Nebriga države: BiH izdvaja najmanje novca u Evropi za naučna istraživanja

Alarmantni podaci da Bosna i Hercegovina izdvaja samo oko 0,05 posto bruto društvenog proizvoda za nauku, ne zabrinjavaju vladajuće strukture, koje ne poduzimaju ništa kako bi se to promijenilo.

Azra Hadžiahmetović, profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, za San kaže da je tačno da se nalazimo u teškoj finansijskoj situaciji, ali da to teško može biti opravdanje da se vrlo malo izdvaja za nauku i naučna istraživanja. U ukupnoj reformi visokog obrazovanja, koje prati naučno-istraživački rad, malo veći fokus je na usklađivanju sa Bolonjom, odnosno sa novim standardima nego na naučno-istraživačkom radu.

"Međutim, činjenica je da to previše dugo traje, a BiH itekako ima interesa da posebnu pažnju posveti naučno-istraživačkom radu kroz finansijsku, ali i svaku drugu podršku. Nažalost, u dosadašnjem angažmanu to je dosta izostalo", upozorava Hadžiahmetovićeva. Nebriga države za nauku ima za poljedicu da u nekim oblastima nema dovoljno naučnih istraživanja u skladu sa potrebama. S druge strane, u nekim oblastima veći je fokus na traženje podrške iz inostranstva. No, upitno je da li je to dovoljno.

"Tri do sedam posto bruto društvenog proizvoda mjera je koja bi trebala obilježiti izdvajanja za potrebe naučno-istraživačkog rada. Mislim da smo na dnu ljestvice, u poređenju sa susjednim i drugim evropskim državama", podcrtava Hadžiahmetovićeva. Ona smatra da to govori o nedostatku prioriteta u našoj budućoj orijentaciji, jer se naučna istraživanja smatraju viškom, odnosno da je nešto drugo preče. Očigledno je da nedostaje strateški plan, ali i politička volja da se tom problemu pristupi ozbiljno.

Sulejman Redžić, član Akademije nauka i umjetnosti BiH, također smatra da se u BiH izdvaja vrlo malo za naučno-istraživačke radove, te da i to malo nije redovno.

"Tako mi spadamo u red zemalja koje zapravo i ne raspolažu sa zvaničnim fondovima za nauku i naučne oblike razvoja", za San kaže Redžić. Očit primjer nebrige države za nauku je Akamdemija nauka i umjetnosti BiH, čiji rad dijelom finansiraju niži nivoi vlasti, a dijelom sredstva dobijaju prijavljivanjem na raspisane konkurse resornih ministarstava i slanjem pojedinačnih zahtjeva institucijama koje imaju budžete za nauku i umjetnost.

Ali, bilo je i inicijativa i prijedloga o načinu finasiranja sa državnog nivoa upućenih Vijeću ministara BiH.

"Naravno da postoje inicijative i moje lično mišljenje, kao člana ANU BiH, je da ona uistinu bude državna ustanova i da generira pravce i tokove naučno-istraživačkog rada uključujući i tehološki razvoj. Ovo što postoji naučno-istraživačke djelatnosti ni u kom slučaju ne daje očekivane rezultate i ne odgovara potrebama razvoja BiH", pojašnjava Redžić.

On smatra da je stoga krajnje neophodno definirati tokove finansiranja naučno-istraživačkog rada i formirati fond, gdje će se na jedan transparentan način moći pristupiti konkretnim projektima. Redžić podcrtava da Akademija i njena odjeljenja, naučna i stručna tijela moraju biti involvirani u proces evaluacije, ali i implementacije i monitoringa naučno-istraživačkih rezultata. To je, kaže uloga Akademija nauka i umjetnosti u svim zemljama, a u našoj zemlji iz različitih razloga Akademija nema takvu ulogu. Redžić zaključuje da je potrebno definirati izvore finansiranja i fondove, uz transparentnost u raspodjeli tih sredstava, kao i definiranje naučnih ciljeva koje treba isključivo raditi ANU BiH, kao najviša naučna ustanova jedne države.

Akademik Slobodan Loga, potpredsjednik ANU BiH, za San kaže da su u više navrata kao najviša državna ustanova u oblasti obrazovanja, pismeno tražili od Vijeća ministara, finasiranje iz državnog budžeta posebnom budžetskom stavkom, ali je njihov prijedlog zaglavilo u ladici nekog ko je to trebao riješiti. On pojašnjava da su napravili i strategiju razvoja nauke i sistem finansiranja u kojem bi trebali participirati svi subjekti u BiH ali je ona ostala mrtvo slovo na papiru.

• 13 Dec, 2010
• 869 pregleda