NATO ovog vikenda održava možda najvažniji summit u dosadašnjoj povijesti

Sastanak na vrhu Sjevernoatlantskog saveza, koji će u petak i subotu u Lisabonu okupiti predsjednike država i vlada 28 zemalja članica i predstavnika UN-a, EU-a, Svjetske banke i brojnih drugih organizacija i zemalja partnera, bit će jedan od najvažnijih u povijesti NATO-a, prije svega zbog usvajanja Strateškog koncepta, dokumenta koji bi trebao odrediti smjernice djelovanja saveza u idućih 10 godina. Hrvatska će u Lisabonu prvi put sudjelovati na sastanku na najvišoj razini kao punopravna članica NATO saveza. Hrvatsko izaslanstvo predvodit će predsjednik Republike Ivo Josipović, koji će se ostalim svjetskim čelnicima obratiti govorom u kojem će, očekuje se, iznijeti iskustva Hrvatske u prvoj godini članstva u savezu i kao važne sudionice misije ISAF-a u Afganistanu.

Glavni je cilj Strateškog koncepta koji će biti usvojen u Lisabonu učiniti savez učinkovitijim i modernizirati ga kako bi se prilagodio potrebama i izazovima svijeta u kojem djeluje. Riječ je o vrlo sažetom i konciznom dokumentu, svojevrsnom "naputku za uporabu" na 11 stranica, koji je osmislio glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u suradnji s povjerenstvom od 12 stručnjaka kojim je predsjedala bivša američka državna tajnica Madeleine Albright. I u novom konceptu, koji bi trebao biti usvojen prvog dana summita, na sjednici Sjevernoatlantskog vijeća u petak, potvrđuje se da je NATO organizacija kolektivne obrane koja svoju doktrinu temelji na članku 5 Povelje NATO-a, u kojem se navodi da se napad na jednu članicu saveza smatra napadom na cijeli savez. Vokacija NATO saveza je obrana teritorija članica na temelju solidarnosti među zemljama saveznicama u slučaju napada na jednu od njih.

No, pritom se javljaju tri nova zahtjeva, kako je početkom tjedna istaknuo Rasmussen. Savez prije svega treba modernizirati svoj vojni aparat, u skladu sa stvarnim okolnostima u kojima djeluje, a koje su bitno složenije od nekadašnje konfrontacije sa "sovjetskim blokom", što mu je desetljećima bila glavna uloga. Umjesto jednog arhetipskog protivnika, NATO je u obrani svojih zemalja članica danas suočen s međunarodnim terorizmom, širenjem balističkih projektila, informatičkim napadima (čija su žrtva 2008. bile Gruzija, kao zemlja partner NATO-a i Estonija, kao zemlja saveznica nešto poslije) i ugrožavanjem opskrbe energentima, što može jako naštetiti pojedinim zemljama članicama, ali i savezu u cjelini.

U svrhu veće učinkovitosti, konceptom se predviđa i velika racionalizacija osoblja, odnosno smanjenje troškova djelovanja saveza. Tako se predviđa smanjenje osoblja za gotovo trećinu od sadašnjih 20 tisuća radnih mjesta, sadašnjih 11 zapovjednih mjesta smanjuje se na najviše sedam, osoblje u zapovjednim strukturama na najviše devet tisuća, a 14 postojećih agencija podvest će se pod tri sektora: informacijski, nabavu materijala i logistiku. Zadani rok je 2015. godina. Sve te nove prijetnje obuhvaćene su novim Strateškim konceptom, u kojem je posebno istaknuta i potreba provođenja politike odvraćanja nuklearnih prijetnji, ponajprije uspostavom proturaketnog štita na teritoriju Saveza, uključujući i Europu, usmjerenog na potencijalne nuklearno opasne "odmetnute" države poput Irana.

Uspostava tog štita naišla je na snažno protivljenje Rusije, koja ga je ocijenila opasnošću za sebe, odnosno prijetnjom za vlastitu nuklearnu dimenziju. No, saveznici otpočetka tvrde da Rusija pogrešno poima stvari, a potvrdu toga će joj dati u Lisabonu na summitu NATO-Rusija, pozivajući je da se i sama uključi u postavljanje proturaketnog štita, zasad ne nužno svojim nuklearnim arsenalom, već podacima i informacijama koje će razmjenjivati s njima.

"Očekujem da se na summitu NATO-Rusija odluči o izradi zajedničke studije o načinu uspostave zajedničke proturaketne obrane", rekao je u ponedjeljak Rasmussen. Zajednička studija mogla bi uključiti i pitanja podjele troškova i komplementarnosti dvaju sustava". "A to zorno pokazuje da naš sustav proturaketne obrane nije usmjeren protiv Rusije", dodao je Rasmussen, izrazivši uvjerenost kako će Lisabon označiti "novi početak za Rusiju i NATO", pa čak i za "Rusiju i Zapad" općenito, što bi bilo od "iznimne strateške važnosti". NATO želi od Rusije dobiti i veću pomoć u Afganistanu širenjem dostavnih pravaca i helikopterima za snage u Afganistanu.

Osim Rusije, na summitu NATO-a posvetit će se pozornost jačanju savezništva sa svim strateškim partnerima saveza. Treća velika zadaća skupa u glavnom gradu Portugala je rješavanje situacije u Afganistanu, odnosno određivanje ponašanja saveza u budućnosti u sličnim situacijama, temeljeno na "lekcijama naučenim u Afganistanu po velikoj cijeni". Nakon rata koji po općem doživljaju, ne ide dobro ni SAD-u ni saveznicima, savez bi, predložit će se u Portugalu, u takvim okolnostima ubuduće trebao "odmah pokrenuti uspostavu" nacionalnih snaga sigurnosti zemlje u kojoj se interveniralo, koje će biti kadre preuzeti odgovornost za stanje u njoj.

Također se očekuje da će se potvrditi plan o postupnom smanjenju od iduće godine stranih vojnih snaga sa sadašnjih 150 tisuća i prepuštanje odgovornosti za sigurnost Afganistana tamošnjoj vojsci i policiji, s ciljem potpunog povlačenja svih stranih vojnika 2014. godine. Sastanku će nazočiti i predsjednik Afganistana Hamid Karzai, predstavnici 40-ak zemalja koje sudjeluju u međunarodnim sanagama ISAF-a, Ujedinjenih naroda, Svjetske banke i Europske unije.

• 18 Nov, 2010
• 713 pregleda