Godišnjica Oluje: Hrvatska slavi, Srbija žali

Dok Hrvatska već danas počinje sa slavljenjem godišnjice vojno-redarstvene akcija Oluja koja je dovela do oslobađanja znatnog dijela hrvatskog teritorija od srpskog agresora, Srbija počinje sa žalovanjem nad žrtvama.

Beogradska Politika tako zaključuje kako se na hrvatskoj strani više ne negiraju ratni zločini za vrijeme Oluje, ali se i dalje tvrdi da su to bili tek slučajni i izolirani pojedinačni ekscesi. Politika tako zamjera predsjedniku Josipoviću koji je naglasio kako je Oluja bila "legalna, legitimna, brza, efikasna i briljantna vojna akcija".

U analizi politike naglašava kako ni međunarodna zajednica više u to ne vjeruje što se ogleda kroz presude generalima Markaču i Gotovini.

Državna televizija Srbije podsjeća kako je na  "području Republike Srpske Krajine" ubijeno i nestalo oko 2.000 Srba, a protjerano njih oko 220 hiljada.

"Haški tribunal u travnju ove godine presudio da je Oluja bila udruženi zločinački poduhvat s ciljem protjerivanja Srba iz Kninske krajine", navodi RTS dodajući da je u nastavku akcije u BiH, operacijom pod nazivom "Maestral", hrvatske i muslimanske snage ubile još 655 i prognale oko 125  hiljada srpskih stanovnika.

"Dan kada je počela operacija Oluja Hrvatska obilježava kao državni praznik, dok isti datum Srbi posvećuju sjećanju na svoje stradale sunarodnjake", zaključuje RTS u prilogu o godišnjici Oluje.

Agencija Tanjug donosi kako će danas predstavnici više od 100 izbjegličkih i zavičajnih udruženja Srba iz Hrvatske ambasadi Hrvatske predati otvorena pisma za premijerku Jadranku Kosor i potpredsjednika Vlade iz redova srpske zajednice Slobodana Uzelca u kome se traži da Hrvatska prije ulaska u Evropsku uniju Srbima vrati stanove, kuće, vikendice, poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište, isplati zaostale penzije, dinarsku i deviznu štednju.

Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je, povodom šesnaestogodišnjice akcije Oluja, da građani Srbije 4. avgusta tuguju i odaju počast svim nevino stradalima u zločinima koji se ne smiju zaboraviti.

Takođe podsjetio je i na neriješene probleme oko srpskih izbjeglica.

"Ti problemi su vraćanje stanarskih prava, obnova imovine, neisplaćene penzije, priznavanje radnog staža, kao i problemi u procesu stambenog zbrinjavanja, nemogućnost otkupa dobivenih stanova i problemi u vezi sa dobivanjem državljanstva i za ekonomsku održivost povratka", naveo je predsjednik Srbije, prenosi Index.

U akciji koja je ušla u vojne anale u četiri dana oslobođeno je 80 posto hrvatskog teritorija kada je pala marionetska SAO Krajina. Ukupno je oslobođeno 10.400 kvadratnih kilometara, a učestvovalo je oko 150 do 200 hiljada ljudi. U razdoblju od 4. avgusta kada je počela vojno-redarstvena akcija pa do 7. avgusta kada je oslobođen zadnji pedalj tzv. SAO Krajine poginulo je 174 vojnika, a bilo je oko 1430 ranjenih branitelja.

Knin je oslobođen dan nakon početka Oluje, a hrvatska vojska ušla je u taj historijski kraljevski grad u 9:30 sati 5. avgusta. Munjevita akcija oslobađanja nastavila se ulaskom HV-a i MUP-a  u Benkovac, Vrliku, Kijevo, Drniš, Gračac, Lovinac i ostala mjesta. Završetkom Oluje, Dalmacija je prestala biti "slijepo crijevo" te je nakon agresije iz Srbije i Crne Gore priključena ostatku Hrvatske.

Posljednji "hropci" umiruće SAO Krajine, mogli su se čuti u Osijeku, Zadru, Šibeniku, ali i Dubrovniku iz pravca Trebinja (BiH), gdje su po posljednji puta padale granate. Nakon veličanstvene Oluje sve je bilo spremno za mirnu reintegraciju Podunavlja.

• 4 Avg, 2011
• 1238 pregleda