Zubak: "Čović i Dodik nemaju program, žele samo učestvovati u vlasti"
Uz konkretna pojašnjenja ustavne reforme u platformi SDP-a, HSP-a, NSRzB i SDA, i ja bih je potpisao, kazao je Krešimir Zubak, predsjednik GO HSS-NHI-ja.
U intervjuu za današnje "oslobođenje", Zubak je između ostalog kazao da se Vlade u BiH ne uspostavljaju po principu predstavljanja naroda, "jer se kod nas ne održavaju nacionalni, nego opšti izbori".
- Gospodine Zubak, Vi ste odbili da potpišete Dejtonski sporazum. Neke hrvatske stranke odbijaju platformu četiri stranke. Kakav je Vaš generalni stav u pogledu platforme i da li biste je potpisali i podržali? I zašto?
Načelno podržavam svaku vlast koja se obrazuje na osnovu programa rada, a ne, kao u sadašnjem sistemu, na golom dogovoru o raspodjeli pozicija u vlasti. Platforma, kako je objavljeno u javnosti, sadrži osnovne elemente za promjenu stanja u Bosni i Hercegovini - na svim poljima i zato bi je trebali podržati svi oni koji žele promijeniti sadašnje stanje stagnacije i opšteg propadanja. Dakle, podržavam sve ono što ide u smjeru promjena.
Posebno su važne promjene u ustavima, kako bi se popravio ustavnopravni status Hrvata. Ako bi se u platformi potpunije i konkretnije objasnila naznačena ustavna reforma, i ja bih je potpisao.
- Hrvatska demokratska zajednica BiH rezolutno je odbila platformu. Da li razlozi leže u sadržaju ili u formi, jer HDZBiH nije učestvovao u njenom kreiranju?
Za HDZBiH primamo je da učestvuje u vlasti, a ne sadržaj programa na kome bi trebala djelovati vlast. Dakle, radi se o želji da pod svaku cijenu uđu u vlast, što je očito i iz posljednjih izjava njihovog vrha stranke. Zbog toga su obigravali domaće i strane crkvene velikodostojnike, ambasadore, političare i državnike iz regije itd. Samo vlast, samo vlast. To je njihov osnovni moto. Oni bi odmah prihvatili i ovu platformu kada bi se prethodno mogli dogovoriti o raspodjeli vlasti, odnosno kada bi Čović bio predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
- Imaju li, prema Vašem mišljenju, HSP i Narodna stranka Radom za boljitak legitimitet da predstavljaju Hrvate u BiH?
U nas, niti po jednom od važećih ustava, vlade se ne uspostavljaju po principu predstavljanja naroda, jer se u nas ne održavaju nacionalni, nego opšti izbori. Vladu obrazuju stranke koje za svoj usklađeni program mogu dobiti podršku većine u parlamentima. Međutim, budući da smo mi složena višenacionalna država, u tako obrazovanim vladama mora se osigurati zastupljenost (a ne predstavljanje) konstitutivnih naroda i ostalih.
Svi oni koji su učestvovali u izborima i osigurali svoje zastupnike u parlamentima u potpunosti su legitimni i mogu sa pravom učestvovati u postupku dogovaranja u izradi programa i konstituisanja vlada. Ne postoje više ili manje legitimne stranke.
- Kako gledate na sporazum o zajedničkom nastupanju Milorada Dodika i Dragana Čovića, pojačan HDZ-om 1990 i SDS-om?
Osim dogovora da zajednički djeluju u procesu uspostave vlasti, kako oni kažu "u duhu Daytona", kod njih ne vidim nikakav program, tako da mi je teško komentirati njihov sporazum. Vidim samo kako smo pored brojnih pravnih i političkih tumačenja dejtonskog Ustava sada dobili i njegove duhovne tumače, što je novina.
- Kako gledate na dešavanja u vezi sa hapšenjem Ive Sanadera i slučajeve korupcije koji isplivavaju u Hrvatskoj, a koji imaju političku pozadinu? Imaju li ti događaji uticaja i veze sa Bosnom i Hercegovinom?
Mislim da događanja vezana za bivšeg hrvatskog premijera nemaju političku pozadinu. Dobro je da se proces čišćenja korupcije u Hrvatskoj pokrenuo. Poveznica sa BiH je u tome što je model korupcije vrlo sličan na ovim prostorima, tako da će iskustva pravosudnih tijela Hrvatske biti dobrodošla našim tijelima kada kod nas započne taj proces. Nažalost, još nemamo političku klimu i dovoljan, sposoban i nezavisan pravosudni sistem.
- Kako danas žive Hrvati u Federaciji, pogotovo u Sarajevu?
- Svi žive loše, pa i Hrvati. Ali kada govorimo o Hrvatima u Sarajevu, Čudi me kako lokalni političari ne shvaćaju da svojom praksom daju najbolje argumente. Dodiku i njemu sličnima. Čemu sve te igre sa izmišljenim nacionalnim opredjeljenjima, a kako bi se zauzele pozicije u vlasti, a istisnuli Hrvati? Zašto, npr. pripadnici sarajevskog HVO-a, odnosno brigade Kralj Tvrtko ne mogu dobiti suglasnost da u gradu izgrade spomenik svojim poginulim suborcima, kada su i oni branili ovaj grad. Drugi mogu. Zašto porodice poginulih iz ove jedinice ne mogu imati status kao poginuli pripadnici Armije BiH. Ili, zašto udruženje pripadnika te brigade nema jednak tretman kao i druga braniteljska udruženja? Ova, kao i neka druga pitanja, nisu nerješiva za lokalne, gradske i kantonalne vlasti. Odbijajući da ih pozitivno riješe i da osiguraju odgovarajuću zastupljenost Hrvata u upravnim strukturama, te vlasti same daje lošu poruku sarajevskim Hrvatima. Svjesno ili nesvjesno, to ne znam. Ali, da to odgovara onima koji žele raspad BiH, to sasvim dobro znam, kazao je Zubak na kraju intervjua za "Oslobođenje".
- 29 Dec, 2010
- 992 pregleda
- Bez komentara