U paketu
Balkanske zemlje do 2020. u Evropskoj uniji
Pred liderima EU, suoÄÂenim s recesijom i najvećim pritiskom na finansijski sistem u pedesetogodiÅ¡njoj historiji Unije, stoje mnogo preÄÂa pitanja od onoga da li u ÄÂlanstvo treba primati nove države, piÅ¡e u srijedu Financial Times.
Ipak, navodi list, Hrvatska bi do decembra mogla da okonÄÂa pregovore o pridruženju, Turska da postigne napredak na tom putu, Makedonija da poÄÂne pregovore o uÄÂlanjenju, a joÅ¡ pet država - Srbija, Albanija, BiH, Island i Crna Gora – da podnesu formalni zahtjev za uÄÂlanjenjem.
EU neće, meÄ‘utim, preko noći postati klub sa 35 ÄÂlanica. Od spomenutih zemalja, samo Hrvatska i Island imaju Å¡anse da najranije do 2011. uÄ‘u u Uniju.
A s obzirom na sklonost da nove ÄÂlanice prima u bloku, postoje razumne Å¡anse da Albanija, BiH, Makedonija, Crna Gora i Srbija zajedniÄÂki uÄ‘u u EU negdje izmeÄ‘u 2015. i 2020. godine.
Institucije balkanskih zemalja vrlo loÅ¡e funkcioniraju, sa izuzetkom Srbije, za koju Bruxelles smatra da je priliÄÂno uznapredovala na tom planu.
Šanse Beograda za pristupanje evropskoj porodici su umanjene nemogućnošću – ili nevoljnošću – da uhapsi haškog bjegunca Ratka Mladića.
Sve dok to ne uradi, nije izvjesno da li će glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz potvrditi da Srbija s Tribunalom u potpunosti sarađuje.
A to, zakljuÄÂuje Financial Times, Holandiji omogućava da ambicije Srbije drži "na ledu" iako se njenom stavu protivi većina evropskih vlada.
Ima li smisla u besmislu ??
Ima, dabome.
Smeta mi sto se uzdizu, kao ... smeta mi sto umisljaju da je EU vjecan Projekat ... smeta mi sto ne uzimaju u vid da je gradjanstvu nizeg ranga (koji cini vecinu zhivlja) orilo gorilo hoceL se uci u EU il nece ... kajmak kupi Vrh, sto za rezultat ima veci narastaj gradjanstva nizheg ranga ... smeta mi sto vec sada dodjose na bajnu ideju kako se opravdati pred svijetom za moguci neuspjeh Projekta - smislise nas prihvatiti kao Paket. jooj shege
Doticni Paket ce da im poljulja note, zapjeva turbo folk i narusi njihovu omiljenu simfoniju. Nastace opci krkanluk gdje ce Vrh premijerno izvesti *Hajmo Nas (ih) rushiT* (Nas= EU; ih= Pripadnike Paketa)
Ne vjerujem da ce se EU proslaviti kao uspjesan Projekat; ni da ce opstati, ne vjerujem.
U svakom slucaju, dobro ce im doci godine i godine da se furaju kao Vrh.
Cuj u Paketu, ccc ... neka, hvala ... ne treba.
Ma, nek se slikaju
Balkanske zemlje do 2020 u EU ... u paketu ... ha ha ha
- im_ex
- Velicanstvo Foruma
- Postovi: 14847
- Pridružen/a: 11 Dec 2007 02:00
- Lokacija: Dusa mi ostade tamo
Balkanske zemlje do 2020 u EU ... u paketu ... ha ha ha
Kuda idu ljudi kao ja ...
Re: Balkanske zemlje do 2020 u EU ... u paketu ... ha ha ha
a ja mislila da ulazimo svi u uniju kao zemlje Ex Yu...a onako kao jugonostalgicar, to mi se ucinilo kao OK......ajd bitno je da uÄ‘ete...pa makar i na taj naÄÂin...
Kad ti zivot donese limune, uzmi tekilu i sol i nazovi me
Make my day!
Make my day!
Re: Balkanske zemlje do 2020 u EU ... u paketu ... ha ha ha
"Dužan si kao Jugoslavija": Hravatska, Slovenija, Srbija i BiH duguju više od 112 milijardi eura!
Ukupan spoljnji dug nekadašnje SFRJ iznosio je gotovo 22 milijarde dolara, a države nastale njenim raspadom bar pet puta više, što potvrđuje i podatak da su krajem prošle godine samo Hravatska, Slovenija, Srbija i BiH dugovale više od 112 milijardi eura!
"Dužan si kao Jugoslavija". Ovo poreÄ‘enje ranije je bilo uobiÄÂajeno za one koji su u velikim finansijskim problemima. MeÄ‘utim, sada je oÄÂigledno da je takvo poreÄ‘enje najblaže reÄÂeno neumjesno, jer je većina danaÅ¡njih državica koje su nastale raspadom nekadaÅ¡nje Jugoslavije mnogo viÅ¡e zadužena.
Uostalom, o tome najbolje govore podaci:
Hrvatska je najviÅ¡e zadužena i već odavno spada meÄ‘u visoko zadužene zemlje u svijetu. Njihov spoljnji dug je krajem proÅ¡le godine iznosio viÅ¡e od 44 milijarde eura. AnalitiÄÂari u Hrvatskoj tvrde da tek 12 posto tog duga ili 5,2 milijarde eura iznosi spoljnji dug države. Sve ostalo je dug preduzeća, preduzetnika i banaka.
Krajem proÅ¡le godine spoljnji dug Slovenije dostigao je cifru od 39 milijardi eura. Njihovi ekonomisti su izraÄÂunali da je uÄÂešće države u tom dugu ÄÂak 34 posto Å¡to bi trebalo da znaÄÂi da je od ukupnog ino duga Slovenije država dužna viÅ¡e od 13,3 milijarde eura.
Ekonomisti kažu da je lani zaduženost države u Sloveniji udvostruÄÂena i upozoravaju da bi ukoliko se taj trend nastavi i u naredne tri godine i njih mogao da zadesi grÄÂki sindrom kao i Hrvatsku, jer je i u jednom i u drugom sluÄÂaju uÄÂešće spoljnjeg duga u bruto nacionalnom proizvodu znatno iznad onog praga od 80 posto koji govori o prevelikoj zaduženosti. Slovenci su taj prag preÅ¡iÅ¡ali za 31,4 posto a Hrvati za gotovo 18 posto.
Iako su i Srbija i BiH, u znaÄÂajnim finansijskim teÅ¡koćama - joÅ¡ ne spadaju u krug visoko zaduženih zemalja u svijetu. Krajem proÅ¡le godine spoljni dug Srbije iznosio je neÅ¡to viÅ¡e od 22,8 milijardi eura, dok je spoljni dug BiH dostigao cifru od 5,1 milijardu KM (od toga spoljni dug Republike Srpske procjenjuje se na 1,8 milijardi KM).
Da bi se lakše nosili sa naraslim finansijskim teškoćama prošle godine su i Srbija i BiH pozvale u pomoć MMF. Hoće li im to zaista biti pomoć ili još jedan kamen oko vrata uskoro će biti sasvim jasno.
Naime, ekonomisti već odavno upozoravaju da su osnovni uzorci finansijskih teÅ¡koća u svim zemljama koje su nastale raspadom prethodne Jugoslavije, prevelik, ÄÂesto i nekontrolisan rast javne potroÅ¡nje i stalno povećanje uvoza tako da se stalno povećava i spoljnjo trgovinski deficit.
Sa tako smanjenom privrednom aktivnošću mnogima već postaje problem servisiranje spoljnog duga. Lani je, naprimjer, u BiH bruto nacionalni dohodak zabilježio pad od ÄÂetiri posto. U Srbiji je taj pad bio 2,9 posto, Hrvatskoj 5,8 posto dok su najviÅ¡i pad BDP u regionu lani imali u Sloveniji i Crnoj Gori i iznosio je 7,8 posto.
MeÄ‘utim, s obzirom da je Slovenija u meÄ‘unarodnim trgovinskim asocijacijama, izvjesno je da će se i pored znaÄÂajnih problema ona najbrže oporaviti naravno ukoliko izvuku pouku iz grÄÂke krize. Ali Å¡ta će biti sa ostalim zemljama u regionu ni najsmjeliji se ne usuÄ‘uju da prognoziraju.
Ove godine bi Republika Srpska, Federacija BiH, zajedniÄÂke institucije i BrÄÂko distrikt za servisiranje spoljnjeg duga morali da obezbjede 350 miliona KM. MeÄ‘utim analitiÄÂari vjeruju da će taj dug biti i veći makar pet posto zbog pada eura u odnosu na dolar, Å¡to je prema nekim procjenama dodatnih dvadesetak miliona KM duga.
U budžetu Republike Srpske već su raÄÂunali na te obaveze pa su za ovu godinu predvidjeli 130 miliona KM za servisiranje ino duga. Hoće li to biti dovoljno i da li će se moći da obezbjedi taj novac, s obzirom da je neizvjesna i ÄÂetvrta tranÅ¡a sredstava MMF-a u iznosu od 38 miliona eura?
Zbog toga je i guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić svojevremeno upozorio predstavnike vlasti u BiH da smanjuju javnu potrošnju.
Ukupan spoljnji dug nekadašnje SFRJ iznosio je gotovo 22 milijarde dolara, a države nastale njenim raspadom bar pet puta više, što potvrđuje i podatak da su krajem prošle godine samo Hravatska, Slovenija, Srbija i BiH dugovale više od 112 milijardi eura!
"Dužan si kao Jugoslavija". Ovo poreÄ‘enje ranije je bilo uobiÄÂajeno za one koji su u velikim finansijskim problemima. MeÄ‘utim, sada je oÄÂigledno da je takvo poreÄ‘enje najblaže reÄÂeno neumjesno, jer je većina danaÅ¡njih državica koje su nastale raspadom nekadaÅ¡nje Jugoslavije mnogo viÅ¡e zadužena.
Uostalom, o tome najbolje govore podaci:
Hrvatska je najviÅ¡e zadužena i već odavno spada meÄ‘u visoko zadužene zemlje u svijetu. Njihov spoljnji dug je krajem proÅ¡le godine iznosio viÅ¡e od 44 milijarde eura. AnalitiÄÂari u Hrvatskoj tvrde da tek 12 posto tog duga ili 5,2 milijarde eura iznosi spoljnji dug države. Sve ostalo je dug preduzeća, preduzetnika i banaka.
Krajem proÅ¡le godine spoljnji dug Slovenije dostigao je cifru od 39 milijardi eura. Njihovi ekonomisti su izraÄÂunali da je uÄÂešće države u tom dugu ÄÂak 34 posto Å¡to bi trebalo da znaÄÂi da je od ukupnog ino duga Slovenije država dužna viÅ¡e od 13,3 milijarde eura.
Ekonomisti kažu da je lani zaduženost države u Sloveniji udvostruÄÂena i upozoravaju da bi ukoliko se taj trend nastavi i u naredne tri godine i njih mogao da zadesi grÄÂki sindrom kao i Hrvatsku, jer je i u jednom i u drugom sluÄÂaju uÄÂešće spoljnjeg duga u bruto nacionalnom proizvodu znatno iznad onog praga od 80 posto koji govori o prevelikoj zaduženosti. Slovenci su taj prag preÅ¡iÅ¡ali za 31,4 posto a Hrvati za gotovo 18 posto.
Iako su i Srbija i BiH, u znaÄÂajnim finansijskim teÅ¡koćama - joÅ¡ ne spadaju u krug visoko zaduženih zemalja u svijetu. Krajem proÅ¡le godine spoljni dug Srbije iznosio je neÅ¡to viÅ¡e od 22,8 milijardi eura, dok je spoljni dug BiH dostigao cifru od 5,1 milijardu KM (od toga spoljni dug Republike Srpske procjenjuje se na 1,8 milijardi KM).
Da bi se lakše nosili sa naraslim finansijskim teškoćama prošle godine su i Srbija i BiH pozvale u pomoć MMF. Hoće li im to zaista biti pomoć ili još jedan kamen oko vrata uskoro će biti sasvim jasno.
Naime, ekonomisti već odavno upozoravaju da su osnovni uzorci finansijskih teÅ¡koća u svim zemljama koje su nastale raspadom prethodne Jugoslavije, prevelik, ÄÂesto i nekontrolisan rast javne potroÅ¡nje i stalno povećanje uvoza tako da se stalno povećava i spoljnjo trgovinski deficit.
Sa tako smanjenom privrednom aktivnošću mnogima već postaje problem servisiranje spoljnog duga. Lani je, naprimjer, u BiH bruto nacionalni dohodak zabilježio pad od ÄÂetiri posto. U Srbiji je taj pad bio 2,9 posto, Hrvatskoj 5,8 posto dok su najviÅ¡i pad BDP u regionu lani imali u Sloveniji i Crnoj Gori i iznosio je 7,8 posto.
MeÄ‘utim, s obzirom da je Slovenija u meÄ‘unarodnim trgovinskim asocijacijama, izvjesno je da će se i pored znaÄÂajnih problema ona najbrže oporaviti naravno ukoliko izvuku pouku iz grÄÂke krize. Ali Å¡ta će biti sa ostalim zemljama u regionu ni najsmjeliji se ne usuÄ‘uju da prognoziraju.
Ove godine bi Republika Srpska, Federacija BiH, zajedniÄÂke institucije i BrÄÂko distrikt za servisiranje spoljnjeg duga morali da obezbjede 350 miliona KM. MeÄ‘utim analitiÄÂari vjeruju da će taj dug biti i veći makar pet posto zbog pada eura u odnosu na dolar, Å¡to je prema nekim procjenama dodatnih dvadesetak miliona KM duga.
U budžetu Republike Srpske već su raÄÂunali na te obaveze pa su za ovu godinu predvidjeli 130 miliona KM za servisiranje ino duga. Hoće li to biti dovoljno i da li će se moći da obezbjedi taj novac, s obzirom da je neizvjesna i ÄÂetvrta tranÅ¡a sredstava MMF-a u iznosu od 38 miliona eura?
Zbog toga je i guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić svojevremeno upozorio predstavnike vlasti u BiH da smanjuju javnu potrošnju.