Ne nisam, vjera i politika po meni trebaju biti dvije sasvim odvojene stvari i vjeru treba upraznjavati prema srcu...a zakon su odredbe kojih se treba pridrzavati da bi drustvo i drzava funkcionirali kako treba
s tim da po meni zakon svakako treba poostriti, ne zato sto tako pise u vjerskim knjigama vec zato sto ovakav nacin kod nas nema svrhe ponekad mislim da se stvarno zlocin "isplati" i znam da mnogi to iskoristavaju
Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?
Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?
Kad ti zivot donese limune, uzmi tekilu i sol i nazovi me
Make my day!
Make my day!
Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?
Ustavnopravni položaj graÄ‘anina pojedinca u Bosni i Hercegovini uglavnom je sveden na to da pojedinac svoja prava i slobode ostvaruje kroz pripadnost kolektivitetima koji uživaju posebnu ustavnopravnu zaÅ¡titu. Pri tome poseban znaÄÂaj ima nacionalna pripadnost pojedinca, budući da u samom Ustavu Bosne i Hercegovine konstitutivnost imaju kolektiviteti-nacije, a ne graÄ‘ani-pojedinci.
U bosanskohercegovaÄÂkom druÅ¡tvu uz etniÄÂke korpuse postoje, po obimu i sadržaju u znaÄÂajnoj mjeri preklapajući korpusi, koji takoÄ‘er imaju kolektivnu dimenziju u politiÄÂkom smislu, a to su vjerske zajednice, koje pretenduju da u cijelosti obuhvate politiÄÂku (i ustavnopravnu) kategoriju etniÄÂke zajednice i poistovjete se s njom. Pri tome vjerske zajednice nastoje da utjeÄÂu na sve sfere života i rada svojih ÄÂlanova, a postoje i pokuÅ¡aji da vjersko pravo postane priznato i praktiÄÂno primjenjivo.
Ne dolaze takvi pokuÅ¡aji samo i iskljuÄÂivo od vjerskih zajednica, već u tom pravcu djeluju i nadležni organi kada kod donoÅ¡enja zakona pokuÅ¡avaju pronaći neku vrsta kompromisa izmeÄ‘u vjerskog i graÄ‘anskog prava. Tako je, na primjer, u procesu donoÅ¡enja novog Zakona o porodiÄÂnim odnosima bio dat prijedlog da se u potpunosti pravno izjednaÄÂi vjerski obred sklapanja braka sa civilnim, dok bi se u postupku razvoda primjenjivale odredbe graÄ‘anskog zakona.
Ne tako davno bilo je i prijedloga u zakonodavnom tijelu da se preljub proglasi kriviÄÂnim djelom, koji doduÅ¡e nije bio istaknut s posebnim pozivom na vjerske propise, ali je njegovo podnoÅ¡enje svakako bilo motivisano vjerskim moralom. Ovakvo razmiÅ¡ljanje onih koji predlažu zakone nesumnjivo je plod ogromnog politiÄÂkog uticaja vjerskih zajednica i stalnog koketiranja, pa ÄÂak i oÄÂite povezanosti politiÄÂke elite s vjerskim zajednicama i njihovim liderima.
S obzirom da Ustav BiH ne sadrži izriÄÂitu odredbu o sekularizmu kao jednom od ustavnih principa, postavlja se pitanje kako je u ustavnopravnom poretku bosanskohercegovaÄÂkog druÅ¡tva regulisan odnos vjerskog i graÄ‘anskog prava. Od ustavnopravnog okvira kojim se taj odnos reguliÅ¡e zavisi i odgovor na pitanje: da li vjerska zajednica kao pravno lice, ili pojedinac kao pripadnik vjerske zajednice, mogu ostvariti sudsku zaÅ¡titu tih prava pred redovnim sudovima u BiH pozivajući se iskljuÄÂivo na odredbe vjerskog prava, ako je rijeÄ o pravima koja potpadaju istovremeno i pod pravnu normu vjerskog prava i pravnu normu graÄ‘anskog prava?
TakoÄ‘er se postavlja pitanje da li ustavnopravni okvir koji daje autonomiju djelovanja vjerskim zajednicama dozvoljava da te zajednice u cilju zaÅ¡tite svojih graÄ‘anskih prava pred redovnim sudom postavljaju tužbene zahtjeve zasnovane iskljuÄÂivo na vlastitim, vjerskim pravnim normama?
Sloboda vjere općenito
Slobode zaÅ¡tićene ÄÂlanom 9. Evropske konvencije za zaÅ¡titu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Evropska konvencija) predstavljaju jednu od osnova demokratskog druÅ¡tva. Sloboda vjere je jedan od kljuÄÂnih elemenata u stvaranju identiteta vjernika i njihovog koncepta života, ali isto tako predstavlja vrijednost i za ateiste, agnostike, skeptike i neopredijeljene, jer pluralizam, koji je neodvojiv od demokratskog druÅ¡tva, zavisi od stepena zaÅ¡tite slobode misli, savjesti i uvjerenja, dakle i vjere (presuda Evropskog suda Kokkinakis). Evropski sud je takoÄ‘er naglasio da pravo na slobodu vjeroispovijesti, kako je garantovano Evropskom konvencijom, iskljuÄÂuje bilo kakvo diskreciono pravo države da odluÄÂuje da li su vjerska uvjerenja ili sredstva koja se koriste za izražavanje takvih uvjerenja legitimna (presuda Manoussakis).
Sloboda vjeroispovijesti ne ukljuÄÂuje samo pravo osobe da vjeruje ili ne vjeruje bez ikakve intervencije države, već ukljuÄÂuje i pravo na javno manifestovanje vjerskih uvjerenja, dakle, slobodu javnog izražavanja vjeroispovijesti koja je nerazdvojivo povezana sa vjerskim uvjerenjima, ali koja može biti predmetom ograniÄÂenja u propisanim sluÄÂajevima.
Evropski sud je, ocjenjujući ulogu religije u demokratskom druÅ¡tvu, definisao ulogu države kao «neutralnog i nepristrasnog organizatora upražnjavanja razliÄÂitih religija, vjerovanja i uvjerenja» (presuda Refah partija). Pri tome je posebno naglaÅ¡ena bitnost ove funkcije države za javni red i meÄ‘ureligijsku harmoniju i toleranciju u demokratskom druÅ¡tvu. TakoÄ‘er, Evropski sud je naglasio da je obaveza države na neutralnost i nepristrasnost nespojiva s bilo kakvim ovlaÅ¡tenjem države da procjenjuje legitimnost vjerskih uvjerenja i da ta obaveza zahtijeva od države da omogući meÄ‘usobnu toleranciju izmeÄ‘u suprotstavljenih grupa, ukazavÅ¡i naroÄÂito da je «princip sekularizma u Turskoj jedan od osnovnih principa države koji je u skladu sa vladavinom prava i poÅ¡tivanjem ljudskih prava i demokratije». Stoga je Evropski sud zakljuÄÂio da stav koji ne poÅ¡tuje taj princip neće biti obuhvaćen slobodom manifestovanja vjere i neće uživati zaÅ¡titu ÄÂlana 9. Evropske konvencije, jer za cilj ima «ruÅ¡enje zaÅ¡tićenih ustavnih vrijednosti i principa».
Razmatrajući dalje odnos vjerskog prava i graÄ‘anskog prava, Evropski sud je podsjetio da je sloboda vjeroispovijesti, ukljuÄÂujući slobodu njenog manifestovanja, primarno stvar individualne savjesti, naglasivÅ¡i da je sfera individualne savjesti znaÄÂajno drugaÄÂija od sfere «privatnog prava», odnosno graÄ‘anskog prava, koja se tiÄÂe organizacije i funkcionisanja druÅ¡tva u cjelini. ÄŒlan 9. Evropske konvencije garantuje svima u privatnom životu slobodu da, po vlastitom izboru, poÅ¡tuju zahtjeve svoje religije. S druge strane, država može legitimno sprijeÄÂiti, u okviru svojih ovlaÅ¡tenja u oblasti privatnog odnosno graÄ‘anskog prava, izražavanje religijskih uvjerenja na naÄÂin koji je u suprotnosti sa javnim redom i demokratskim vrijednostima.
Sloboda manifestovanja vjeroispovijesti ili uvjerenja ne predstavlja ekskluzivno individualno pravo; ona sadrži i kolektivnu dimenziju. U tom smislu, Dom za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu je, podržavajući praksu organa konvencije, takoÄ‘er potvrdio da vjerska zajednica može biti titular prava iz ÄÂlana 9. Evropske konvencije (CH/96/29). Slijedeći evropsku praksu (presuda ScijentoloÅ¡ka crkva), Dom za ljudska prava je zakljuÄÂio da crkveno tijelo, ili udruženje sa religioznim i filozofskim ciljevima, može imati i vrÅ¡iti prava sadržana u ÄÂlanu 9. Evropske konvencije i da u tom pogledu zapravo djeluje u ime svoga ÄÂlanstva.
++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Po meni je totalni apsurd da se vjera mjesa sa politikom i uopste da se vjera i njene vrijednosti stavljaju u nekakve ustave koje ruku na srce pisu ljudi koji i ne postuju zakone svetih knjiga. Vjeru ( ko vjeruje ) treba da nosi u dusi a ne da mu se zakonom i ustavom namece kao takva,iskreno ja sam protivnik i uvodjenja vjeronauke u skolama jer onaj ko zeli i ko osjeca vjeru on ce to ispoljiti u vjerskom objektu ili na svoj neki nacin ma gdje se nalazio.mislim da vjeru ne treba nekome nametati na bilo kakav prisilan nacin .Vjera treba da bude licni izbor svakog pojedinca a ne drustva .
U bosanskohercegovaÄÂkom druÅ¡tvu uz etniÄÂke korpuse postoje, po obimu i sadržaju u znaÄÂajnoj mjeri preklapajući korpusi, koji takoÄ‘er imaju kolektivnu dimenziju u politiÄÂkom smislu, a to su vjerske zajednice, koje pretenduju da u cijelosti obuhvate politiÄÂku (i ustavnopravnu) kategoriju etniÄÂke zajednice i poistovjete se s njom. Pri tome vjerske zajednice nastoje da utjeÄÂu na sve sfere života i rada svojih ÄÂlanova, a postoje i pokuÅ¡aji da vjersko pravo postane priznato i praktiÄÂno primjenjivo.
Ne dolaze takvi pokuÅ¡aji samo i iskljuÄÂivo od vjerskih zajednica, već u tom pravcu djeluju i nadležni organi kada kod donoÅ¡enja zakona pokuÅ¡avaju pronaći neku vrsta kompromisa izmeÄ‘u vjerskog i graÄ‘anskog prava. Tako je, na primjer, u procesu donoÅ¡enja novog Zakona o porodiÄÂnim odnosima bio dat prijedlog da se u potpunosti pravno izjednaÄÂi vjerski obred sklapanja braka sa civilnim, dok bi se u postupku razvoda primjenjivale odredbe graÄ‘anskog zakona.
Ne tako davno bilo je i prijedloga u zakonodavnom tijelu da se preljub proglasi kriviÄÂnim djelom, koji doduÅ¡e nije bio istaknut s posebnim pozivom na vjerske propise, ali je njegovo podnoÅ¡enje svakako bilo motivisano vjerskim moralom. Ovakvo razmiÅ¡ljanje onih koji predlažu zakone nesumnjivo je plod ogromnog politiÄÂkog uticaja vjerskih zajednica i stalnog koketiranja, pa ÄÂak i oÄÂite povezanosti politiÄÂke elite s vjerskim zajednicama i njihovim liderima.
S obzirom da Ustav BiH ne sadrži izriÄÂitu odredbu o sekularizmu kao jednom od ustavnih principa, postavlja se pitanje kako je u ustavnopravnom poretku bosanskohercegovaÄÂkog druÅ¡tva regulisan odnos vjerskog i graÄ‘anskog prava. Od ustavnopravnog okvira kojim se taj odnos reguliÅ¡e zavisi i odgovor na pitanje: da li vjerska zajednica kao pravno lice, ili pojedinac kao pripadnik vjerske zajednice, mogu ostvariti sudsku zaÅ¡titu tih prava pred redovnim sudovima u BiH pozivajući se iskljuÄÂivo na odredbe vjerskog prava, ako je rijeÄ o pravima koja potpadaju istovremeno i pod pravnu normu vjerskog prava i pravnu normu graÄ‘anskog prava?
TakoÄ‘er se postavlja pitanje da li ustavnopravni okvir koji daje autonomiju djelovanja vjerskim zajednicama dozvoljava da te zajednice u cilju zaÅ¡tite svojih graÄ‘anskih prava pred redovnim sudom postavljaju tužbene zahtjeve zasnovane iskljuÄÂivo na vlastitim, vjerskim pravnim normama?
Sloboda vjere općenito
Slobode zaÅ¡tićene ÄÂlanom 9. Evropske konvencije za zaÅ¡titu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Evropska konvencija) predstavljaju jednu od osnova demokratskog druÅ¡tva. Sloboda vjere je jedan od kljuÄÂnih elemenata u stvaranju identiteta vjernika i njihovog koncepta života, ali isto tako predstavlja vrijednost i za ateiste, agnostike, skeptike i neopredijeljene, jer pluralizam, koji je neodvojiv od demokratskog druÅ¡tva, zavisi od stepena zaÅ¡tite slobode misli, savjesti i uvjerenja, dakle i vjere (presuda Evropskog suda Kokkinakis). Evropski sud je takoÄ‘er naglasio da pravo na slobodu vjeroispovijesti, kako je garantovano Evropskom konvencijom, iskljuÄÂuje bilo kakvo diskreciono pravo države da odluÄÂuje da li su vjerska uvjerenja ili sredstva koja se koriste za izražavanje takvih uvjerenja legitimna (presuda Manoussakis).
Sloboda vjeroispovijesti ne ukljuÄÂuje samo pravo osobe da vjeruje ili ne vjeruje bez ikakve intervencije države, već ukljuÄÂuje i pravo na javno manifestovanje vjerskih uvjerenja, dakle, slobodu javnog izražavanja vjeroispovijesti koja je nerazdvojivo povezana sa vjerskim uvjerenjima, ali koja može biti predmetom ograniÄÂenja u propisanim sluÄÂajevima.
Evropski sud je, ocjenjujući ulogu religije u demokratskom druÅ¡tvu, definisao ulogu države kao «neutralnog i nepristrasnog organizatora upražnjavanja razliÄÂitih religija, vjerovanja i uvjerenja» (presuda Refah partija). Pri tome je posebno naglaÅ¡ena bitnost ove funkcije države za javni red i meÄ‘ureligijsku harmoniju i toleranciju u demokratskom druÅ¡tvu. TakoÄ‘er, Evropski sud je naglasio da je obaveza države na neutralnost i nepristrasnost nespojiva s bilo kakvim ovlaÅ¡tenjem države da procjenjuje legitimnost vjerskih uvjerenja i da ta obaveza zahtijeva od države da omogući meÄ‘usobnu toleranciju izmeÄ‘u suprotstavljenih grupa, ukazavÅ¡i naroÄÂito da je «princip sekularizma u Turskoj jedan od osnovnih principa države koji je u skladu sa vladavinom prava i poÅ¡tivanjem ljudskih prava i demokratije». Stoga je Evropski sud zakljuÄÂio da stav koji ne poÅ¡tuje taj princip neće biti obuhvaćen slobodom manifestovanja vjere i neće uživati zaÅ¡titu ÄÂlana 9. Evropske konvencije, jer za cilj ima «ruÅ¡enje zaÅ¡tićenih ustavnih vrijednosti i principa».
Razmatrajući dalje odnos vjerskog prava i graÄ‘anskog prava, Evropski sud je podsjetio da je sloboda vjeroispovijesti, ukljuÄÂujući slobodu njenog manifestovanja, primarno stvar individualne savjesti, naglasivÅ¡i da je sfera individualne savjesti znaÄÂajno drugaÄÂija od sfere «privatnog prava», odnosno graÄ‘anskog prava, koja se tiÄÂe organizacije i funkcionisanja druÅ¡tva u cjelini. ÄŒlan 9. Evropske konvencije garantuje svima u privatnom životu slobodu da, po vlastitom izboru, poÅ¡tuju zahtjeve svoje religije. S druge strane, država može legitimno sprijeÄÂiti, u okviru svojih ovlaÅ¡tenja u oblasti privatnog odnosno graÄ‘anskog prava, izražavanje religijskih uvjerenja na naÄÂin koji je u suprotnosti sa javnim redom i demokratskim vrijednostima.
Sloboda manifestovanja vjeroispovijesti ili uvjerenja ne predstavlja ekskluzivno individualno pravo; ona sadrži i kolektivnu dimenziju. U tom smislu, Dom za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu je, podržavajući praksu organa konvencije, takoÄ‘er potvrdio da vjerska zajednica može biti titular prava iz ÄÂlana 9. Evropske konvencije (CH/96/29). Slijedeći evropsku praksu (presuda ScijentoloÅ¡ka crkva), Dom za ljudska prava je zakljuÄÂio da crkveno tijelo, ili udruženje sa religioznim i filozofskim ciljevima, može imati i vrÅ¡iti prava sadržana u ÄÂlanu 9. Evropske konvencije i da u tom pogledu zapravo djeluje u ime svoga ÄÂlanstva.
++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
Po meni je totalni apsurd da se vjera mjesa sa politikom i uopste da se vjera i njene vrijednosti stavljaju u nekakve ustave koje ruku na srce pisu ljudi koji i ne postuju zakone svetih knjiga. Vjeru ( ko vjeruje ) treba da nosi u dusi a ne da mu se zakonom i ustavom namece kao takva,iskreno ja sam protivnik i uvodjenja vjeronauke u skolama jer onaj ko zeli i ko osjeca vjeru on ce to ispoljiti u vjerskom objektu ili na svoj neki nacin ma gdje se nalazio.mislim da vjeru ne treba nekome nametati na bilo kakav prisilan nacin .Vjera treba da bude licni izbor svakog pojedinca a ne drustva .
Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?
kakav on ustav moze da napise da se cure prodaju po italiji i njemu pare daju a on ce da pise zahvalnice ili pare na kamatu da dijele ljudi pa i njemu procenat da daju da bi im napisao zahvalnice naravno da sam protiv svake njegove odluke i protiv svih koji brane pedofile i daju im podrsku a i vjera ne ide s politikom mijesala se i 90-tih pa se desilo sto se desilo jel mu to nestalo para fali za vile ili hoce jos jedan rat jer nekom je rat brat
najljepše mjesto na svijetu...je biti pored tebe
Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?
nema se više šta dodati...upravo tako...diisaaa je napisao/la:kakav on ustav moze da napise da se cure prodaju po italiji i njemu pare daju a on ce da pise zahvalnice ili pare na kamatu da dijele ljudi pa i njemu procenat da daju da bi im napisao zahvalnice naravno da sam protiv svake njegove odluke i protiv svih koji brane pedofile i daju im podrsku a i vjera ne ide s politikom mijesala se i 90-tih pa se desilo sto se desilo jel mu to nestalo para fali za vile ili hoce jos jedan rat jer nekom je rat brat
Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?
A JOJ,kad se vjera upelja u politiku samo zlo može da ispadne,bit će da na ovim prostorima nitko ne pamti povijest,da ne duljim..Kratko i jasno,moj odgovor je NE,nikakooooo!
- Bebana_de
- Velicanstvo Foruma
- Postovi: 6786
- Pridružen/a: 11 Jan 2009 21:27
- Lokacija: put u Ljubicastom
Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?
ne
Jedan Zivot gde,prestajem Ja,gde pocinjes Ti
jedna Ljubav,gde stali smo Mi gde sad su Drugi
http://www.youtube.com/watch?v=BpgmT9u0fDM
jedna Ljubav,gde stali smo Mi gde sad su Drugi
http://www.youtube.com/watch?v=BpgmT9u0fDM
Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?
Hmm reis !!!
Nisam za to jer vjera nema nikakve veze sa politikom to mi se ÄÂini kao nametanje vjere ljudima, a reis valjda ne zna na koji naÄÂin viÅ¡e da krade pare pa mu ovakva glupost pala na pamet, sram ga bilo, njega stvarno treba javno popljuvati.
Nisam za to jer vjera nema nikakve veze sa politikom to mi se ÄÂini kao nametanje vjere ljudima, a reis valjda ne zna na koji naÄÂin viÅ¡e da krade pare pa mu ovakva glupost pala na pamet, sram ga bilo, njega stvarno treba javno popljuvati.
Vezite me cim pocnem sanjati vinograde, zna se ko sam kad se pogase ljeta...
Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?
Sad samo treba iz Haga da se javi Karadžić sa rijeÄÂima : eto , jesam vam rekao da hoće u BiH da naprave džamahiriju !
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?
nisam,. . . . . . .,drzavu i vjeru treba odvojiti.
Zadnja izmjena: igla, dana/u 08 Jun 2009 21:15, ukupno mijenjano 1 put.
Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?
Vjerski propisi nemaju šta tražiti u današnjem vremenu .
Svi oni koji traže neko opravdanje u vjerskim propisima su izgubljeni u vremenu .
Gdje je vjera jaka, tamo je ljudstvo siromašno .
OÄÂiti primjer je Hrvatska , koja bi mogla biti u danaÅ¡nje vrijeme bogata al ne može , jer 10 % bruto dohodka izdvaja za Vatikan ,............ Hrvatska do Vatikana svake godine ima obavezu 47,5 miliona eura (350 miliona kuna),.
E sad, kakve obaveze do vjerskih zajednica ima BiH,..... pitanje je sad ?
Ã…Â ta se radi na jaÄÂanju bruto dohodka po stanovniÅ¡tvu ?
Svi oni koji traže neko opravdanje u vjerskim propisima su izgubljeni u vremenu .
Gdje je vjera jaka, tamo je ljudstvo siromašno .
OÄÂiti primjer je Hrvatska , koja bi mogla biti u danaÅ¡nje vrijeme bogata al ne može , jer 10 % bruto dohodka izdvaja za Vatikan ,............ Hrvatska do Vatikana svake godine ima obavezu 47,5 miliona eura (350 miliona kuna),.
E sad, kakve obaveze do vjerskih zajednica ima BiH,..... pitanje je sad ?
Ã…Â ta se radi na jaÄÂanju bruto dohodka po stanovniÅ¡tvu ?
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?
Bilo kakvi propisi da su u igri ; yebat ih , sit sam vjerskih fanatika,.............. pravi vjernik ne urliÄÂe ni o kakvom javnom ispoljavanju vjere a najmanje o ustavu .vidovita_dzemila je napisao/la:ako ima neki dobrovoljac da nam napiÅ¡e vjerske propise i kakva je kazna za njihovo krÅ¡enje da znamo o ÄÂemu priÄÂamo
Mic je spomenuo :
Pa bem ga ja, ta ista crkva se je odvojila od Vatikana, jer nije htjela tuđa pravila igre ( Vatikanska ) u Engleskoj .(Bischof)Kardinal anglikanske crkve odavno trazio da se Sherijat uvede u Engleskoj.
A taj Bischof može da traži , pitanje je , hoćel uspjeti u tome ,.............. nisu Englezi naivne ovÄÂice , pa da ih može jedan pastir savladati !
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!