Bilo jednom u SFRJ: Iz zajedničke države BiH je izašla sa najviše posljedica
Izuzimajući Sloveniju, u svim bivšim jugoslovenskim republikama živi se lošije nego prije 20 godina. Sada ih spajaju posljedice raspada SFRJ - velike migracije, loše privatizacije, korupcija, tajkunizacija i nezaposlenost.
Surova statistika pokazuje da se, od 1990. godine, broj nezaposlenih u šest bivših republika povećao za više od milion ljudi.
Slovenija
je najbrže napredovala, a platila je najnižu cijenu raspada zajedničke
države. Politički se to mjeri članstvom u NATO-u i statusom u Evropskoj
uniji. Šta je željela, dobila je i Hrvatska - državu, članstvo u NATO-u i
potvrdu da će 1. jula 2013. godine postati članica EU.
Makedonija
je izbjegla rat, ali je sačekao spor oko imena sa Grčkom, koji plaća
činjenicom da šest godina poslije dobijanja statusa kandidata ne zna
kada će početi pregovore.
Proglašenjem države Crne Gore 2006.
godine završen je raspad SFRJ. Crna Gora pristupila je Partnerstvu za
mir, a status kandidata dobila je krajem prošle godine.
Iz
zajedničke države, Bosna i Hercegovina izašla je sa najviše posljedica.
Država sa tri naroda i dva entiteta, za koju je nadležan visoki
međunarodni predstavnik, u rukama ima samo Sporazum o pridruživanju.
Srbija čeka mišljenje Evropske komisije o statusu kandidata i početku
pregovora.
Profesor Predrag Simić sa Fakulteta političkih nauka
ističe da se Srbija vidi kao mjesto gde je sve počelo ili kao glavni
krivac za dešavanja.
"Gledali smo Čelzi Hendler na američkoj
televiziji koja je javno rekla ono što na zapadu mnogi misle. Srbiji će
pasti na pleća da sređuje ostatak Zapadnog Balkana, jer će izgleda samo
tako doći u poziciju kandidata za ulazak u EU", navodi Simić.
Slovenija
vodi i ekonomski. Od raspada SFRJ bruto domaći proizvod povećala je za
oko 60 posto. Slijede je Makedonija i Hrvatska, sa 20, odnosno 14 posto,
dok Srbija i BiH imaju za četvrtinu manji BDP, navodi "RTS".
Urednik
portala "Makroekonomija" Miroslav Zdravković navodi da je Slovenija
uspjela da zabilježi izuzetno brz oporavak prvih godina poslije raspada
zemlje i da se zbog toga primakla evropskom prosjeku.
"Od
Hrvatske do Makedonije imamo sasvim drugu sliku - svi smo na gubitku i
to velikom zbog loših privatizacija, zbog samog mentaliteta i odsustva
samosvijesti", ocjenjuje Zdravković.
Prema njegovim riječima
posljedica toga je naš gubitak od 400 milijardi eura neostvarenog bruto
domaćeg proizvoda, što je jednako 13 sadašnjih godišnjih bruto domaćih
proizvoda.
Međutim, građani nemaju dilemu da se bolje živjelo u
jednoj državi. Na takvo mišljenje ne utiču ni razlike u visini prosječne
plate.
Političko-ekonomsku perspektivu svima nudi EU. Ali,
zemljama Zapadnog Balkana ona više ne može ni tako brzo ni mnogo da
ponudi kao nekada istočno - evropskim ili baltičkim zemljama.
Profesor
Simić napominje da će sve bivše republike, sada kao nezavisne države,
slijediti jedna drugu kao članice Evropske unije, tako da će rat
ostaviti gorak ukus "da smo ratovali samo da bismo napravili pun krug i
opet se našli pred licem te Evrope".
"Vjerovatno je da će nam
postaviti listu jako visoko, pa ćemo morati da postignemo olimpijski
rekord u skoku u vis i to bez motke da bismo dostigli te kriterijume. I u
ovom trenutku Evropa ima mnogo malu šargarepu, a palica je jako
visoko", ocjenjuje Simić.
Miroslav Zdravković navodi da unutar regiona postoji internacionalna ekonomska saradnja.
"BiH
mnogo više sarađuje sa Hrvatskom, dok Republika Srpska mnogo više sa
Srbijom. Najveći potencijal za saradnju, ipak, ima trgovina Srbije sa
Hrvatskom, gdje je izuzetno mali obim razmene", ističe Zdravković.
Prema njegovim riječima razmjena je sada nekih 200 miliona eura, a prirodno bi bilo da bude preko milijardu eura.
"To
znači da bi nekom novom ekonomskom integracijom, na prvom mjestu
trgovinskom, trebalo da očekujemo neku vrstu manjeg oporavka i privrede
Srbije, Hrvatske i Bosne, nezavisno od toga koliko će međunarodno
okruženje biti turbulentno ili ne", zaključuje Zdravković.
- 2 Jul, 2011
- 944 pregleda
- 2 Komentari