Karadžićev šou u Haagu
U nastavku uvodne riječi odbrane, bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, optužen za genocid nad nesrbima u BiH, rekao je danas da su bosanski Srbi u februaru 1992. godine, radi očuvanja mira, prihvatili nezavisnu BiH, pod uslovom da imaju svoju konstitutivnu jedinicu.
Opširno govoreći o genezi krize u BiH 1991-92, Karadžić je naglasio da su sve političke odluke Srpske demokratske stranke (SDS) - poput formiranja posebne skupštine i republike bosanskih Srba - bile iznuđene prethodnim potezima ka nezavisnosti BiH koje su povlačile Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) , zanemarujući volju Srba da ostanu u Jugoslaviji.
On je ponovio da je usvajanje deklaracije o nezavisnosti BiH u oktobru 1991. bilo nezakonito i protivustavno, bez predstavnika Srba koji su se tome protivili i napustili zasjedanje.
Kao dokaz da je srpsko političko vodstvo u BiH bilo posvećeno traženju mirnog političkog rješenja, Karadžić je podvukao da je SDS u februaru 1992. prihvatila rješenje "tri Bosne u jednoj Bosni", odnosno da BiH bude nezavisna, sa tri konstitutivne jedinice.
"Mi smo tada rekli, u redu, napustićemo Jugoslaviju, to je bila najbolnija koncesija, ako u BiH budemo imali svoju konstitutivnu jedinicu", kazao je Karadžić.
Naznačio je i da je to bila suština plana portugalskog posrednika Žozea Kutiljera, koji su sve strane prihvatila 18. marta 1992, ali je potom lider SDA Alija Izetbegović kasnije povukao svoj potpis na sporazumu.
Karadžić je citirao Kutiljerove riječi, poslije rata u BiH, da su tim sporazumom mogli biti sačuvani mnogo životi, naročito muslimana, ali da je Izetbegović bio "ohrabren" iz inostranstva da povuče potpis, od zemalja koje su mislile da znaju šta je najbolje.
- Srbi i Karadžić sve prihvataju... ali, nemaju šansu da sačuvaju mir - naglasio je Karadžić, koji danas u Hagu nastavlja uvodnu riječ.
Karadžić negira krivicu srpske strane za početak rata u BiH
Nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić
nastavio je da iznosi svoju odbranu od optužbi Haškog tužilaštva,
negirajući krivicu srpske strane za početak rata u BiH i podsjetivši da
su prije početka rata ubijani samo Srbi.
- Do 1. aprila (1992. godine) širom BiH ubijani su samo Srbi, kazao je
Karadžić, odbacujući navode tužilaštva koji ga terete za ratnohuškačku
politiku.
On je opovrgavao i navod optužnice da su snage bosanskih Srba, s početkom rata u aprilu 1992., stavile Sarajevo pod opsadu.
Tvrdio je da su se sarajevski Srbi, poslije noći 5. aprila 1992. u kojoj je zbog "terora" bilo "strašno biti Srbin u Sarajevu", povukli na obode grada u "pokušaju da se zaštite".
Prema njegovim riječima, bosanski Srbi do maja 1992. nisu imali
svoje oružane snage, već samo teritorijalnu odbranu u kojoj su
djelovali po doktrini "naoružanog naroda".
- Stranka demokratske akcije (SDA) koja je s nama dijelila vlast vršila
je nezakonitu mobilizaciju pripadnika MUP-a, a nama svojim partnerima u
vlasti nezakonito prisluškivala telefonske razgovore, požalio se on.
Karadžić je naglasio da tužilaštvo ne može da pronađe nijedan dokument,
zakon ili odredbu koju je potpisao kao predsjednik skupštine kojim bi
moglo da mu stavi na teret kršenje međunarodnog prava.
On je najavio da će tokom procesa pružiti dokaze o tajnom sporazumu
nekadašnjih predsjednika Hrvatske, Slovenije i BiH, Franje Tuđmana,
Milana Kučana i Alije Izetbegovića, o napadu na JNA, postignutom u julu
1991. godine.
- Izetbegović se u decembru 1990. kleo u Jugoslaviju, u januaru 1991.
je, poslije izbora, formirana vlada, a krajem januara je počela
kampanja za nezavisnost Bosne, naveo je Karadžić.
- Tužilaštvo nije u pravu kada kaže da smo u decembru 1992. formirali
Srpsku Republiku BiH da bismo postigli ciljeve, rekao je Karadžić.
- Mi smo je osnovali da bismo spriječili SDA da postigne svoje ciljeve, suprotno našoj volji, dodao je on.
Predsjedavajući sudija O-Gon Kwon rekao je da će na kraju današnjeg
zasjedanja saopćiti usmenu odluku vijeća, povodom zahtjeva Karadžića
da mu se suđenje odgodi.
Optuženi Karadžić nazvao "lažnim žrtvama" optužbe o masovnim ubistvima nesrba u Sarajevu i Srebrenici
Optuženi Radovan Karadžić nazvao je danas pred Haškim tribunalom
"lažnim mitovima" i "lažnim žrtvama" optužbe o masovnim ubistvima
nesrba u Sarajevu i Srebrenici 1992-95., negirajući svoju odgovornost.
Bivši predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić, optužen za
genocid nad nesrbima u BiH, opovrgavao je da je Sarajevo bilo u opsadi
i pod terorom snaga pod njegovom kontrolom, tvrdeći da je, suprotno
navodima optužnice, vojska RS bila u okruženju muslimanskih i hrvatskih
snaga.
Srbi su u Sarajevu i širom BiH, prema Karadžićevim riječima,
kontrolisali samo svoje teritorije, a nisu ni pokušavali da zauzmu
"muslimanske".
- Mermerna je istina da Sarajevo nije bilo pod srpskom opsadom, nego je bilo podijeljen grad - rekao je optuženi.
Negirajući da je Vojska RS nasumično granatirala civile u Sarajevu,
Karadžić je rekao da su muslimanske snage iz mnogih civilnih objekata -
poput škola, vrtića, muzeja - otvarale vatru na srpske položaje,
pretvarajući ih time u legitimne vojne ciljeve. Na mapi grada je
pokazao više primjera.
- Ako su pucali na nas, a mi uzvraćali, oni su to prikazivali kao
neselktivno granatiranje grada...Nikada nije bilo namjernog
granatiranja, nikad - kazao je Karadžić.
- To je taj opsjednuti i nevini grad u kojem je bilo tri puta brojnija vojska od naše - kazao je on.
Snimak naređenja generala Ratka Mladića, često puštan pred Tribunalom,
da se otvori vatra na "Velušiće zato što tamo nema Srba", Karadžić je
protumačio kao nalog da se ciljaju takvi "legitimni vojni ciljevi".
Odgovornost za masovna stradanja civila u gradu, Karadžić je
prebacio na muslimanske vlasti, ponavljajući da su one namjerno
granatirale i pucale na sopstveno stanovništvo kako bi izazvale stranu
intervenciju.
Naglasio je da je "uvjeren da na Markalama 1 i Markalama 2 možda čak i nije bilo civilnih žrtava i da su tijela podmetnuta".
Kao dokaz za tvrdnju da su muslimanske vlasti izazvale eksplozije na
pijaci, u kojima su u februaru 1994. i avgustu 1995. poginule i ranjene
stotine ljudi, Karadžić se pozivao na navode iz knjige tadašnjeg
komandanta Unprofora Majkla Rouza (Michael Rose) o postojanju takvih
rezultata istraga.
Rouz će, inače, na suđenju svjedočiti kao jedan od prvih svjedoka optužbe.
"Ko ima imalo razuma, vidjeće da to Srbi nisu uradili", rekao je Karadžić.
Upozorio je Tribunal da "kodifikujući" "lažne mitove i lažne žrtve" u
Sarajevu i Srebrenici, kod naroda u BiH "sije sjeme budućih pokolja".
Karadžić je najavio da će dokazati da "Srbi nikada nisu započinjali
borbe" i da im je cilj bio političko rješenje i da "sačuvaju
stanovništvo".
Bivši predsjednik RS rekao je i da Sarajevo nikada nije bilo u blokadi
ni za civilne, ni za vojne potrebe, nego da je, nasuprot tome, "sve
dobijalo preko srpske teritorije".
- Kakvo je to terorisanje grada, kad smo i malo vode koju smo imali
dijelili s njima...Bilo je 10.000 humanitarnih letova i nijedan
incident sa srpske strane, a oni su ponekad pucali na te avione da bi
nas optužili. Zar je to terorisanje grada? - upitao je Karadžić.
Rekao je da je "volio i još uvijek voli Sarajevo" i da "nikada od njega nećemo odustati".
Omarska i Keraterm nisu bili logori, već istražni centri redovnih organa
U vezi sa dijelom optužnice, koji se odnosi na genocid u
Srebrenici, Karadžić je rekao da o tome "ne može da govori, jer nema
istrage o Srebrenici", ali je ponovio raniju tvrdnju da su među 8.000
žrtava ubrojani i ljudi iz okolnih opština, pa i oni koji su umrli
prirodnom smrću.
On je rekao i da se u optužnici navodi da su srpske snage ubile 8.000
muškaraca i dječaka, ali da se ne kaže da su oni "imali 16, 17 godina i
da su bili mobilisani".
- Na kamenu piše 8-000, a nisu mogli da sahrane više do 2.500 do 3.000,
a sahranjeni su i iz Bratunca, Bijeljine, Sarajeva, Zvornika,
Višegrada, Vlasenice, Zvornika... sve sa prirodnim smrtima za četiri
godine rata. Ovde se sudi za 8 000, da vidimo materijal, da vidimo
DNK... Moraju biti istrage, ne zbog Radovana Karadžića, već zbog istine
tamo. Ova odbrana će insistirati da se ne sudi odoka, nekoliko Srba
ubilo nekoliko muslimana, to ne možemo da prihvatimo", naglasio je
Karadžić, zaključujući svoje uvodno izlaganje.
U korist svoje odbrane, nekadašnji predsjednik RS pozvao se i na
izvještaj holandske Vlade u kojem jasno stoji da je "u vezi sa
događajim u Srebrenici nejasna uloga Karadžića".
Karadžić je negirao tvrdnje o prisilnom i planiranom premeštanju nesrpskog stanovništva, ističući da to nikada nije bio cilj.
On je rekao i da „Omarska i Keraterm nisu bili logori, već istražni
centri redovnih organa", navodeći da je "u okolini Prijedora za dva
dana bilo zarobljeno 1500 boraca i civila koji su se umešali, a nisu
ratovali".
- Posle trijaže se pokazalo da 41 odsto nije učestovalo u borbama i oni
su pušteni i otišli su u Trnopolje. Za 59 odsto se pokazalo da su borci
i oni su poslati u zarobljenički logor na Manjaču", naveo je Karadžić,
insistirajući da "nije bilo hapšenja ljudi koji nemaju nikakvih
odgovornosti".
Povodom 11. tačke optužnice, kojom se Karadžić tereti za protivpravno
uzimanje pripadnika međunarodnih snaga za taoce, optuženi je najavio da
će insistirati da se nije radilo o uzimanju talaca, "jer vojska ne može
biti talac".
- Taoci mogu biti civili koji ne učestvuju u borbama. Ova gospoda nisu
bili civili i bili su uključeni u borbe. Ja sa tim nemam veze. Saznao
sam za to, kao i cijelio svijet, iz medija, i naredio sam da se oni
puste - rekao je Karadžić.
Tieger: Karadžić je bio vrhovni komandant vojske koja je počinila genocid nad 7.000 muslimana
Pošto je tužilac Alan Tiger (Tieger) 2. novembra završio uvodnu riječ, sudije su tri dana kasnije donijele odluku da Karadžiću postave branioca i da suđenje bude nastavljeno 1. marta 2010, kako bi se braniocu dalo dovoljno vremena da se pripremi.
U uvodnoj riječi, tužilac Tiger je naglasio da je Karadžić bio vrhovni komandant vojske koja je zločinima počinila etničko čišćenje muslimana i Hrvata u velikim dijelovima BiH, terorisala civile u Sarajevu i počinila genocid nad 7.000 muslimana u Srebrenici.
- Karadžić je istovremeno bio arhitekta politike na kojima su ti zločini utemeljeni i vrhovni komandant snaga koje su te zločine počinile - rekao je tužilac Tiger.
Bivši predsjednik Republike Srpske je u dvije tačke optužen za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još sedam bosanskih opština, a u preostalih devet tačaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, terorisanje i nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95.
Optužnica protiv Karadžića usredsređena je na etničko čišćenje muslimana i Hrvata širom BiH 1992-1995; kampanju terora protiv civila tokom opsade Sarajeva u istom periodu; uzimanje UN osoblja za taoce u maju i junu 1995, kao i genocid u Srebrenici u julu 1995.
Vlasti Srbije uhapsile su Karadžića u Beogradu u julu 2008. i izručile ga Tribunalu.
On je u prvom pojavljivanju pred Tribunalom odbio da se izjasni o krivici po tačkama optužnice, a sudija je, potom, u skladu s pravilima, u spis uveo da se optuženi ne osjeća krivim.
Postupak protiv Karadžić privremeno obustavljen
Pretresno vijeće Haškog tribunala odobrilo je danas bivšem
predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću da uloži žalbu na
odluku kojom je odbačen njegov zahtjev za odlaganje suđenja do 17.
juna.
Pretresno vijeće takođe je zaključilo da je „u interesu pravde da se
postupak protiv Karadžića privremeno obustavi, dok Žalbeno vijeće ne
donese svoju odluku o ovom pitanju“, saopštio je predsjedavajući sudija
O-Gon Kvon na kraju današnjeg zasjedanja.
U skladu sa ovom odlukom, sutra neće biti saslušani svjedoci optužbe,
kako je to ranije bilo najavljeno, jer bi oni, u slučaju da se ukine
odluka o odbijanju zahtjeva za odlaganje, morali da treći put dođu u
Hag.
Karadžić je tražio da uloži žalbu pozivajući se na nalog predsjednika
Tribunala da se poništi odluka sekretara i pravnim savjetnicima
optuženog isplate nadoknade za rad u periodu od 26. oktobra, odnosno od
početka suđenja.
Tužilaštvo se nije protivilo da se Karadžiću odobri ulaganje žalbe, ali
je tražilo da se saslušaju svjedoci koji su doputovali u Hag radi
saslušanja koje je bilo zakazano za sutra.
- 3 Mar, 2010
- 942 pregleda
- Bez komentara