begovog sela.
Dodaje da viÅ¡e od polovine gostiju ÄÂine stranci, koji su za selo saznali uputem Facebooka. Noćenje s doruÄÂkom u ovom selu koÅ¡ta 35 KM, a za puni pansion platit ćete 65 maraka.
U Hercegovini ÄÂuveno je Herceg etno-selo, na tromeÄ‘i ÄŒitluka, MeÄ‘ugorja i LjubuÅ¡kog. Selo ÄÂine pedesetak kamenih kuća, kapelica i vinograd s autohtonim sortama loze. U selu ima i Å¡tala u kojima gosti mogu vidjeti domaće životinje iz tog kraja. Noćenje u dvokrevetnoj sobi s doruÄÂkom koÅ¡ta 120 KM po osobi.
Nedaleko od Bijeljine nalazi se etno-selo StaniÅ¡ići, izgraÄ‘eno po uzoru na srpska sela srednje Bosne, s namjerom da doÄÂara naÄÂin života s kraja 19. i poÄÂetka 20. stoljeća.
Vodenica i kovaÄÂnica
Boris Nikolić, recepcioner u etno-selu, kaže da ljeti imaju dosta gostiju, najviÅ¡e iz Srbije, ali im dolaze i Austrijanci, Ã…Â vicarci i Nijemci. Cijena smjeÅ¡taja u dvokrevetnoj sobi s doruÄÂkom je 90 maraka.
Nedaleko od Bugojna nalazi se izletiÅ¡te Rostovo, a u okviru istoimenog hotelskog kompleksa nalazi se i etno-selo. U njemu su vikendice i mlin-vodenica, a u toku je gradnja kovaÄÂnice, mljekare i Å¡tala za konje. Noćenje s doruÄÂkom koÅ¡ta 25, a polupansion 40 maraka.
Noćenje po dogovoru
U BiH postoje i oÄÂuvana autentiÄÂna sela kao Å¡to su Lukomir na BjelaÅ¡nici te vlaÅ¡ićka i sela oko Fojnice, Kaknja, VareÅ¡a, Kraljeve Sutjeske i Bobovca, Goražda i Banje Luke.
U njima nema organizirane turistiÄÂke ponude, ali možete s domaćinima dogovoriti prenoćiÅ¡te za dvadesetak maraka te naruÄÂiti domaća jela kao Å¡to su pite, ÄÂorbe i drugo.
- PIRAT_SA_KARIBA
- Velicanstvo Foruma
- Postovi: 4009
- Pridružen/a: 03 Dec 2008 23:37
- Lokacija: Na moru
Re: Turizam u BiH
Kakav je takav je uvjek može bolje..U svakom sluÄÂaju ima turista koji su oÄÂarani ljepotama Bosne i Hercegovine
Re: Turizam u BiH
Banjaluka bi uskoro mogla i zvaniÄÂno postati grad žena, jer bi realizacijom projekta "Banjaluka - grad žena" sjevernu kapiju, kroz koju bi trebalo da se ulazi u grad na Vrbasu, ÄÂuvale dvije statue djevojaka simboliÄÂnih imena "Nada" i "Zora". One bi doÄÂekivale i ispraćale turiste, ÄÂime bi godiÅ¡nji priliv od turizma mogao da se poveća za ÄÂak 50 miliona evra. Ako se realizuje ovaj projekat, ÄÂiji je autor DraÅ¡ko Mikanović, biće to jedini grad žena na svijetu i sasvim sigurno će velikim slovima biti oznaÄÂen na svim turistiÄÂkim mapama na planeti. StruÄÂnjaci su zbog toga procijenili da bi samo za sedam dana, dok traje jedan od brojnih festivala koji su planirani, prihod od turizma u "gradu žena" dostigao nevjerovatnih 35 miliona evra. Oni su uvjereni i da bi se sve investicije u poboljÅ¡anje turistiÄÂke ponude u gradu isplatile za godinu dana.
Djevojke u Banjaluci vladaju pjeÅ¡aÄÂkom zonom, pronose slavu grada Å¡irom svijeta i ima ih, kaže legenda, sedam puta viÅ¡e nego muÅ¡karaca.
Iz tog razloga se ubrzano radi na projektu u slavu BanjaluÄÂanki, prema kojem bi na sjevernoj kapiji grada stajale dvije ogromne statue "Nada" i "Zora", jer nada, kažu, posljednja umire, a zora donosi novi dan.
"Nije to grad iz moje maÅ¡te. To je realna perspektiva Banjaluke. Ovaj grad ima sve pretpostavke da uzme mnogo veći dio turistiÄÂkog kolaÄÂa", rekao je Mikanović i dodao da se vijekovima unazad o Banjaluci pjevalo, priÄÂalo i pisalo, a u svemu tome, ovaj grad se kitio brojnim epitetima, pa je nazivan gradom mladosti, zelenila, ljubavi, te krajiÅ¡kom ljepoticom.
"Prije nekoliko dana sjedio sam s prijateljem skoro tri sata u bašti jednog kafića u jednom drugom gradu u BiH. Dogovorili smo se da ima piće ko prvi ugleda lijepu i zgodnu ženu. I niko nije zaradio to piće, jer za sve to vrijeme ulicom nije prošlo nijedno zgodno žensko. Ali, ako sjedite u bašti nekog kafića u Banjaluci, za samo pet minuta poželjeli biste da se tri puta oženite", rekao je Draško Mikanović.
PriÄÂa o ljepoti i Å¡armu ovdaÅ¡njih djevojaka je opÅ¡tepoznata, pa je tako nastala ideja o gradu žena, koji bi lako mogao da postane novi banjaluÄÂki brend.
Naime, na ulazu u grad, izmeÄ‘u opÅ¡tina Banjaluka i LaktaÅ¡i, trebalo bi da bude napravljena sjeverna kapija grada žena. Na visokim postamentima, s lijeve i desne strane autoputa, stajale bi statue prekrasnih devojaka, "Nade" i "Zore". Bile bi visoke 18,5 metara i, poÅ¡to je na tom podruÄÂju ravnica, vidjele bi se sa udaljenosti od pet ili Å¡est kilometara. IzmeÄ‘u tih statua trebalo bi da se iznad puta sagradi veliki restoran, a dolje, pored postolja, u podnožju statua, gosti koji bi dolazili u Banjaluku mogli bi da se osvježe nekim pićem pod bijelim suncobranima.
Statue bi bile napravljene od bijelog kamena premazanog specijalnom perla bojom koja se na svjetlosti mijenja i blješti. Ta boja je i fluorescentna tako da noću, kada se na trenutak ugase reflektori, statue svijetle.
I danju bi te statue, zahvaljujući perla boji, bile prava atrakcija. Presijavale bi se na suncu, tako da bi mnogi dolazili ovdje samo da se slikaju ispod nogu tih lijepih i zgodnih djevojaka.
Za realizaciju ove ideje uraÄ‘en je projekat na ÄÂetrdesetak stranica koji govori o velikim finansijskim efektima. UrbanistiÄÂki zavod Republike Srpske već je uzeo da razradi projekat, da procijeni koja je to lokacija na kojoj bi se gradila sjeverna kapija i koliko bi to moglo da koÅ¡ta.
Sjeverna kapija
Primjetno je da svi putevi iz Banjaluke vode na sjever, kao da joj je to jedini izlaz u svijet, a realno govoreći i jeste, jer se vijekovima kroz tu sjevernu kapiju dolazilo u Banjaluku i iz nje se odlazilo u svijet. JoÅ¡ kad se zavrÅ¡i autoput Banjaluka - GradiÅ¡ka i kad se spoji s autoputom Beograd - Zagreb, sjeverna kapija Banjaluke će biti joÅ¡ znaÄÂajnija.
Podrzavam kao gradjanka naj ljepseg grada...
Djevojke u Banjaluci vladaju pjeÅ¡aÄÂkom zonom, pronose slavu grada Å¡irom svijeta i ima ih, kaže legenda, sedam puta viÅ¡e nego muÅ¡karaca.
Iz tog razloga se ubrzano radi na projektu u slavu BanjaluÄÂanki, prema kojem bi na sjevernoj kapiji grada stajale dvije ogromne statue "Nada" i "Zora", jer nada, kažu, posljednja umire, a zora donosi novi dan.
"Nije to grad iz moje maÅ¡te. To je realna perspektiva Banjaluke. Ovaj grad ima sve pretpostavke da uzme mnogo veći dio turistiÄÂkog kolaÄÂa", rekao je Mikanović i dodao da se vijekovima unazad o Banjaluci pjevalo, priÄÂalo i pisalo, a u svemu tome, ovaj grad se kitio brojnim epitetima, pa je nazivan gradom mladosti, zelenila, ljubavi, te krajiÅ¡kom ljepoticom.
"Prije nekoliko dana sjedio sam s prijateljem skoro tri sata u bašti jednog kafića u jednom drugom gradu u BiH. Dogovorili smo se da ima piće ko prvi ugleda lijepu i zgodnu ženu. I niko nije zaradio to piće, jer za sve to vrijeme ulicom nije prošlo nijedno zgodno žensko. Ali, ako sjedite u bašti nekog kafića u Banjaluci, za samo pet minuta poželjeli biste da se tri puta oženite", rekao je Draško Mikanović.
PriÄÂa o ljepoti i Å¡armu ovdaÅ¡njih djevojaka je opÅ¡tepoznata, pa je tako nastala ideja o gradu žena, koji bi lako mogao da postane novi banjaluÄÂki brend.
Naime, na ulazu u grad, izmeÄ‘u opÅ¡tina Banjaluka i LaktaÅ¡i, trebalo bi da bude napravljena sjeverna kapija grada žena. Na visokim postamentima, s lijeve i desne strane autoputa, stajale bi statue prekrasnih devojaka, "Nade" i "Zore". Bile bi visoke 18,5 metara i, poÅ¡to je na tom podruÄÂju ravnica, vidjele bi se sa udaljenosti od pet ili Å¡est kilometara. IzmeÄ‘u tih statua trebalo bi da se iznad puta sagradi veliki restoran, a dolje, pored postolja, u podnožju statua, gosti koji bi dolazili u Banjaluku mogli bi da se osvježe nekim pićem pod bijelim suncobranima.
Statue bi bile napravljene od bijelog kamena premazanog specijalnom perla bojom koja se na svjetlosti mijenja i blješti. Ta boja je i fluorescentna tako da noću, kada se na trenutak ugase reflektori, statue svijetle.
I danju bi te statue, zahvaljujući perla boji, bile prava atrakcija. Presijavale bi se na suncu, tako da bi mnogi dolazili ovdje samo da se slikaju ispod nogu tih lijepih i zgodnih djevojaka.
Za realizaciju ove ideje uraÄ‘en je projekat na ÄÂetrdesetak stranica koji govori o velikim finansijskim efektima. UrbanistiÄÂki zavod Republike Srpske već je uzeo da razradi projekat, da procijeni koja je to lokacija na kojoj bi se gradila sjeverna kapija i koliko bi to moglo da koÅ¡ta.
Sjeverna kapija
Primjetno je da svi putevi iz Banjaluke vode na sjever, kao da joj je to jedini izlaz u svijet, a realno govoreći i jeste, jer se vijekovima kroz tu sjevernu kapiju dolazilo u Banjaluku i iz nje se odlazilo u svijet. JoÅ¡ kad se zavrÅ¡i autoput Banjaluka - GradiÅ¡ka i kad se spoji s autoputom Beograd - Zagreb, sjeverna kapija Banjaluke će biti joÅ¡ znaÄÂajnija.
Podrzavam kao gradjanka naj ljepseg grada...
http://www.youtube.com/watch?v=e_F6IEPH ... ure=relate
I nikad nikom nemoj ih dati
ako ne ume da ti ih vrati
toplije, mekše, mladje i sladje.
Jer usne samo zato postoje
da osmeh po tvome osmehu skroje .....
I nikad nikom nemoj ih dati
ako ne ume da ti ih vrati
toplije, mekše, mladje i sladje.
Jer usne samo zato postoje
da osmeh po tvome osmehu skroje .....
Re: Turizam u BiH
nisam znala ovo, i stvarno sramota sto nisam bila u sarajevu, a imala sam dosta prilika... poseticu ga sigurnomaida_20 je napisao/la:vornevljev je napisao/la:http://video.google.com/videosearch?hl= ... 4&ct=title#
I ovo je Bosna i Hercegovina....
(to kao na onoj reklami na FTV ,mozda ste i vidjeli )
Re: Turizam u BiH
Ma bas i ne cvjeta turizam u BiH, ljudi masovno odlaze iz BiH na zalost