Josipović: "Ne mora se biti samo ili vjernik ili ateista"

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je da nas iskustvo uči, a i popisi stanovništva i naučna istraživanja u svijetu i u Hrvatskoj to potvrđuju, da osim ili "vjernik ili ateista" postoje i neke druge kategorije mogućih odnosa kao što su - agnostik, skeptik, neodlučan ili indiferentan.

 [24 sata info] 

Podsjetivši da je agnostik, hrvatski predsjednik je u razgovoru za zagrebački "Večernji list" naglasio da ima dobar odnos s katoličkom crkvom i drugim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj.

"Biti agnostik jedan je od mogućih odnosa prema religiji. Za mene lično agnosticizam je pogled na svijet koji prihvata mogućnost postojanja Boga, ali i stav da sopstveno iskustvo još nije dalo potvrdu tome. Po prirodi stvari, to obuhvata znatiželju, podsticaj za upoznavanje s različitim religijama, njihovo poštovanje, ali i preispitivanje", rekao je Josipović.

Upitan kako se osjeća kao agnostik u zemlji gdje je 90 odsto religioznih, hrvatski predsjednik je rekao da se osjeća odlično i da želi da se svi građani tako osjećaju, bez obzira na svoje religiozno ili nereligiozno uvjerenje.

On je napomenuo da mu u brojnim mejlovima nikad niko nije prigovorio na agnosticizmu, već tvrdi da su mu brojni građani, među kojima i brojni katolici i mnogi sveštenici, čestitali što se javno izjasnio kao agnostik.

Josipović smatra da je njegovo javno izjašnjavanje kao agnostika srušilo određeni strah kod nekih ljudi koji su nakon 1990-te mislili da se svi moraju izjašnjavati kao vjernici.

"Činjenica je da je društvena poželjnost ateističkog pogleda na svijet u bivšem sistemu koji je trajao skoro 50 godina stvorio strah kod mnogih ljudi od kojih su mnogi, naročito određenih zanimanja, imali dvostruki odnos prema religiji, privatni i javni. U 90-im je situacija izmijenjena, poželjan je postao dominantni religiozni pogled na svijet", naveo je Josipović i dodao da se sličan strah zadržao, pa se dio ljudi, strahujući od mogućih problema, konformistički izjašnjavao.

Jedan broj ljudi počeo je da ide na mise i da svoju djecu šalje na vjeronauku jer su se plašili da će ona u suprotnom biti u manjini i diskriminisani, kazao je on.

"Nadam se da je to vrijeme zauvijek iza nas i da dolazi vrijeme kada će svako slobodno izražavati svoje (ne)religiozno uvjerenje", naveo je Josipović.

On je kazao da Hrvatska jeste i mora biti zemlja vjerskih sloboda, a da to podrazumijeva pravo na vjerovanje, ali i na nevjerovanje.

Hrvatski predsjednik je kazao da je često u kontaktu s mnogim vjerskim zajednicama, ističući da je etnička, duhovna i kulturna različitost bogatstvo Hrvatske i da je važno poštovanje različitih religioznih tradicija i jačanje međurelioznih inicijativa.

Prema njegovim riječima, u dobrim je odnosima s vrhom Katoličke crkve, kao i da ima dobru saradnju s drugim vjerskim zajednicama, a lideri vjerskih zajednica dolaze kod njega na Pantovčak ili on posjećuje njih.

Josipović je rekao i da svake godine odlazi na misu za Božić i Dan državnosti jer, kako je rekao, poštuje vjernike i tradiciju kojoj i sam pripada.

Zvanični rezultati popisa u Hrvatskoj pokazali su značajan pad broja građana koji su se izjasnili kao katolici.