Siromaštvo u BiH: Građani čak i lijekove kupuju na komad

Iako većina izvještaja govori da u Bosni i Hercegovini nema gladnih ljudi, da to nije istina najbolje se vidi na ulicama.

 [24 sata info] 

Sve više ljudi prosjači, a mnogi po kontejnerima traže svoj obrok. Da je situacija teška i da je broj siromašnih u porastu, potvrđuje i porast broja zahtjeva za korištenje usluga javnih kuhinja. Ništa bolje nije ni u trgovinama. Kupci u košaricu stavljaju samo najosnovnije proizvode, birajući pri tome one sa najnižom cijenom. Skupe i brendirane proizvode kupuju tek oni odabrani. Slično je i na tržnicama, gdje vlada velika potražnja za trulim i odbačenim proizvodima. Nažalost, i apotekari imaju svoju priču o teškom stanju korisnika lijekova.

"Pogledajte ovu bilježnicu. To su dužnici. Nećete vjerovati, evo vidite, ovdje je zapisana žena koja duguje 3,80 KM. Nema žena novca! Pričekala je da se apoteka isprazni i onda me zamolila da joj dam lijek, a platit će čim joj stigne penzija. Većina njih, zapravo 99 posto izmiri svoja dugovanja prvog dana nakon pristizanja penzije. Da znate koliko su ti ljudi ponosni. Vjerujte, uvrijede se kad im kažem da se ne moraju žuriti sa povratom duga ili da im ja to opraštam. Pogađate, to su uglavnom starije osobe, koje su i najugroženija kategorija u ovoj državi", tvrdi apotekar ne želeći da mu se navodi ime, tvrdeći kako bi se njegovi kupci osjećali izdani. U drugoj apoteci slična priča. Imaju i oni dugačak spisak dužnika, ali i drugu priču.

"Ne možete vjerovati šta ljudi u svom jadu i neimaštini traže. Mnogi pitaju ima li neki drugi, jeftiniji lijek kao zamjena propisanom. Uprkos mom nastojanju da im kažem da lijekove propisuju doktori, a mi ih samo izdajemo, mnogi vrate recept i krenu u neku drugu apoteku izmoliti apotekara da udovolji njihovoj molbi. Ali imala sam nekoliko i takvih slučajeva gdje me bolesnici mole da im dam dio lijekova. Na primjer, kutija sadrži 30 tableta, a oni traže da im dam samo 10. Često ni sama ne znam kako bih reagovala", pojašnjava radnica jedne apoteke u Mostaru.

Mada nema službenih podataka bh. institucija, prema podacima Svjetske banke, oko 48 posto stanovništva u BiH živi na granici siromaštva, dok je 18 posto ispod crte koja označava kritično stanovništvo, navodi Večernji list.

Među njima su najugroženija djeca, stari, osobe sa invaliditetom, povratnici i Romi. Sve to događa se u zemlji čiji su stanovnici, prema podacima Svjetske banke, siromašniji i od građana Albanije, ali u kojoj žive parlamentarci koji, i kada ne rade, imaju najveća primanja u regiji.

U ekstremnom siromaštvu živi oko 60 posto penzionera, a sa jednim obrokom dnevno iz narodne kuhinje preživljava 20.000 građana.

"Crta siromaštva ne opada, ona rapidno raste, a s obzirom na ekonomsku i političku situaciju u Bosni i Hercegovini, bojim se da će se taj trend nastaviti i ove godine", kaže Mesud Lakota iz Udruge za zaštitu potrošača BiH.

• 19 Dec, 2011
• 1029 pregleda