Popoviću i Beari doživotna kazna zatvora za genocid u Srebrenici

HAG - Vijeće Haškog tribunala u četvrtak je prvostepenom presudom proglasilo Vujadina Popovića i Ljubišu Bearu krivim za genocid počinjen u Srebrenici, te ih osudilo na doživotne kazne zatvora, a Dragu Nikolića na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida. Istom presudom, Ljubomir Borovčanin je osuđen na 17, Radivoje Miletić...

... na 19, Milan Gvero na 5, te Vinko Pandurević na 13 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti počinjenih u julu 1995. godine u Srebrenici, javio je BIRN - Justice Report.

Popović, bivši pomoćnik komandanta za sigurnost Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba VRS, Nikolić, načelnik za sigurnost Zvorničke brigade, Borovčanin, bivši komandant združenih snaga jedinica policije i Pandurević, bivši komandant Zvorničke brigade, optuženi su za genocid, udruživanje radi vršenja genocida i istrebljenje, dok su Miletić, zamjenik načelnika Glavnog štaba VRS i Gvero, pomoćnik komandanta za moral, pravna i vjerska pitanja Glavnog štaba, optuženi za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Svoj sedmorici Tužilaštvo na teret stavlja učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je rezultirao ubistvima više od 7.000 muškaraca i dječaka iz Srebrenice, kao i prisilnim preseljenjem ostalog nesrpskog stanovništva s ovog područja. Osvrčući se na pojedinačnu odgovornost svakog od optuženih, Vijeće Tribunala u Haagu je utvrdilo da su Popović i Beara dijelili namjeru za uništenje Bošnjaka s područja Srebrenice.

- Bearina energična nastojanja da angažuje ljudstvo pokazuju nepokolebljivu odlučnost da pobije što više ljudi u što kraće vrijeme. Vijeće se uvjerilo da je Beara bio čovjek riješen na uništenje grupe ubijanjem svih njenih članova kojih se mogao domoći. Izvan svake sumnje je imao namjeru da počini genocid, zaključak je Sudskog vijeća.

Sud se pak nije uvjerio da je tu namjeru imao i Nikolić, ali je "imao saznanja o genocidnoj namjeri drugih", te je i na taj način "znatno doprinio genocidu".

Kada je riječ o Ljubomiru Borovčaninu, Sudsko vijeće smatra da nema dovoljno dokaza da je on znao za plan ili dijelio namjeru o zajedničkom cilju udruženog zločinačkog poduhvata ubijanja muškaraca. Međutim, Vijeće smatra da je propustio da zaštiti zarobljenje muškarce u Bratuncu, znajući da će biti pogubljeni, te potom nije preduzeo nužne i razumne mjere da kazni one koji su ih ubili.

- Zločini za koje vam je izrečena osuđujuća presuda, po svojoj prirodi su teški, ali Vijeće smatra da posebne okolnosti u kojima ste se našli, kao i priroda vaše krivične odgovornosti, umanjuju težinu vašeg kažnjivog ponašanja, kazao je Carmel Agius, predsjedavajući Sudskog vijeća.

Sudsko vijeće nije prihvatilo tvrdnje Tužilaštva da je Radivoje Miletić bio zamjenik načelnika Glavnog štaba VRS, ali je istaklo da je on preuzeo neke njegove dužnosti, te je "vrlo rano bio upoznat sa zločinačkim planom".

- Miletić je bio u samom središtu koordinacije VRS-a. On je vješto i efikasno koristio svoju jedinstvenu poziciju omogućivši doprinos za uspješno izvođenje udruženog zločinačkog poduhvata, kazao je sudija Agius.

Prvostepenom presudom je također utvrđeno da je Milan Gvero vršio ključne funkcije s ciljem pružanja podrške planu za prisilno premještanje stanovništva iz enklava Srebrenica i Žepa, ali ne i da je mogao predvidjeti da će neki od njih biti ubijeni.

Odlučujući o kazni za Vinka Pandurevića, osim što je utvrdilo da optuženi nije lično učestvovao u operacijama ubistava, Sudsko vijeće je kao olakšavajuću okolnost cijenilo i činjenicu da je on 16. jula 1995. godine otvorio koridor kojim je više hiljada muškaraca prešlo na teritoriju pod kontrolom Armije BiH, što je bilo "suprotno naređenjima". Sudsko vijeće je smatralo da je učešće ovog optuženog u dešavanjima u Srebrenici bilo "ograničenog karaktera".

Suđenje sedmorici optuženih, najveće koje se odvijalo pred ICTY-om, počelo je 14. jula 2006., a iznošenje završnih riječi okončano je 15. septembra 2009. godine.

Tužilaštvo je u završnoj riječi tražilo da svi optuženi budu osuđeni na doživotni zatvor, dok su Odbrane tvrdile da nije dokazana krivica njihovih branjenika.

Iako je Tužilaštvo u Haagu podiglo optužnice protiv 21 osobe za zločine u Srebrenici, ICTY je do sada izrekao samo jednu presudu za pomaganje u genocidu, kojom je Radislav Krstić, bivši komandant Drinskog korpusa osuđen na 35 godina zatvora.

• 10 Jun, 2010
• 1817 pregleda