JIN I JANG
Simbol je taoizma, izgleda kao krug,pola bjel,pola crn,ali to su zapravo dvije spirale kokje se obavijaju jedna oko druge:oznacavaju jing I jang,elemente koji su istovremeno suprotstavljene,ali se dopunjuju,Zenski princip,jin,pasivan je I taman,dak je muski,jang,svjetao I aktivan.
Ne zna se ko je izmislio ovaj symbol,ali njegovo je znacenje jasno:zensko I musko,kao svjetlost I tama,djelovanje I mirovanje,prozimaju se I uzajamno dopunjuju(sto pokazuje crna tacka na bjelom polju I bjela na crnom).Veliki broj svjetskog stanovnistva prepoznaje se upravo u ovom simbolu,a mnostvo filozofsko-vjerskih pokreta Azije zasniva svoj pogled na svjet na potrebi da se suprotstavljeno pomiri I stopi u skladnu cjelinu.
SIMBOLI
Re: SIMBOLI
KRUG, PRSTEN
Anticki i univerzalni simbol jedinstva, cjeline, vjecnosti, bozice, zenske snage. Mnogim paganskim vjerama kroz proslost, te mnogim religijama koncentriranim na zemlju krug je predstavljao zenski duh snage, svemir ili dusevni oblik Majke Zemlje u svetom prostoru. Gnosticke tradicije povezivale su ga s nelomljivim krugom „svjetske zmije“ koja formira krug jeduci vlastiti rep.
Anticki i univerzalni simbol jedinstva, cjeline, vjecnosti, bozice, zenske snage. Mnogim paganskim vjerama kroz proslost, te mnogim religijama koncentriranim na zemlju krug je predstavljao zenski duh snage, svemir ili dusevni oblik Majke Zemlje u svetom prostoru. Gnosticke tradicije povezivale su ga s nelomljivim krugom „svjetske zmije“ koja formira krug jeduci vlastiti rep.
Re: SIMBOLI
Crveni krst
Crveni krst na bijeloj pozadini je simbol zaÅ¡tite proglaÅ¡en 1864. godine na Ženevskoj konvenciji. Krst je saÄÂinjen od pet crvenih kvadrata koji zajedno ÄÂine formu krsta. Od 186 nacionalnih udruženja, 152 koriste Crveni krst kao simbol organizacije.
Crveni polumjesec
Crveni polumjesec je simbol koji u većini muslimanskih zemalja zamjenjuje simbol Crvenog krsta. Crveni polumjesec na bijeloj pozadini se prvi put poÄÂeo koristiti u Osmanskom carstvu za vrijeme rusko-turskog rata izmeÄ‘u 1876. i 1878. godine. Prema legendi, to je uÄÂinjeno budući da je znak crvenog krsta umanjivao moral turskih boraca u borbi protiv kršćanskih Rusa. MeÄ‘unarodna organizacija Crvenog krsta je 1878. godine prihvatila koriÅ¡tenje drugih simbola u nekršćanskim zemljama, a simbol crvenog polumjeseca je zvaniÄÂno priznat 1929. godine kada je uvrÅ¡ten u ÄÂlan 19 Ženevske konvencije.
Crveni krst na bijeloj pozadini je simbol zaÅ¡tite proglaÅ¡en 1864. godine na Ženevskoj konvenciji. Krst je saÄÂinjen od pet crvenih kvadrata koji zajedno ÄÂine formu krsta. Od 186 nacionalnih udruženja, 152 koriste Crveni krst kao simbol organizacije.
Crveni polumjesec
Crveni polumjesec je simbol koji u većini muslimanskih zemalja zamjenjuje simbol Crvenog krsta. Crveni polumjesec na bijeloj pozadini se prvi put poÄÂeo koristiti u Osmanskom carstvu za vrijeme rusko-turskog rata izmeÄ‘u 1876. i 1878. godine. Prema legendi, to je uÄÂinjeno budući da je znak crvenog krsta umanjivao moral turskih boraca u borbi protiv kršćanskih Rusa. MeÄ‘unarodna organizacija Crvenog krsta je 1878. godine prihvatila koriÅ¡tenje drugih simbola u nekršćanskim zemljama, a simbol crvenog polumjeseca je zvaniÄÂno priznat 1929. godine kada je uvrÅ¡ten u ÄÂlan 19 Ženevske konvencije.
Re: SIMBOLI
Simbol sidra
Simbol sidra na karti znak je pogodnog sidriÅ¡ta, a simbol obrnutog ili prekriženog sidra ozvaÄÂava zabranu sidrenja zbog podvodnih kablova i sl. Simbol sidra na uniformama oznaÄÂava mornaricu. ÄŒesto se upotrebljava kao motiv za tetovažu, kao i u heraldici i veksilologiji.
Simbol sidra na karti znak je pogodnog sidriÅ¡ta, a simbol obrnutog ili prekriženog sidra ozvaÄÂava zabranu sidrenja zbog podvodnih kablova i sl. Simbol sidra na uniformama oznaÄÂava mornaricu. ÄŒesto se upotrebljava kao motiv za tetovažu, kao i u heraldici i veksilologiji.
Re: SIMBOLI
Crvena zvijezda
Crvena zvijezda (nekad petokraka) je petokraka zvijezda, simbol komunizma kao i generalno socijalizma. ZnaÄÂenje pet krakova nije do kraja razjaÅ¡njeno. Postoje pretpostavke da simbolizuje pet prstiju na rukama radnika, pet kontinenata, pet socijalnih grupa koje bi vodile Rusiju do komunizma (mladost, vojska, industrijalci, poljoprivrednici i inteligencija). Crvena zvijezda je takoÄ‘er predstavljala SSSR pod vodstvom komunistiÄÂke partije zajedno uz srp i ÄÂekić.
Crvena zvijezda se ÄÂesto koristila na zastavama i grbovima pojedinih država i teritorija (npr. zastava SFRJ), ali i danas je neke zemlje koriste (npr. Grb Sjeverne Koreje).
Neke zemlje imaju zabranu korištenja ovog simbola na javnim mjestima kao što su Mađarska i Litvanija.
Re: SIMBOLI
Ljiljan
Ljiljan (fr. Fleur-de-Lis) je ÄÂesto upotrebljivan simbol u heraldici.
Kroz historiju koristi se u mnogim evropskim državama kao što su Francuska, Španija, Luksemburg, Švicarska, Bosna i Hercegovina i dr.
TakoÄ‘er, ljiljan se koristi kao simbol izviÄ‘aÄÂa u cijelom svijetu.
Bosanski ljiljan
Bosanski ljiljan ili zlatni ljiljan kao simbol u Bosni i Hercegovini poÄÂeo se upotrebljavati u srednjem vijeku. Prisutan je na novcu, peÄÂatima, zastavama, grbovima plemićkih dinastija, stećcima, raznim ukrasnim predmetima itd. Posebno je postao popularan kada je Bosna bila najmoćnija država na Balkanu i kada je njom vladao kralj Tvrtko I Kotromanić. Dinastija Kotromanića je za simbol uzela bosanski ljiljan, najÄÂešće zvan zlatni ljiljan.
Prema nekim izvorima ljiljan potiÄÂe iz Ugarskog-anžuvijskog kraljevsta. Ipak ta teza je manje vjerovatna poÅ¡to je Kralj Tvrtko I Kotromanić imao nesuglasice sa Anžuvijskim kraljevstvom u poÄÂetku svoje vladavine, zbog namjere Anžuvijskog kraljevstva da prisvoji Bosnu svom kraljevstvu.
TakoÄ‘er postoji vjerovatnoća da je ljiljan uveden kao paralela patarenima Francuske koji su dijelili neka od osnovnih naÄÂela doktrine Crkve bosanske. Na ovaj naÄÂin Tvrtko je namjeravao prikazati jedinstvo bosanskog naroda u okruženju rimokatoliÄÂke i bizantijske kulture. U svakom sluÄÂaju zlatni ljiljan se može smatrati autohtonim bosanskim simbolom, s obzirom da postoji i posebna vrsta ljiljana poznata pod nazivom Lilium bosniacum.
Grb zlatnih ljiljana stvoren od kraljevske porodice Kotromanić se sastojao od Å¡est zlatnih ljiljana na plavoj podlozi sa bijelom lentom. Dolaskom Osmanlija na podruÄÂje Balkana i padom dinastije Kotromanić i sam grb je izaÅ¡ao iz upotrebe.
Godine 1992. grb zlatnih ljiljana nalazi svoju ponovnu upotrebu sa proglašenjem nezavisne Republike Bosne i Hercegovine. Zastava Republike Bosne i Hercegovine se sastojala od grba zlatnih ljiljana na bijeloj podlozi. Ovo je bila i zastava Armije Republike Bosne i Hercegovine. Grb je također bio uklesivan na grobove bosanskih poginulih boraca.
Godine 1998, nakon protesta politiÄÂkih predstavnika nekadaÅ¡nje Herceg-Bosne i Republike Srpske, zastava Republike Bosne i Hercegovine je zamjenjena novom. Ipak BoÅ¡njaci i dalje koriste grb i zastavu u odgovarajućim kulturnim prilikama, a na grbu Federacije BiH i grbovima nekih kantona i općina, ljiljan se koristi kao simbol BoÅ¡njaka.
Zlatni ljiljan je bilo najveće vojno odlikovanje Armije Republike Bosne i Hercegovine za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Dodjeljivalo se vojnicima i oficirima za najsmjelije, najhrabrije i najtaktiÄÂnije podvige protiv agresora. Odlikovanje Zlatni ljiljan se može porediti sa nekadaÅ¡njim odlikovanjem Narodni heroj u SFRJ.
Zlatni ljiljan su dobile 1742 osobe.
Zlatni ljiljan je hiljadugodiÅ¡nji simbol Bosne, endemiÄÂni cvijet karakteristiÄÂan za predjele Bosne (lat. Lilium bosniacum) koji je koriÅ¡ten kao simbol za ÄÂistoću, nevinost i ljepotu. Koristili su ga mnogi bosanski heroji tokom duge historije, poÄÂevÅ¡i od plemićkih porodica do kraljevske dinastije Kotromanića. Ljiljan je takoÄ‘er bio karakteristika bosanskih avlija i baÅ¡ti, opjevan najÄÂešće kao zambak. Na niÅ¡anima bosanskih Å¡ehida se takoÄ‘er gravirao ljiljan.
Ljiljan (fr. Fleur-de-Lis) je ÄÂesto upotrebljivan simbol u heraldici.
Kroz historiju koristi se u mnogim evropskim državama kao što su Francuska, Španija, Luksemburg, Švicarska, Bosna i Hercegovina i dr.
TakoÄ‘er, ljiljan se koristi kao simbol izviÄ‘aÄÂa u cijelom svijetu.
Bosanski ljiljan
Bosanski ljiljan ili zlatni ljiljan kao simbol u Bosni i Hercegovini poÄÂeo se upotrebljavati u srednjem vijeku. Prisutan je na novcu, peÄÂatima, zastavama, grbovima plemićkih dinastija, stećcima, raznim ukrasnim predmetima itd. Posebno je postao popularan kada je Bosna bila najmoćnija država na Balkanu i kada je njom vladao kralj Tvrtko I Kotromanić. Dinastija Kotromanića je za simbol uzela bosanski ljiljan, najÄÂešće zvan zlatni ljiljan.
Prema nekim izvorima ljiljan potiÄÂe iz Ugarskog-anžuvijskog kraljevsta. Ipak ta teza je manje vjerovatna poÅ¡to je Kralj Tvrtko I Kotromanić imao nesuglasice sa Anžuvijskim kraljevstvom u poÄÂetku svoje vladavine, zbog namjere Anžuvijskog kraljevstva da prisvoji Bosnu svom kraljevstvu.
TakoÄ‘er postoji vjerovatnoća da je ljiljan uveden kao paralela patarenima Francuske koji su dijelili neka od osnovnih naÄÂela doktrine Crkve bosanske. Na ovaj naÄÂin Tvrtko je namjeravao prikazati jedinstvo bosanskog naroda u okruženju rimokatoliÄÂke i bizantijske kulture. U svakom sluÄÂaju zlatni ljiljan se može smatrati autohtonim bosanskim simbolom, s obzirom da postoji i posebna vrsta ljiljana poznata pod nazivom Lilium bosniacum.
Grb zlatnih ljiljana stvoren od kraljevske porodice Kotromanić se sastojao od Å¡est zlatnih ljiljana na plavoj podlozi sa bijelom lentom. Dolaskom Osmanlija na podruÄÂje Balkana i padom dinastije Kotromanić i sam grb je izaÅ¡ao iz upotrebe.
Godine 1992. grb zlatnih ljiljana nalazi svoju ponovnu upotrebu sa proglašenjem nezavisne Republike Bosne i Hercegovine. Zastava Republike Bosne i Hercegovine se sastojala od grba zlatnih ljiljana na bijeloj podlozi. Ovo je bila i zastava Armije Republike Bosne i Hercegovine. Grb je također bio uklesivan na grobove bosanskih poginulih boraca.
Godine 1998, nakon protesta politiÄÂkih predstavnika nekadaÅ¡nje Herceg-Bosne i Republike Srpske, zastava Republike Bosne i Hercegovine je zamjenjena novom. Ipak BoÅ¡njaci i dalje koriste grb i zastavu u odgovarajućim kulturnim prilikama, a na grbu Federacije BiH i grbovima nekih kantona i općina, ljiljan se koristi kao simbol BoÅ¡njaka.
Zlatni ljiljan je bilo najveće vojno odlikovanje Armije Republike Bosne i Hercegovine za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Dodjeljivalo se vojnicima i oficirima za najsmjelije, najhrabrije i najtaktiÄÂnije podvige protiv agresora. Odlikovanje Zlatni ljiljan se može porediti sa nekadaÅ¡njim odlikovanjem Narodni heroj u SFRJ.
Zlatni ljiljan su dobile 1742 osobe.
Zlatni ljiljan je hiljadugodiÅ¡nji simbol Bosne, endemiÄÂni cvijet karakteristiÄÂan za predjele Bosne (lat. Lilium bosniacum) koji je koriÅ¡ten kao simbol za ÄÂistoću, nevinost i ljepotu. Koristili su ga mnogi bosanski heroji tokom duge historije, poÄÂevÅ¡i od plemićkih porodica do kraljevske dinastije Kotromanića. Ljiljan je takoÄ‘er bio karakteristika bosanskih avlija i baÅ¡ti, opjevan najÄÂešće kao zambak. Na niÅ¡anima bosanskih Å¡ehida se takoÄ‘er gravirao ljiljan.
Re: SIMBOLI
Grb Bosne i Hercegovine
Grb Bosne i Hercegovine je heraldiÄÂki simbol novijeg datuma i kao takav nema uporiÅ¡te u historijskoj tradiciji Bosne i Hercegovine kao njeni prethodni grbovi. Grb je sastavni dio zastave Bosne i Hercegovine i simbol njenog historijskog i državnog kontinuiteta i u novim, promjenjenim druÅ¡tvenim okolnostima. Kao državni simbol stupio je na snagu 18. maja 1998. godine, ÄÂime je u upotrebi zamijenio dotadaÅ¡nji grb Republike Bosne i Hercegovine sa ljiljanima, koji je i dalje ostao ukorjenjen kao nacionalni simbol BoÅ¡njaka.
DanaÅ¡nji bosanskohercegovaÄÂki grb je karakteristiÄÂnog oblika sa gornjom, ravnom stranom i donjim, izduženim dijelom ovalne forme, koji se zavrÅ¡ava u za grbove karakteristiÄÂnom Å¡iljku, a sastoji se iz dva dijela sa žutom i plavom plohom. Obje boje imaju uporiÅ¡te u bosanskoj nacionalnoj historiografiji i mogu korespondirati sa dotadaÅ¡njim nacionalnim simbolima Bosne i Hercegovine kao Å¡to su zlatni ljiljani i plava podloga bosanskog grba tokom 1990ih godina. Gornji desni dio ispunjava žuti trougao, koji zauzima neÅ¡to manje od polovine heraldiÄÂke figure bosanskog državnog simbola. Stilizirano predstavlja Bosnu i Hercegovinu u njenim historijskim granicama (Una, Sava, Drina, Dinara) ÄÂime u prvi plan dolazi do izražaja njen historijski kontinuitet.
Žuti trougao predstavlja izgled Bosne i Hercegovine. Donji, lijevi dio ispunjava ploha intenzivne plave boje, koja se u savremenoj heraldici i na polju nacionalnih zastava koristi kao simbol znaÄÂajnih državnih zajednica i oblika ÄÂvrstog i stabilnog udruživanja, kao Å¡to su Evropska unija ili NATO. U klasiÄÂnom tumaÄÂenju simbola i boja plava je boja nade, dok je svjetloplava boja simbol nevinosti. Bosanski grb po sredini ima rasporeÄ‘enih i pet (+ dvije polovine) srebrnih zvjezdica, koje idu od gornjeg lijevog ugla ka donjem desnom kraju. Zvjezdama se željelo potcrtati civilizacijsku i kulturnu pripadnost zemlje Bosne i Hercegovine Evropi i evropskom krugu savremenih država i nacija.
Grb Bosne i Hercegovine je heraldiÄÂki simbol novijeg datuma i kao takav nema uporiÅ¡te u historijskoj tradiciji Bosne i Hercegovine kao njeni prethodni grbovi. Grb je sastavni dio zastave Bosne i Hercegovine i simbol njenog historijskog i državnog kontinuiteta i u novim, promjenjenim druÅ¡tvenim okolnostima. Kao državni simbol stupio je na snagu 18. maja 1998. godine, ÄÂime je u upotrebi zamijenio dotadaÅ¡nji grb Republike Bosne i Hercegovine sa ljiljanima, koji je i dalje ostao ukorjenjen kao nacionalni simbol BoÅ¡njaka.
DanaÅ¡nji bosanskohercegovaÄÂki grb je karakteristiÄÂnog oblika sa gornjom, ravnom stranom i donjim, izduženim dijelom ovalne forme, koji se zavrÅ¡ava u za grbove karakteristiÄÂnom Å¡iljku, a sastoji se iz dva dijela sa žutom i plavom plohom. Obje boje imaju uporiÅ¡te u bosanskoj nacionalnoj historiografiji i mogu korespondirati sa dotadaÅ¡njim nacionalnim simbolima Bosne i Hercegovine kao Å¡to su zlatni ljiljani i plava podloga bosanskog grba tokom 1990ih godina. Gornji desni dio ispunjava žuti trougao, koji zauzima neÅ¡to manje od polovine heraldiÄÂke figure bosanskog državnog simbola. Stilizirano predstavlja Bosnu i Hercegovinu u njenim historijskim granicama (Una, Sava, Drina, Dinara) ÄÂime u prvi plan dolazi do izražaja njen historijski kontinuitet.
Žuti trougao predstavlja izgled Bosne i Hercegovine. Donji, lijevi dio ispunjava ploha intenzivne plave boje, koja se u savremenoj heraldici i na polju nacionalnih zastava koristi kao simbol znaÄÂajnih državnih zajednica i oblika ÄÂvrstog i stabilnog udruživanja, kao Å¡to su Evropska unija ili NATO. U klasiÄÂnom tumaÄÂenju simbola i boja plava je boja nade, dok je svjetloplava boja simbol nevinosti. Bosanski grb po sredini ima rasporeÄ‘enih i pet (+ dvije polovine) srebrnih zvjezdica, koje idu od gornjeg lijevog ugla ka donjem desnom kraju. Zvjezdama se željelo potcrtati civilizacijsku i kulturnu pripadnost zemlje Bosne i Hercegovine Evropi i evropskom krugu savremenih država i nacija.
Re: SIMBOLI
Falun simbol
Falun znak je simbol Falun Dafa. Znak u centru (Wan simbol) je simbol nazvan "wan", koji se koristio u mnogim kulturama hiljadama godina kao simbol dobre sreće.
Gospodin Li Hongzhi je u knjizi Zhuan Falun opisao Falun znak na sljedeći naÄÂin:
"Zakonski toÄÂak Buda Å¡kole, Yin-Yang Tao Å¡kole i svijet deset smjerova, svi se odražavaju u Falunu - zakonskom toÄÂku."
"Ova slika Faluna je kosmos u minijaturi; on i u drugim dimenzijama ima svoje forme postojanja i procese transformacije, zbog toga kažem da je on jedan svijet."
Neke bilješke o istoriji Wan (Svastika) simbola
Engleska i njemaÄÂka rijeÄ Swastika izvedena je iz sanskritske rijeÄÂi: Svastikah, Å¡to znaÄÂi "biti sretan". Prvi dio rijeÄÂi, SVASTI- može se podijeliti u dva dijela: SU- (dobro; zdravo) i ASTI- (je). Dugi dio -ASTIKAH znaÄÂi upravo "bivanje". RijeÄ se u Indiji povezuje sa sretnim stvarima - jer ona znaÄÂi "sretan". U Indiji su koriÅ¡tene svastike okrenute u smjeru kazaljke na satu i u obrnutom smjeru, s razliÄÂitim znaÄÂenjima.
PoÅ¡to je svastika jednostavan simbol, koriÅ¡tena je, vjerovatno nezavisno, u mnogim ljudskim druÅ¡tvima. Jedna od nastarijih poznatih svastika naslikana je u paleolitskoj pećini prije najmanje 10.000 godina. Prije oko 2000 godina, kad je budizam iz Indije donesen u Kinu, Kinezi su takoÄ‘er preuzeli svastiku i njeno znaÄÂenje sreće. U Kini, svastika je smatrana kineskim znakom koji se ÄÂita "wan" (u mandarinskom). TakoÄ‘er se smatralo da to odgovara drugom kineskom znaku s istim izgovorom, koji znaÄÂi "deset hiljada; veliki broj; sve".
Svastika simbol je koriÅ¡ten hiljadama godina, u praktiÄÂno svakoj grupi ljudi na Zemlji. On je bio poznat germanskim plemenima kao "Torov krst". Zanimljivo je da nacisti nisu koristili taj naziv, koji je u skladu s njemaÄÂkom istorijom, već su umjesto njega radije "ukrali" indijski izraz "svastika". Kao "Torov krst", simbol su donijeli ÄÂak u Englesku skandinavski doseljenici u Lincolnshire i Yorkshire, davno prije Hitlera. JoÅ¡ je zanimljivije da je simbol naÄ‘en u jevrejskim hramovima starim 2000 godina u Palestini, pa je Hitler (nenamjerno?) "ukrao" i jevrejski i indijski simbol.
Svastiku su koristili ameriÄÂki domoroci u sjevernoj, srednjoj i južnoj Americi. Prema Joe Hofleru, koji se poziva na dr. Kumbarija iz muzeja Urimqi u Xinjiangu, u Kini, indo-arijevci germanskog ogranka doputovali su u Evropu oko 2000 godina prije nove ere i donijeli sa sobom "svastika" simbol (sunÄÂev disk) kao njihovu religijsku umjetnost tog vremena, kao Å¡to je prikazano u iskopinama Kurganskih pećina u stepama Rusije i Indo-Arijevskim pećinama u Xinjiangu, u Kini.
Re: SIMBOLI
Božićno drvce
simbol suvremenog Božića
Postoji podatak da su u 8. stoljeću redovnici zabranjivali ukraÅ¡avanje domova zelenilom, držeći ga poganskim obiÄÂajem. No, ljudi su u zelenilu vidjeli životnu snagu koja prkosi zimskom umrtvljenju prirode, i vjerovali da zelenilo uklanja opasnost. Zato, s vremenom, zabrane nestaju i taj se obiÄÂaj kristijanizira.
Nekada su Badnjak i Božić bili oznaÄÂeni panjem badnjakom, slamom i svijećom. U naÅ¡im krajevima kićenje božićnog drvca, joÅ¡ poÄÂetkom 19. stoljeća, nije bilo obiÄÂaj u seoskim sredinama. U Europi kićenje božićnog drvca poÄÂinje u krugovima obrtnika i redovima aristokracije.
Božićno drvce postaje središte oko kojeg se okuplja obitelj - simbol suvremenog Božića. Božićni bor, jelu, drvce ili "krizban" srećemo u crkvama i obiteljskim domovima. Izvorište mu je u općem poštivanju stabla kao izvoru života, a Isusovo rođenje je baš to - novi život!
simbol suvremenog Božića
Postoji podatak da su u 8. stoljeću redovnici zabranjivali ukraÅ¡avanje domova zelenilom, držeći ga poganskim obiÄÂajem. No, ljudi su u zelenilu vidjeli životnu snagu koja prkosi zimskom umrtvljenju prirode, i vjerovali da zelenilo uklanja opasnost. Zato, s vremenom, zabrane nestaju i taj se obiÄÂaj kristijanizira.
Nekada su Badnjak i Božić bili oznaÄÂeni panjem badnjakom, slamom i svijećom. U naÅ¡im krajevima kićenje božićnog drvca, joÅ¡ poÄÂetkom 19. stoljeća, nije bilo obiÄÂaj u seoskim sredinama. U Europi kićenje božićnog drvca poÄÂinje u krugovima obrtnika i redovima aristokracije.
Božićno drvce postaje središte oko kojeg se okuplja obitelj - simbol suvremenog Božića. Božićni bor, jelu, drvce ili "krizban" srećemo u crkvama i obiteljskim domovima. Izvorište mu je u općem poštivanju stabla kao izvoru života, a Isusovo rođenje je baš to - novi život!
Re: SIMBOLI
Pisanice - simbol Uskrsa
Iako su pisanice joÅ¡ pretkršćanski obiÄÂaj, danas su one postale simbolom Uskrsa. Simboliziraju proljetno buÄ‘enje prirode i novog života. One se tradicionalno daju na dar. U proÅ¡losti su mladići djevojkama, ali i obrnuto darivali pisanice kao znak ljubavi ili privrženosti. TakoÄ‘er, one su koriÅ¡tene kao simbol izmirenja. Tako su osobe darivajući jedne drugima pisanicu preÅ¡utno tražile oproÅ¡tenje ili ga davale.
Prema vjerovanjima pisanica, odnosno bojeno jaje trebala bi zaštititi od zlih sila. Zbog toga se ljuska od tih jaja mljela i bacala na polja, oranice i stavljala u staje.
Uz pisanice se vežu mnogi mitovi i priÄÂe iz proÅ¡losti. Najskuplja pisanica bila je ona ruskog cara Aleksandra II. Na poklon je dobio jaje od masivnog zlata veliko 30 cm, na kojem je bilo urezano sedam postaja Puta križa. Sve je joÅ¡ bilo ukraÅ¡eno rubinom i dijamantima.
TakoÄ‘er, poznata su i Fabergeova jaja – umjetnine u kojima su uživali ÄÂlanovi vladarskih ruskih obitelji. Carl Faberge zlatar ruskog cara Aleksandra III i Nikolaja izradio je 57 vrlo vrijednih pisanica kojim su darivani ÄÂlanovi obitelji.
Iako su pisanice joÅ¡ pretkršćanski obiÄÂaj, danas su one postale simbolom Uskrsa. Simboliziraju proljetno buÄ‘enje prirode i novog života. One se tradicionalno daju na dar. U proÅ¡losti su mladići djevojkama, ali i obrnuto darivali pisanice kao znak ljubavi ili privrženosti. TakoÄ‘er, one su koriÅ¡tene kao simbol izmirenja. Tako su osobe darivajući jedne drugima pisanicu preÅ¡utno tražile oproÅ¡tenje ili ga davale.
Prema vjerovanjima pisanica, odnosno bojeno jaje trebala bi zaštititi od zlih sila. Zbog toga se ljuska od tih jaja mljela i bacala na polja, oranice i stavljala u staje.
Uz pisanice se vežu mnogi mitovi i priÄÂe iz proÅ¡losti. Najskuplja pisanica bila je ona ruskog cara Aleksandra II. Na poklon je dobio jaje od masivnog zlata veliko 30 cm, na kojem je bilo urezano sedam postaja Puta križa. Sve je joÅ¡ bilo ukraÅ¡eno rubinom i dijamantima.
TakoÄ‘er, poznata su i Fabergeova jaja – umjetnine u kojima su uživali ÄÂlanovi vladarskih ruskih obitelji. Carl Faberge zlatar ruskog cara Aleksandra III i Nikolaja izradio je 57 vrlo vrijednih pisanica kojim su darivani ÄÂlanovi obitelji.
Re: SIMBOLI
Himen – simbol djeviÄÂanstva
Himen ili djeviÄÂnjak je zadebljana membrana koja obiÄÂno ima oblik polumjeseca ili prstena i zatvara ulaz u rodnicu. U naÄÂelu himen se obiÄÂno protrga prilikom prvog spolnog odnosa, a rijetko se dogodi da usprkos penetraciji penis prodre kroz nju, a da je pri tome ne protrga. Naime, nedirnuti himen ima otvor kroz koji istjeÄÂe menstrualna krv, ali neke se žene rode bez tog otvora na himenu, zbog ÄÂega se dogodi da penis ne može prodrijeti u rodnicu. U takvom je sluÄÂaju potreban kirurÅ¡ki zahvat.
ObiÄÂno se kod probijanja djeviÄÂnjaka pojavi lagano krvarenje, koje su mnogi smatrali dokazom djevojÄÂine nedužnosti. Kako nije nužno njeno pojavljivanje, jer mnoga si žena nehotice probije djeviÄÂnjak joÅ¡ prije prvog spolnog odnosa, bilo tamponom ili tijekom kakve živahnije djelatnosti poput gimnastike, biciklizma, jahanja ili samozadovoljavanja. Sam ÄÂin probijanja himena nazivamo razdjeviÄÂenjem. Ako si žena sama probije djeviÄÂnjak, a joÅ¡ nije imala spolni odnos, joÅ¡ uvijek se ubraja u djevice.
Nekada su vjerovali da svaka djevica krvari nakon prvog spolnog odnosa. Zbog toga je nevjestina majka morala, nakon prve braÄÂne noći, ÄÂak izložiti okrvavljene plahte, kao dokaz da je nevjesta sve do vjenÄÂanja bila stvarno nevina. Ako tog krvarenja nije bilo pomagalo je nekoliko kapljica kokoÅ¡je krvi, Å¡to je bilo vrlo uvjerljivo. Danas se mnoge žene prije braka odluÄÂuju na kirurÅ¡ku obnovu djeviÄÂnjaka. To nazivamo lažnim djeviÄÂanstvom.
Himen ili djeviÄÂnjak je zadebljana membrana koja obiÄÂno ima oblik polumjeseca ili prstena i zatvara ulaz u rodnicu. U naÄÂelu himen se obiÄÂno protrga prilikom prvog spolnog odnosa, a rijetko se dogodi da usprkos penetraciji penis prodre kroz nju, a da je pri tome ne protrga. Naime, nedirnuti himen ima otvor kroz koji istjeÄÂe menstrualna krv, ali neke se žene rode bez tog otvora na himenu, zbog ÄÂega se dogodi da penis ne može prodrijeti u rodnicu. U takvom je sluÄÂaju potreban kirurÅ¡ki zahvat.
ObiÄÂno se kod probijanja djeviÄÂnjaka pojavi lagano krvarenje, koje su mnogi smatrali dokazom djevojÄÂine nedužnosti. Kako nije nužno njeno pojavljivanje, jer mnoga si žena nehotice probije djeviÄÂnjak joÅ¡ prije prvog spolnog odnosa, bilo tamponom ili tijekom kakve živahnije djelatnosti poput gimnastike, biciklizma, jahanja ili samozadovoljavanja. Sam ÄÂin probijanja himena nazivamo razdjeviÄÂenjem. Ako si žena sama probije djeviÄÂnjak, a joÅ¡ nije imala spolni odnos, joÅ¡ uvijek se ubraja u djevice.
Nekada su vjerovali da svaka djevica krvari nakon prvog spolnog odnosa. Zbog toga je nevjestina majka morala, nakon prve braÄÂne noći, ÄÂak izložiti okrvavljene plahte, kao dokaz da je nevjesta sve do vjenÄÂanja bila stvarno nevina. Ako tog krvarenja nije bilo pomagalo je nekoliko kapljica kokoÅ¡je krvi, Å¡to je bilo vrlo uvjerljivo. Danas se mnoge žene prije braka odluÄÂuju na kirurÅ¡ku obnovu djeviÄÂnjaka. To nazivamo lažnim djeviÄÂanstvom.
Re: SIMBOLI
Simboli za reciklažu
Originalni simbol za reciklažu je dizajnirao 1970. godine Gary Anderson.
Simbol inaÄÂe predstavlja Mobiusovu petlju koja sadrži tri povezane strelice u obliku trougla sa zaobljenim uglovima. Svaka strelica je povratno presavijena i sve tri se nadovezuju jedna na drugu, Å¡to uslovno predstavlja ciklus reciklaže.
Ovaj simbol nije zaÅ¡tićen i koristi se na razne naÄÂine i u raznim varijacijama, ali generalno se može reći da predstavlja:
* Reciklirajuće - na proizvodima izrađenih od materijala koji se mogu reciklirati, u zavisnosti da li je obezbeđeno njegovo sortiranje prilikom sakupljanja otpadaka.
* Reciklirano - na proizvodima koji sadrže već reciklirane materijale.
Internacionalni standard za definisanje zahtjeva prema životnoj sredini na proizvodima ili ambalaži je dat u standardu ISO 14021.
Reciklirajuće
Ova dva simbola predstavljaju dvije varijacije originalnog simbola. Gornji je prihvaćen kao tradicionalni, univerzalni simbol, dok je donji njegova modifikacija u smislu bolje vidljivosti prilikom njegovog štampanja u manjem formatu.
Ovakvim simbolom se oznaÄÂavaju proizvodi koji su reciklirajući, tj. oni koji se mogu reciklirati.
Reciklirano
Ovi simboli se nalaze na proizvodima ili ambalaži koji su izraÄ‘eni od recikliranog materijala. NajÄÂešće su to papirni ili kartonski prizvodi. ÄŒesto se u centru simbola nalazi i oznaka o procentualnom uÄÂešću recikliranog materijala u proizvodu.
Donji simbol se uglavnom koristi kada je proizvod djelimiÄÂno izraÄ‘en od recikliranog materijala.
Na osnovu originalnog simbola izveden je generiÄÂki simbol za oznaÄÂavanje reciklaže, pri ÄÂemu se simbolu pridodaju specifiÄÂne oznake i akronimi materijala od koga su izraÄ‘eni, na primer: steel - od gvožđa, alu - od aluminijuma.
Simboli za oznaÄÂavanje plastike
PlastiÄÂne boce, posude i druga ambalaža imaju jedan od najstarijih i najrazraÄ‘enijih sistema za oznaÄÂavanje.
Simboli imaju dvostruku ulogu. PotroÅ¡aÄÂima oni uglavnom ukazuju da se ambalaža može reciklirati, a onima upućenijima i onima koji se bave reciklažom ukazuju i na vrstu primjenjene plastike.
Polyethylene Terephthalate (PETE)
Najraširenijia vrsta plastike jer se uglavnom koristi za boce za vodu, sokove i sl, posude za prehrambene proizvode, ostalu ambalažu
High Density Polyethylene (HDPE)
Koristi se za boce za mlijeko, jogurt, sokove, vodu, deterdžente i druge hemijske preparate.
Polyvinyl Chloride (PVC)
Koristi se za boce za deterdžente, šampone i druge hemijske preparate, kablove i drugi građevinski material.
Low Density Polyethylene (LDPE)
Koristi se za fleksibilne boce, kese za hljeb, smrznutu hranu
Polypropylene (PP)
Koristi se za boce za jogurt, sirupe, keÄÂap, medicinske boce, zatvaraÄÂe za boce.
Polystyrene (PS)
Koristi se za ÄÂvršću ambalažu, tanjire, ÄÂaÅ¡e, kutije za lijekove.
Ostalo
PlastiÄÂna ambalaža i drugi proizvodi.
Ostali simbol za reciklažu
Zbog nedoreÄÂenosti i neusaglaÅ¡enosti standarda u ovoj oblasti, posebno u ranijem periodu, na tržiÅ¡tu se ÄÂesto mogu naći i proizvodi sa sliÄÂnim ili drugaÄÂijim simbolima u odnosu na originalni simbol, tj. drugim simbolima koji su u vezi sa reciklažom.
Simbol za gvožđe
Gvožđe se veoma lako izdvaja iz ostalih otpadaka obzirom na njegova magnetna svojstva, tako da nije neophodno oznaÄÂavanje poruijeklo materijala.
Simbol za staklo
ÄŒesto se na staklenoj ambalaži može naići na ovaj simbol, koji viÅ¡e potroÅ¡aÄÂima ukazuje na potrebu da staklenu ambalažu odlažu u poseban kontejner.
Zelena taÄÂka (Der Grüne Punkt)
Ovaj simbol je ustanovljen 1991. godine od strane Duales System Deutschland, ne-profitne organizacije, a od 1994. godine je prihvaćen od strane zemalja EU.
Originalni simbol za reciklažu je dizajnirao 1970. godine Gary Anderson.
Simbol inaÄÂe predstavlja Mobiusovu petlju koja sadrži tri povezane strelice u obliku trougla sa zaobljenim uglovima. Svaka strelica je povratno presavijena i sve tri se nadovezuju jedna na drugu, Å¡to uslovno predstavlja ciklus reciklaže.
Ovaj simbol nije zaÅ¡tićen i koristi se na razne naÄÂine i u raznim varijacijama, ali generalno se može reći da predstavlja:
* Reciklirajuće - na proizvodima izrađenih od materijala koji se mogu reciklirati, u zavisnosti da li je obezbeđeno njegovo sortiranje prilikom sakupljanja otpadaka.
* Reciklirano - na proizvodima koji sadrže već reciklirane materijale.
Internacionalni standard za definisanje zahtjeva prema životnoj sredini na proizvodima ili ambalaži je dat u standardu ISO 14021.
Reciklirajuće
Ova dva simbola predstavljaju dvije varijacije originalnog simbola. Gornji je prihvaćen kao tradicionalni, univerzalni simbol, dok je donji njegova modifikacija u smislu bolje vidljivosti prilikom njegovog štampanja u manjem formatu.
Ovakvim simbolom se oznaÄÂavaju proizvodi koji su reciklirajući, tj. oni koji se mogu reciklirati.
Reciklirano
Ovi simboli se nalaze na proizvodima ili ambalaži koji su izraÄ‘eni od recikliranog materijala. NajÄÂešće su to papirni ili kartonski prizvodi. ÄŒesto se u centru simbola nalazi i oznaka o procentualnom uÄÂešću recikliranog materijala u proizvodu.
Donji simbol se uglavnom koristi kada je proizvod djelimiÄÂno izraÄ‘en od recikliranog materijala.
Na osnovu originalnog simbola izveden je generiÄÂki simbol za oznaÄÂavanje reciklaže, pri ÄÂemu se simbolu pridodaju specifiÄÂne oznake i akronimi materijala od koga su izraÄ‘eni, na primer: steel - od gvožđa, alu - od aluminijuma.
Simboli za oznaÄÂavanje plastike
PlastiÄÂne boce, posude i druga ambalaža imaju jedan od najstarijih i najrazraÄ‘enijih sistema za oznaÄÂavanje.
Simboli imaju dvostruku ulogu. PotroÅ¡aÄÂima oni uglavnom ukazuju da se ambalaža može reciklirati, a onima upućenijima i onima koji se bave reciklažom ukazuju i na vrstu primjenjene plastike.
Polyethylene Terephthalate (PETE)
Najraširenijia vrsta plastike jer se uglavnom koristi za boce za vodu, sokove i sl, posude za prehrambene proizvode, ostalu ambalažu
High Density Polyethylene (HDPE)
Koristi se za boce za mlijeko, jogurt, sokove, vodu, deterdžente i druge hemijske preparate.
Polyvinyl Chloride (PVC)
Koristi se za boce za deterdžente, šampone i druge hemijske preparate, kablove i drugi građevinski material.
Low Density Polyethylene (LDPE)
Koristi se za fleksibilne boce, kese za hljeb, smrznutu hranu
Polypropylene (PP)
Koristi se za boce za jogurt, sirupe, keÄÂap, medicinske boce, zatvaraÄÂe za boce.
Polystyrene (PS)
Koristi se za ÄÂvršću ambalažu, tanjire, ÄÂaÅ¡e, kutije za lijekove.
Ostalo
PlastiÄÂna ambalaža i drugi proizvodi.
Ostali simbol za reciklažu
Zbog nedoreÄÂenosti i neusaglaÅ¡enosti standarda u ovoj oblasti, posebno u ranijem periodu, na tržiÅ¡tu se ÄÂesto mogu naći i proizvodi sa sliÄÂnim ili drugaÄÂijim simbolima u odnosu na originalni simbol, tj. drugim simbolima koji su u vezi sa reciklažom.
Simbol za gvožđe
Gvožđe se veoma lako izdvaja iz ostalih otpadaka obzirom na njegova magnetna svojstva, tako da nije neophodno oznaÄÂavanje poruijeklo materijala.
Simbol za staklo
ÄŒesto se na staklenoj ambalaži može naići na ovaj simbol, koji viÅ¡e potroÅ¡aÄÂima ukazuje na potrebu da staklenu ambalažu odlažu u poseban kontejner.
Zelena taÄÂka (Der Grüne Punkt)
Ovaj simbol je ustanovljen 1991. godine od strane Duales System Deutschland, ne-profitne organizacije, a od 1994. godine je prihvaćen od strane zemalja EU.
Re: SIMBOLI
Polumjesec i zvijezda
Polumjesec i zvijezda je simbol koji se sastoji od polumjeseca i zvijezde na njegovoj konkavnoj strani. U svom modernom obliku, zvijezda je petokraka, dok se prije koristila i zvijezda sa viÅ¡e krakova. Ovaj simbol se obiÄÂno (ali pogreÅ¡no) smatra simbolom Islama, Å¡to je barem ÄÂinjenica u Bosni i Hercegovini i okolnim zemljama. Zastave mnogih muslimanskih zemalja sadrže ovaj simbol, poput Turske, Pakistana, Alžira itd. Sam polumjesec je ÄÂest ukras na minaretima i džamijama, poput križa/krsta na crkvama.
Polumjesec i zvijezda je simbol koji se sastoji od polumjeseca i zvijezde na njegovoj konkavnoj strani. U svom modernom obliku, zvijezda je petokraka, dok se prije koristila i zvijezda sa viÅ¡e krakova. Ovaj simbol se obiÄÂno (ali pogreÅ¡no) smatra simbolom Islama, Å¡to je barem ÄÂinjenica u Bosni i Hercegovini i okolnim zemljama. Zastave mnogih muslimanskih zemalja sadrže ovaj simbol, poput Turske, Pakistana, Alžira itd. Sam polumjesec je ÄÂest ukras na minaretima i džamijama, poput križa/krsta na crkvama.
Re: SIMBOLI
Krst ili križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod uglom od 90°, pri ÄÂemu se jedna ili obje crte dijele popola. Krst je jedan od najstarijih ljudskih simbola, te se koristi kao simbol u mnogim religijama.