Pripreme za novo doba i novi naÄÂin života
JugoistoÄÂna Evropa biće podruÄÂje koje će najviÅ¡e osjetiti klimatske promjene, pa se i u BiH mora poÄÂeti sa pripremama za novo doba i novi naÄÂin života, smatra profesor Univerziteta u Sarajevu Aleksandar Knežević.
"Klimatske promjene su realnost. Narušena je ravnoteža u prirodi između emisije ugljen-dioksida i absorpcione sposobnosti prirode, koncentracija ugljen-dioksida raste, a ona je osnovni regulator temperature, prema tome promjena klime je relanost", rekao je Knežević za Radio-Slobodna Evropa.
Prema njegovim rijeÄÂima, temperatura će rasti, Å¡to će se osjetiti u narednih nekoliko dekada, pa će potroÅ¡nja elektriÄÂne energije biti veća ljeti za hlaÄ‘enje nego zimi za grijanje.
Knežević je naveo da se neće mijenjati koliÄÂina za razliku od režima padavina, biće manje snijega i punjenja podzemnih akvifera, Å¡to će se u prvom redu odraziti na poljoprivredu, a zatim na snabdijevanje gradova vodom, kao i na hidroenergetiku.
On je pojasnio da - kada se topi snijeg - on ne dozvoljava da voda otiÄÂe niz planine, nego se natapa tlo i pune podzemni akviferi, a kada nema snijega voda većom brzinom teÄÂe prema Jadranskom i Crnom moru, dok manji dio ode pod zemlju.
Knežević je naveo da se svake tri godine određuje brzina porasta nivoa mora, i on sve brže raste, jer se još prije nekoliko godina govorilo da će do kraja vijeka nivo mora porasti za 80 centimetara, dok su danas te procjene na dva metra.
Planeta zemlja
Re: Planeta zemlja
BiH gasi svjetla zajedno sa 91 zemljom svijeta
GraÄ‘ani Bosne i Hercegovine pozvani su da zajedno sa stanovnicima 91 zemlje svijeta pokažu Å¡ta se sve može uraditi u borbi protiv klimatskih promjena. GraÄ‘ani su pozvani da 27. marta u periodu od od 20:30 do 21:30 sati iskljuÄÂe svoja svjetla i tako podrže projekat "Sat za planetu Zemlju".
Pored Sarajeva i Banje Luke, koji u ovoj akciji uÄÂestvuju od 2009., ove godine je planirano ukljuÄÂivanje i Tuzle, Mostara, Zenice i Bijeljine.
Zemlje koje po prvi put uÄÂestvuju u akciji su Madagaskar, Nepal, Saudijska Arabija, Mongolija, Kambodža, ÄŒeÅ¡ka, Paragvaj i Ekvador.
Čak će i Tokio Tower i Branderburška kapija u Berlinu pogasiti svjetla u toku ovog za našu planetu važnog događaja.
Andy Ridley, izvrÅ¡ni direktor projekta, rekao je: "Ova akcija pokazuje spremnost stanovnika planete da se izbore za zdraviji, ugodniji, bolji svijet. Sat za planetu Zemlju povezuje gradove, zajednice, poslovne subjekte i pojedince na njihovom putu borbe za oÄÂuvanje planete."
U akciju je do sada ukljuÄÂeno 1.514 gradova, Å¡to je viÅ¡e nego u isto vrijeme proÅ¡le godine.
"Ohrabrujem sve ljude širom svijeta da budu dio ovog važnog, istorijskog događaja. Ugasite svoja svjetla, slavite oporavak Zemlje i uživajte u trenutku razmišljajući o budućnosti planete", rekao je Ridley.
http://www.youtube.com/watch?v=FclcMfzjwug
GraÄ‘ani Bosne i Hercegovine pozvani su da zajedno sa stanovnicima 91 zemlje svijeta pokažu Å¡ta se sve može uraditi u borbi protiv klimatskih promjena. GraÄ‘ani su pozvani da 27. marta u periodu od od 20:30 do 21:30 sati iskljuÄÂe svoja svjetla i tako podrže projekat "Sat za planetu Zemlju".
Pored Sarajeva i Banje Luke, koji u ovoj akciji uÄÂestvuju od 2009., ove godine je planirano ukljuÄÂivanje i Tuzle, Mostara, Zenice i Bijeljine.
Zemlje koje po prvi put uÄÂestvuju u akciji su Madagaskar, Nepal, Saudijska Arabija, Mongolija, Kambodža, ÄŒeÅ¡ka, Paragvaj i Ekvador.
Čak će i Tokio Tower i Branderburška kapija u Berlinu pogasiti svjetla u toku ovog za našu planetu važnog događaja.
Andy Ridley, izvrÅ¡ni direktor projekta, rekao je: "Ova akcija pokazuje spremnost stanovnika planete da se izbore za zdraviji, ugodniji, bolji svijet. Sat za planetu Zemlju povezuje gradove, zajednice, poslovne subjekte i pojedince na njihovom putu borbe za oÄÂuvanje planete."
U akciju je do sada ukljuÄÂeno 1.514 gradova, Å¡to je viÅ¡e nego u isto vrijeme proÅ¡le godine.
"Ohrabrujem sve ljude širom svijeta da budu dio ovog važnog, istorijskog događaja. Ugasite svoja svjetla, slavite oporavak Zemlje i uživajte u trenutku razmišljajući o budućnosti planete", rekao je Ridley.
http://www.youtube.com/watch?v=FclcMfzjwug
Re: Planeta zemlja
Svjetski dan voda
71 % - ÃÂ2O
Svjetski dan voda en. World Day for Water obilježava se svake godine 22. marta. Proslava ovog praznika odreÄ‘ena je usvanjanjem rezolucije Generalne skupÅ¡tine Ujedinjenih naroda u decembru 1992 godine. Već 1993 godine prvi put je obilježen, a s vremenom je znaÄÂaj ovoga praznika rastao.
Obilježavanjem ovog dana UN želi podsjetiti na važnost zaštite vode i nedostatak vode za piće u mnogim zemljama svjeta, jer oko milijardu ljudi u svijetu nema pristup sigurnoj pitkoj vodi.
Zanimljivo je to, da svake godine druga agencija UN-a koja ima veze sa pitanjem voda uÄÂestvuje kao koordinator proslave za cijeli svijet.
UN-ov Odjel za ekonomiju i cosijalna pitanja (UN DESA) koji je koordinirao proslavu Svjetskog dana voda 2005 godine, proglasio je i poÄÂetak drugog UN-ovog meÄ‘unarodnog desetljeća rada na zaÅ¡titi voda, koji se joÅ¡ naziva i Desetljeće vode za život 2005 – 2015. Proslavu naredne godine, 2006. koordinirao je UNESCO sa glavnom temom: voda i kultura, a 2007 godine Organizacija za hranu i agrikulturu (FAO), dok je tema bila - suoÄÂavanje s nedostatkom vode.
Svjetski dan voda se u Bosni i Hercegovini obilježava brojnim aktivnostima. Posebno je to u općinama sliva rijeke Une, nerijetko titulirane kao najljepÅ¡e rijeke u naÅ¡oj zemlji. To podruÄÂje obuhvata 22 općine iz naÅ¡e zemlje i Hrvatske, u kojima je proteklih godina realiziran veliki broj projekata u rjeÅ¡avanju vodosnabdijevanja i upravljanja vodama i okoliÅ¡em.
Voda nam je važna za život. Davne 1993. godine Opća skupÅ¡tina UN-a odluÄÂila je da se 22.03. svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan diljem svijeta skrene pozornost na probleme vezane za vodu.
Dok je nama sasvim normalno to da imamo dovoljno pitke vode i ponekad ne razmiÅ¡ljamo o tome kako je troÅ¡imo, u drugim zemljama je situacija obrnuta. Voda za piće kupuje se u bocama, a u nerazvijenim zemljama djeca nemaju mogućnost okupati se u ÄÂistoj rijeci ili moru .
Svakog dana prosjeÄÂno kućanstvo potroÅ¡i oko 50 litara vode za ispiranje WC-a, jedan od Å¡est ljudi na Zemlji nema dnevnih 20 do 50 litara osigurane svježe vode, a svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire oko 3.800 djece. Prema procjenama, ÄÂak 1,1 milijardu ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.
Zato bismo danas mogli malo razmisliti o tome na koje sve naÄÂine možemo razumnije troÅ¡iti vodu da bismo Å¡to dulje oÄÂuvali prirodne resurse.
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
"Kad bi oceani umrli... kao Å¡to i hoće, ako i nadalje budemo oneÄÂišćivali kontinentalne platoe kanalizacijskim i industrijskim otpadom.. ako ne zaustavimo oneÄÂišćenje naftom koja prekriva povrÅ¡ine i prijeÄÂi oksigenaciju, ako oceani umru, nastat će neviÄ‘en užas na Zemlji.
Prvo će doći neviđen smrad truleži organske tvari, dižući se s mora, bit će nemoguće živjeti uz obale Zemlje zbog smrada i svi će biti otjerani daleko u njezinu unutrašnjost, a s raspadanjem vegetacije povrh truljenja mrtvih mora, stat će vitalan proces isparavanja. Klima i padaline ovise o isparavanju i kad to prestane uslijedit će suše i velika glad, a smrću algi u moru i vegetacije na Zemlji zbog suše doći će do smanjenja kisika koji udišemo, jer kisik proizvodi vegetacija i svijet će ostati bez daha.
Oceani održavaju ravnotežu izmeÄ‘u raznih soli i plinova o kojima ovise naÅ¡i životi, a kad oceani umru sadržaj ugljik dioksida u atmosferi će rasti i rasti dok ne oblikuje omotaÄ oko Zemlje. Iz toga će se razviti uÄÂinak staklenika - toplina koja se diže sa Zemlje bit će uhvaćena i prikljeÅ¡tena pod stratosferom i temperatura zraka i mora će porasti, otapanje polarnog leda u oceane podići će razinu mora za trideset metara u par godina i tako potopiti mnoge velike gradove na naÅ¡oj Zemlji.
Ako oceani umru, ÄÂovjek će umrijeti unutar pedesetak godina, gladujući na visokim planinama, bez hrane i kisika...
(Iz knjige: Johna Gordona Davisa "Leviathan")
71 % - ÃÂ2O
Svjetski dan voda en. World Day for Water obilježava se svake godine 22. marta. Proslava ovog praznika odreÄ‘ena je usvanjanjem rezolucije Generalne skupÅ¡tine Ujedinjenih naroda u decembru 1992 godine. Već 1993 godine prvi put je obilježen, a s vremenom je znaÄÂaj ovoga praznika rastao.
Obilježavanjem ovog dana UN želi podsjetiti na važnost zaštite vode i nedostatak vode za piće u mnogim zemljama svjeta, jer oko milijardu ljudi u svijetu nema pristup sigurnoj pitkoj vodi.
Zanimljivo je to, da svake godine druga agencija UN-a koja ima veze sa pitanjem voda uÄÂestvuje kao koordinator proslave za cijeli svijet.
UN-ov Odjel za ekonomiju i cosijalna pitanja (UN DESA) koji je koordinirao proslavu Svjetskog dana voda 2005 godine, proglasio je i poÄÂetak drugog UN-ovog meÄ‘unarodnog desetljeća rada na zaÅ¡titi voda, koji se joÅ¡ naziva i Desetljeće vode za život 2005 – 2015. Proslavu naredne godine, 2006. koordinirao je UNESCO sa glavnom temom: voda i kultura, a 2007 godine Organizacija za hranu i agrikulturu (FAO), dok je tema bila - suoÄÂavanje s nedostatkom vode.
Svjetski dan voda se u Bosni i Hercegovini obilježava brojnim aktivnostima. Posebno je to u općinama sliva rijeke Une, nerijetko titulirane kao najljepÅ¡e rijeke u naÅ¡oj zemlji. To podruÄÂje obuhvata 22 općine iz naÅ¡e zemlje i Hrvatske, u kojima je proteklih godina realiziran veliki broj projekata u rjeÅ¡avanju vodosnabdijevanja i upravljanja vodama i okoliÅ¡em.
Voda nam je važna za život. Davne 1993. godine Opća skupÅ¡tina UN-a odluÄÂila je da se 22.03. svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan diljem svijeta skrene pozornost na probleme vezane za vodu.
Dok je nama sasvim normalno to da imamo dovoljno pitke vode i ponekad ne razmiÅ¡ljamo o tome kako je troÅ¡imo, u drugim zemljama je situacija obrnuta. Voda za piće kupuje se u bocama, a u nerazvijenim zemljama djeca nemaju mogućnost okupati se u ÄÂistoj rijeci ili moru .
Svakog dana prosjeÄÂno kućanstvo potroÅ¡i oko 50 litara vode za ispiranje WC-a, jedan od Å¡est ljudi na Zemlji nema dnevnih 20 do 50 litara osigurane svježe vode, a svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire oko 3.800 djece. Prema procjenama, ÄÂak 1,1 milijardu ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.
Zato bismo danas mogli malo razmisliti o tome na koje sve naÄÂine možemo razumnije troÅ¡iti vodu da bismo Å¡to dulje oÄÂuvali prirodne resurse.
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
"Kad bi oceani umrli... kao Å¡to i hoće, ako i nadalje budemo oneÄÂišćivali kontinentalne platoe kanalizacijskim i industrijskim otpadom.. ako ne zaustavimo oneÄÂišćenje naftom koja prekriva povrÅ¡ine i prijeÄÂi oksigenaciju, ako oceani umru, nastat će neviÄ‘en užas na Zemlji.
Prvo će doći neviđen smrad truleži organske tvari, dižući se s mora, bit će nemoguće živjeti uz obale Zemlje zbog smrada i svi će biti otjerani daleko u njezinu unutrašnjost, a s raspadanjem vegetacije povrh truljenja mrtvih mora, stat će vitalan proces isparavanja. Klima i padaline ovise o isparavanju i kad to prestane uslijedit će suše i velika glad, a smrću algi u moru i vegetacije na Zemlji zbog suše doći će do smanjenja kisika koji udišemo, jer kisik proizvodi vegetacija i svijet će ostati bez daha.
Oceani održavaju ravnotežu izmeÄ‘u raznih soli i plinova o kojima ovise naÅ¡i životi, a kad oceani umru sadržaj ugljik dioksida u atmosferi će rasti i rasti dok ne oblikuje omotaÄ oko Zemlje. Iz toga će se razviti uÄÂinak staklenika - toplina koja se diže sa Zemlje bit će uhvaćena i prikljeÅ¡tena pod stratosferom i temperatura zraka i mora će porasti, otapanje polarnog leda u oceane podići će razinu mora za trideset metara u par godina i tako potopiti mnoge velike gradove na naÅ¡oj Zemlji.
Ako oceani umru, ÄÂovjek će umrijeti unutar pedesetak godina, gladujući na visokim planinama, bez hrane i kisika...
(Iz knjige: Johna Gordona Davisa "Leviathan")
Re: Planeta zemlja
andro je napisao/la:BiH gasi svjetla zajedno sa 91 zemljom svijeta
GraÄ‘ani Bosne i Hercegovine pozvani su da zajedno sa stanovnicima 91 zemlje svijeta pokažu Å¡ta se sve može uraditi u borbi protiv klimatskih promjena. GraÄ‘ani su pozvani da 27. marta u periodu od od 20:30 do 21:30 sati iskljuÄÂe svoja svjetla i tako podrže projekat "Sat za planetu Zemlju".
Pored Sarajeva i Banje Luke, koji u ovoj akciji uÄÂestvuju od 2009., ove godine je planirano ukljuÄÂivanje i Tuzle, Mostara, Zenice i Bijeljine.
Zemlje koje po prvi put uÄÂestvuju u akciji su Madagaskar, Nepal, Saudijska Arabija, Mongolija, Kambodža, ÄŒeÅ¡ka, Paragvaj i Ekvador.
Čak će i Tokio Tower i Branderburška kapija u Berlinu pogasiti svjetla u toku ovog za našu planetu važnog događaja.
Andy Ridley, izvrÅ¡ni direktor projekta, rekao je: "Ova akcija pokazuje spremnost stanovnika planete da se izbore za zdraviji, ugodniji, bolji svijet. Sat za planetu Zemlju povezuje gradove, zajednice, poslovne subjekte i pojedince na njihovom putu borbe za oÄÂuvanje planete."
U akciju je do sada ukljuÄÂeno 1.514 gradova, Å¡to je viÅ¡e nego u isto vrijeme proÅ¡le godine.
"Ohrabrujem sve ljude širom svijeta da budu dio ovog važnog, istorijskog događaja. Ugasite svoja svjetla, slavite oporavak Zemlje i uživajte u trenutku razmišljajući o budućnosti planete", rekao je Ridley.
http://www.youtube.com/watch?v=FclcMfzjwug
U mraku za spas planete
Svijet ugasio svjetla na jedan sat
U mrak je u 20:30 sati po lokalnom vremenu prvi potonuo Sydney, grad u kojem je prvi put i pokrenuta kampanja "Sat za planetu Zemlju". U tami je ostao poznati most i opera, ali i milioni domaćinstava koji su željela da skrenu pažnju na potrošnju struje i zagađenje zraka.
U akciju "Sat za planetu Zemlju" ukljuÄÂilo se preko 120 zemalja diljem svijeta. U 20:30 sati po lokalnom vremenu ÄÂak 4.0000 gradova je ugasilo svjetla i utonulo u mrak.
Svjetla su ugasile i neke od najpoznatijih svjetskih građevina što je naravno bila savršena prilika da budu fotografisane u mraku, bez svih onih blještavih svjetala.
U mrak na jedan sat je utonulo i Sarajevo. Svjetla su se u 20:30 ugasila na Sebilju, Akademiji likovnih umjetnosti, Katedrali, Sabornoj crkvi, Alipašinoj džamiji, zgradi državnih institucija te na Olimpijskom bazenu Otoka.
Akciju su također podržala i brojna domaćinstva, kako u Sarajevu tako i diljem drugih gradova u BiH.
"Jedan sat gašenja svjetla za planetu Zemlju, naravno ne može spasiti jedinu nam planetu, no time se može pozvati na globalnu akciju", izjavili su organizatori "Earth Houra".
InaÄÂe, "Earth Hour" se poÄÂeo održavati u Sydneyu 2007. godine, kada su 2,2 miliona ljudi iskljuÄÂila svjetla u svojim domovima, kancelarijama i drugim prostorima na 60 minuta, kako bi skrenuli pažnju na potroÅ¡nju struje i zagaÄ‘enje zraka.
http://www.youtube.com/watch?v=QhybFdrWicw
Re: Planeta zemlja
DAN PLANETE ZEMLJE
Dan planete Zemlje se u svijetu obilježava 22. 04. a ovogodiÅ¡nja svjetska kampanja nosi naziv "ZaÅ¡titimo naÅ¡ dom - planetu Zemlju." Dan planete Zemlje prvi put je obilježen 22.04 1970. godine na poticaj ameriÄÂkog senatora Gaylonda Nelsona, kada su organizirani prvi masovni protesti za zaÅ¡titu okoliÅ¡a. Dvadeset godina poslije u takvim protestima sudjeluje viÅ¡e od 200 miliona ljudi Å¡irom svijeta koji su prepoznali da je zaÅ¡tita okoliÅ¡a konaÄÂno postala opća javna briga. Planeta Zemlja nastala je prije cca 4.600 miliona godina kad se od plinova i kosmiÄÂke praÅ¡ine zgusnula u divnu, ÄÂvrstu i plavu kuglu, neznatno spljoÅ¡tenu na jednom polu, ali i dalje takvu da je u nju lako zaljubiti se. Ukoliko se ne dogodi neka nepredviÄ‘ena nezgoda, kao npr. to da se Sunce ugasi, postojaće joÅ¡ 10.000 miliona godina. Može nam izgledati velika, ali Zemlja je tek neznatno zrnce u univerzumu i u pravom smislu rijeÄÂi je jedno veliko globalno selo. Kad bi saželi povijest Zemlje u mjesec dana, ispostavilo bi se da su prva živa bića stigla otprilike 10-og. Sa nastankom prvih organizama nastalo je i ono Å¡to danas nazivamo ekologijom. EKOLOGIJA je nauka koja prouÄÂava odnose živih bića i okolne sredine, meÄ‘usobne odnose živih bića i utjecaj sredine na živa bića. Ljudska vrsta u njenom sadaÅ¡njem obliku (homosapiens) ovdje je tek minutu.
Prije sedam sekundi ljudi su zamijenili lutalaÄÂki život za krov nad glavom, obraÄ‘ivali zemlju i gajili životinje te u skladu sa time prestali su da i budu dobri ekolozi..., a tada su poÄÂeli STVARNI problemi. Trebalo je proći 100.000 godina da bi se dostigla brojka od ÄÂetiri milijarde ljudi, a danas nas ima viÅ¡e od Å¡est milijardi. Hoće li "Plava Planeta" izdržati posljedice naÅ¡e hirovite tehnoloÅ¡ke adolescencije u kojoj se sada nalazimo? Naime, nauÄÂnici tvrde kako će planeta Zemlja ubrzo postati nepristupaÄÂna za život ukoliko ljudi ne budu viÅ¡e obraćali pažnju na oÄÂuvanje okoline. Te obaveze se, izgleda, graÄ‘ani i politiÄÂari sjete samo 22. travnja svake godine. Trenutno najveći ekoloÅ¡ki problemi su globalno zagrijavanje, otvaranje ozonskih omotaÄÂa i sve veće zagaÄ‘enje atmosfere. Efekt staklenika nas upozorava na povećanje globalne prosjeÄÂne temperature planete Zemlje, a to povlaÄÂi za sobom mnoge stvari. NajoÄÂigledniji primjer je podizanje nivoa Svijetskog mora, topljenje ledenjaka i potapanje teritorija kopna. U ledeno doba, nivo mora je bio 120 metara niži nego danas. Zamislite da se nivo poveća za 5 metara ili viÅ¡e, u tom sluÄÂaju bi veliki djelovi velikobritanskih ostrva, azijskog kontinenta, obala Afrike i obje Amerike bili potopljeni. To povlaÄÂi i promjenu klime, a živi svijet to ne može tako brzo da prati i žive vrste nestaju. Trenutno je za život ljudi najopasnije uniÅ¡tavanje ozona jer kroz rupe na ozonskom omotaÄÂu prolazi ultravioletno zraÄÂenje koje izaziva rak kože, kataraktu na oÄÂima i razorno djeluje na genetiÄÂki materijal svih živih bića. SuperesoniÄÂni avioni su osnovni faktor uniÅ¡tavanja ozonskog omotaÄÂa - svakog trenutka u zraku ima oko 10.000 putniÄÂkih aviona, a o vojnima uopće i ne postoje podatci. Oni bukvalno cijepaju ozonski omotaÄ . Ozonski omotaÄ takoÄ‘er uniÅ¡tava i freon. Postoji mnogo konvencija o zaÅ¡titi omotaÄÂa, ali osim potpisa nije niÅ¡ta konkretnije uÄÂinjeno. O svemu ovome treba samo malo razmisliti jer ...
Nema razloga za optimizam,
Nema razloga za pesimizam,
Postoje svi razlozi da se djeluje ODMAH !!!
Ovogodišnja kampanja posvećena je obnovljivim izvorima energije i ima šest sastavnica:
1) Ljudska prava i zaštita okoliša
2) Financiranje energetske uÄÂinkovitosti
3) Dan bez automobila
4) Obveze vlada za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije
5) Ã…Â tednja energije - razvijanje navika
6) Sigurna energija - napuštanje nuklearnih elektrana
Molitva Å¡ume
ÄŒovjeÄÂe, kad pored mene proÄ‘eÅ¡,
nemoj podići ruku ni na jedno stablo,
ni na jedan grm.
Nemoj me nepromišljeno ozlijediti.
Ja sam toplina tvog doma i ognjišta
u hladnim zimskim noćima,
prijateljski hlad i Å¡tit od vreline
ljetnoga sunca.
Ja sam drvo tvoje kolijevke,
sljeme tvoje kuće, daska tvojeg
stola, postelja na kojoj spavaš i
odmoriÅ¡te vjeÄÂnog poÄÂinka.
ÄŒovjeÄÂe, posluÅ¡aj me i usliÅ¡i molitvu moju,
Ne ruši me nepotrebno, ne spaljuj me,
nepažnjom, ne sijeci me nerazumno,
ne ozlijedi me bezobzirno.
10 zapovijedi prijatelja okoliša:
1. najprije pometi pred svojim pragom
2. ono Å¡to si oÄÂistio/la danas ÄÂuvaj i sutra
3. jedna žarulja manje, energija više
4. cvijeće sadi, beri pohvale
5. u zdravom tijelu zdravo piće i hrana
6. ÄÂist zrak, dug život
7. manje papira, više šuma i kisika
8. niÅ¡ta nije vjeÄÂno - osim plastike
9. ono što imaš, nastoj da traje što duže
10. misli danas za bolje sutra
Opći zakoni iz oblasti ekologije:
"Sve je međusobno povezano"
"Sve mora nekuda da ode"
"Priroda zna najbolje"
"Ne postoji besplatan ruÄÂak"
Dan planete Zemlje se u svijetu obilježava 22. 04. a ovogodiÅ¡nja svjetska kampanja nosi naziv "ZaÅ¡titimo naÅ¡ dom - planetu Zemlju." Dan planete Zemlje prvi put je obilježen 22.04 1970. godine na poticaj ameriÄÂkog senatora Gaylonda Nelsona, kada su organizirani prvi masovni protesti za zaÅ¡titu okoliÅ¡a. Dvadeset godina poslije u takvim protestima sudjeluje viÅ¡e od 200 miliona ljudi Å¡irom svijeta koji su prepoznali da je zaÅ¡tita okoliÅ¡a konaÄÂno postala opća javna briga. Planeta Zemlja nastala je prije cca 4.600 miliona godina kad se od plinova i kosmiÄÂke praÅ¡ine zgusnula u divnu, ÄÂvrstu i plavu kuglu, neznatno spljoÅ¡tenu na jednom polu, ali i dalje takvu da je u nju lako zaljubiti se. Ukoliko se ne dogodi neka nepredviÄ‘ena nezgoda, kao npr. to da se Sunce ugasi, postojaće joÅ¡ 10.000 miliona godina. Može nam izgledati velika, ali Zemlja je tek neznatno zrnce u univerzumu i u pravom smislu rijeÄÂi je jedno veliko globalno selo. Kad bi saželi povijest Zemlje u mjesec dana, ispostavilo bi se da su prva živa bića stigla otprilike 10-og. Sa nastankom prvih organizama nastalo je i ono Å¡to danas nazivamo ekologijom. EKOLOGIJA je nauka koja prouÄÂava odnose živih bića i okolne sredine, meÄ‘usobne odnose živih bića i utjecaj sredine na živa bića. Ljudska vrsta u njenom sadaÅ¡njem obliku (homosapiens) ovdje je tek minutu.
Prije sedam sekundi ljudi su zamijenili lutalaÄÂki život za krov nad glavom, obraÄ‘ivali zemlju i gajili životinje te u skladu sa time prestali su da i budu dobri ekolozi..., a tada su poÄÂeli STVARNI problemi. Trebalo je proći 100.000 godina da bi se dostigla brojka od ÄÂetiri milijarde ljudi, a danas nas ima viÅ¡e od Å¡est milijardi. Hoće li "Plava Planeta" izdržati posljedice naÅ¡e hirovite tehnoloÅ¡ke adolescencije u kojoj se sada nalazimo? Naime, nauÄÂnici tvrde kako će planeta Zemlja ubrzo postati nepristupaÄÂna za život ukoliko ljudi ne budu viÅ¡e obraćali pažnju na oÄÂuvanje okoline. Te obaveze se, izgleda, graÄ‘ani i politiÄÂari sjete samo 22. travnja svake godine. Trenutno najveći ekoloÅ¡ki problemi su globalno zagrijavanje, otvaranje ozonskih omotaÄÂa i sve veće zagaÄ‘enje atmosfere. Efekt staklenika nas upozorava na povećanje globalne prosjeÄÂne temperature planete Zemlje, a to povlaÄÂi za sobom mnoge stvari. NajoÄÂigledniji primjer je podizanje nivoa Svijetskog mora, topljenje ledenjaka i potapanje teritorija kopna. U ledeno doba, nivo mora je bio 120 metara niži nego danas. Zamislite da se nivo poveća za 5 metara ili viÅ¡e, u tom sluÄÂaju bi veliki djelovi velikobritanskih ostrva, azijskog kontinenta, obala Afrike i obje Amerike bili potopljeni. To povlaÄÂi i promjenu klime, a živi svijet to ne može tako brzo da prati i žive vrste nestaju. Trenutno je za život ljudi najopasnije uniÅ¡tavanje ozona jer kroz rupe na ozonskom omotaÄÂu prolazi ultravioletno zraÄÂenje koje izaziva rak kože, kataraktu na oÄÂima i razorno djeluje na genetiÄÂki materijal svih živih bića. SuperesoniÄÂni avioni su osnovni faktor uniÅ¡tavanja ozonskog omotaÄÂa - svakog trenutka u zraku ima oko 10.000 putniÄÂkih aviona, a o vojnima uopće i ne postoje podatci. Oni bukvalno cijepaju ozonski omotaÄ . Ozonski omotaÄ takoÄ‘er uniÅ¡tava i freon. Postoji mnogo konvencija o zaÅ¡titi omotaÄÂa, ali osim potpisa nije niÅ¡ta konkretnije uÄÂinjeno. O svemu ovome treba samo malo razmisliti jer ...
Nema razloga za optimizam,
Nema razloga za pesimizam,
Postoje svi razlozi da se djeluje ODMAH !!!
Ovogodišnja kampanja posvećena je obnovljivim izvorima energije i ima šest sastavnica:
1) Ljudska prava i zaštita okoliša
2) Financiranje energetske uÄÂinkovitosti
3) Dan bez automobila
4) Obveze vlada za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije
5) Ã…Â tednja energije - razvijanje navika
6) Sigurna energija - napuštanje nuklearnih elektrana
Molitva Å¡ume
ÄŒovjeÄÂe, kad pored mene proÄ‘eÅ¡,
nemoj podići ruku ni na jedno stablo,
ni na jedan grm.
Nemoj me nepromišljeno ozlijediti.
Ja sam toplina tvog doma i ognjišta
u hladnim zimskim noćima,
prijateljski hlad i Å¡tit od vreline
ljetnoga sunca.
Ja sam drvo tvoje kolijevke,
sljeme tvoje kuće, daska tvojeg
stola, postelja na kojoj spavaš i
odmoriÅ¡te vjeÄÂnog poÄÂinka.
ÄŒovjeÄÂe, posluÅ¡aj me i usliÅ¡i molitvu moju,
Ne ruši me nepotrebno, ne spaljuj me,
nepažnjom, ne sijeci me nerazumno,
ne ozlijedi me bezobzirno.
10 zapovijedi prijatelja okoliša:
1. najprije pometi pred svojim pragom
2. ono Å¡to si oÄÂistio/la danas ÄÂuvaj i sutra
3. jedna žarulja manje, energija više
4. cvijeće sadi, beri pohvale
5. u zdravom tijelu zdravo piće i hrana
6. ÄÂist zrak, dug život
7. manje papira, više šuma i kisika
8. niÅ¡ta nije vjeÄÂno - osim plastike
9. ono što imaš, nastoj da traje što duže
10. misli danas za bolje sutra
Opći zakoni iz oblasti ekologije:
"Sve je međusobno povezano"
"Sve mora nekuda da ode"
"Priroda zna najbolje"
"Ne postoji besplatan ruÄÂak"
Re: Planeta zemlja
Svjetski dan zaštite okoliša
05. lipnja se u cijelom svijetu obilježava kao Dan zaÅ¡tite okoliÅ¡a. 5. lipnja 1972. u Stockholmu je održana Konferencija Ujedinjenih naroda posvećena okoliÅ¡u. UviÄ‘ajući već tada da smo doÅ¡li do ruba ponora i da je nužno uÄÂiniti puno viÅ¡e za spas naÅ¡eg planeta na Konferenciji je usvojen Program zaÅ¡tite okoliÅ¡a Ujedinjenih naroda (UNEP), koji je temeljni dokument zaÅ¡tite okoliÅ¡a.
Sigurno ste ÄÂuli da je Zemlja planeta, a planete dobivaju svjetlost od Sunca.
Zamislite da je naÅ¡a Zemlja ogromna kuća. A u toj ogromnoj kući koja za krov ima nebeski svod, mnogo je Å¡uma i praÅ¡uma, travnjaka i pustinja, vjeÄÂnog leda i planinskih vijenaca, kanjona i kotlina, slanih i slatkih voda... Sve Å¡to je živo i neživo nalazi u njoj svoje staniÅ¡te.
Ako se Å¡ume posijeku, vode zagade, suhi travnjaci pretvore u poljoprivredne povrÅ¡ine, moÄÂvarna podruÄÂja isuÅ¡e, Å¡ta će biti sa biljnim i životinjskim vrstama koje zavise od odreÄ‘enog okoliÅ¡a? Bez svojih "malih kuća" nestat će, uginut će.
Njegujmo svako stablo, trudimo se da potoci i rijeke ostanu ÄÂisti!
Čuvajmo prirodu oko nas jer od toga zavisi ljepota i opstanak naše planete - velike kuće!
05. lipnja se u cijelom svijetu obilježava kao Dan zaÅ¡tite okoliÅ¡a. 5. lipnja 1972. u Stockholmu je održana Konferencija Ujedinjenih naroda posvećena okoliÅ¡u. UviÄ‘ajući već tada da smo doÅ¡li do ruba ponora i da je nužno uÄÂiniti puno viÅ¡e za spas naÅ¡eg planeta na Konferenciji je usvojen Program zaÅ¡tite okoliÅ¡a Ujedinjenih naroda (UNEP), koji je temeljni dokument zaÅ¡tite okoliÅ¡a.
Sigurno ste ÄÂuli da je Zemlja planeta, a planete dobivaju svjetlost od Sunca.
Zamislite da je naÅ¡a Zemlja ogromna kuća. A u toj ogromnoj kući koja za krov ima nebeski svod, mnogo je Å¡uma i praÅ¡uma, travnjaka i pustinja, vjeÄÂnog leda i planinskih vijenaca, kanjona i kotlina, slanih i slatkih voda... Sve Å¡to je živo i neživo nalazi u njoj svoje staniÅ¡te.
Ako se Å¡ume posijeku, vode zagade, suhi travnjaci pretvore u poljoprivredne povrÅ¡ine, moÄÂvarna podruÄÂja isuÅ¡e, Å¡ta će biti sa biljnim i životinjskim vrstama koje zavise od odreÄ‘enog okoliÅ¡a? Bez svojih "malih kuća" nestat će, uginut će.
Njegujmo svako stablo, trudimo se da potoci i rijeke ostanu ÄÂisti!
Čuvajmo prirodu oko nas jer od toga zavisi ljepota i opstanak naše planete - velike kuće!
Re: Planeta zemlja
NauÄÂnici upozoravaju: Svemirska oluja 2013. oÅ¡tetiće život na Zemlji!
Solarne baklje iz ogromne oluje u svemiru mogle bi uzrokovati uniÅ¡tenja na naÅ¡oj planeti upozorili su iz AmeriÄÂke svemirske agencije (NASA), prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
VazduÅ¡ni prevoz, internet, radio, televizija, elektronski i navigacijski ureÄ‘aji i sateliti mogli bi prestati raditi, kada za nekoliko godina sunÄÂeva vrelina dostigne svoj maksimum.
NauÄÂnici NASA-e vjeruju da bi Zemlju mogao pogoditi neoÄÂekivan nivo radijacije, kad se Sunce "probudi iz dubokog sna", Å¡to bi moglo biti oko 2013. godine, piÅ¡e Daily Telegraph.
Jedna veća oluja mogla bi donijeti 20 puta veću štetu od one koju je uzrokovao uragan Katrina.
"Znamo da to dolazi, ali ne znamo koliko loše će biti", rekao je doktor Richard Fisher, direktor NASA-inog odjela za heliofiziku.
"Poremetiće komunikacijske uređaje, kao što su sateliti i sprave za automatsku navigaciju, utjecati na putovanje avionima, bankarski sistem, kompjutere, sve što je elektonsko. Prouzrokovaće probleme svijetu."
Doktor je dodao da će velika podruÄÂja na Zemlji ostati bez struje, a da će za saniranje nastale Å¡tete trebati mnogo sredstava i vremena.
Upozorenja su izgovorena i na proÅ¡losedmiÄÂnoj konferenciji o vremenskim prilikama u svemiru, a koja je održana u Washington DC-u.
Fisher (69) tvrdi da će olujom Sunce dostići temperaturu od preko 5.500 C. U kombinaciji sa pojavom maksimalnog broja sunÄÂevih pjega, koje eruptiraju i u svemir Å¡alju nabijene ÄÂestice, upravo 2013. stvorit će se ogroman nivo zraÄÂenja.
NASA-in struÄÂnjak savjetuje da se kreiraju sigurnosne kopije sistema, te dodaje da imamo dovoljno vremena da se pripremimo.
Lansiran satelit za promatranje Sunca
Satelit Picard za promatranje Sunca u utorak je uspješno lansiran s rusko-ukrajinske lansirne rampe Dnjepr na kozmodromu Jasnij, na jugu Rusije, s dva satelita Mangom i Tangom, iz švedskog programa Prizma, saopštilo je francusko središte za svemirska istraživanja CNES.
Nakon lansiranja i odvajanja pogonske rakete poÄÂele su operacije postavljanja satelita u orbitu na visini od 725 km i provjere svih ureÄ‘aja, istiÄÂe CNES.
Picard će bez prekida promatrati Sunce kako bi pridonio boljem upoznavanju unutrašnje strukture naše zvijezde i uticaja njenih promjena na klimu na Zemlji.
CNES je konstruisao mikrosatelit u saradnji s CNRS-om (Državni centar za nauÄÂna istraživanja) i belgijskom i Å¡vicarskom svemirskom agencijom.
Satelit je dobio ime po francuskom astronomu iz XVII. st., opatu Jeanu Picardu koji je prvi taÄÂno izraÄÂunao promjer Sunca.
Solarne baklje iz ogromne oluje u svemiru mogle bi uzrokovati uniÅ¡tenja na naÅ¡oj planeti upozorili su iz AmeriÄÂke svemirske agencije (NASA), prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
VazduÅ¡ni prevoz, internet, radio, televizija, elektronski i navigacijski ureÄ‘aji i sateliti mogli bi prestati raditi, kada za nekoliko godina sunÄÂeva vrelina dostigne svoj maksimum.
NauÄÂnici NASA-e vjeruju da bi Zemlju mogao pogoditi neoÄÂekivan nivo radijacije, kad se Sunce "probudi iz dubokog sna", Å¡to bi moglo biti oko 2013. godine, piÅ¡e Daily Telegraph.
Jedna veća oluja mogla bi donijeti 20 puta veću štetu od one koju je uzrokovao uragan Katrina.
"Znamo da to dolazi, ali ne znamo koliko loše će biti", rekao je doktor Richard Fisher, direktor NASA-inog odjela za heliofiziku.
"Poremetiće komunikacijske uređaje, kao što su sateliti i sprave za automatsku navigaciju, utjecati na putovanje avionima, bankarski sistem, kompjutere, sve što je elektonsko. Prouzrokovaće probleme svijetu."
Doktor je dodao da će velika podruÄÂja na Zemlji ostati bez struje, a da će za saniranje nastale Å¡tete trebati mnogo sredstava i vremena.
Upozorenja su izgovorena i na proÅ¡losedmiÄÂnoj konferenciji o vremenskim prilikama u svemiru, a koja je održana u Washington DC-u.
Fisher (69) tvrdi da će olujom Sunce dostići temperaturu od preko 5.500 C. U kombinaciji sa pojavom maksimalnog broja sunÄÂevih pjega, koje eruptiraju i u svemir Å¡alju nabijene ÄÂestice, upravo 2013. stvorit će se ogroman nivo zraÄÂenja.
NASA-in struÄÂnjak savjetuje da se kreiraju sigurnosne kopije sistema, te dodaje da imamo dovoljno vremena da se pripremimo.
Lansiran satelit za promatranje Sunca
Satelit Picard za promatranje Sunca u utorak je uspješno lansiran s rusko-ukrajinske lansirne rampe Dnjepr na kozmodromu Jasnij, na jugu Rusije, s dva satelita Mangom i Tangom, iz švedskog programa Prizma, saopštilo je francusko središte za svemirska istraživanja CNES.
Nakon lansiranja i odvajanja pogonske rakete poÄÂele su operacije postavljanja satelita u orbitu na visini od 725 km i provjere svih ureÄ‘aja, istiÄÂe CNES.
Picard će bez prekida promatrati Sunce kako bi pridonio boljem upoznavanju unutrašnje strukture naše zvijezde i uticaja njenih promjena na klimu na Zemlji.
CNES je konstruisao mikrosatelit u saradnji s CNRS-om (Državni centar za nauÄÂna istraživanja) i belgijskom i Å¡vicarskom svemirskom agencijom.
Satelit je dobio ime po francuskom astronomu iz XVII. st., opatu Jeanu Picardu koji je prvi taÄÂno izraÄÂunao promjer Sunca.