Josipović: "Ne mora se biti samo ili vjernik ili ateista"
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je da nas iskustvo uči, a i popisi stanovništva i naučna istraživanja u svijetu i u Hrvatskoj to potvrđuju, da osim ili "vjernik ili ateista" postoje i neke druge kategorije mogućih odnosa kao što su - agnostik, skeptik, neodlučan ili indiferentan.
[24 sata info]
Podsjetivši
da je agnostik, hrvatski predsjednik je u razgovoru za zagrebački
"Večernji list" naglasio da ima dobar odnos s katoličkom crkvom i drugim
vjerskim zajednicama u Hrvatskoj.
"Biti agnostik jedan je od
mogućih odnosa prema religiji. Za mene lično agnosticizam je pogled na
svijet koji prihvata mogućnost postojanja Boga, ali i stav da sopstveno
iskustvo još nije dalo potvrdu tome. Po prirodi stvari, to obuhvata
znatiželju, podsticaj za upoznavanje s različitim religijama, njihovo
poštovanje, ali i preispitivanje", rekao je Josipović.
Upitan
kako se osjeća kao agnostik u zemlji gdje je 90 odsto religioznih,
hrvatski predsjednik je rekao da se osjeća odlično i da želi da se svi
građani tako osjećaju, bez obzira na svoje religiozno ili nereligiozno
uvjerenje.
On je napomenuo da mu u brojnim mejlovima nikad niko
nije prigovorio na agnosticizmu, već tvrdi da su mu brojni građani, među
kojima i brojni katolici i mnogi sveštenici, čestitali što se javno
izjasnio kao agnostik.
Josipović smatra da je njegovo javno
izjašnjavanje kao agnostika srušilo određeni strah kod nekih ljudi koji
su nakon 1990-te mislili da se svi moraju izjašnjavati kao vjernici.
"Činjenica
je da je društvena poželjnost ateističkog pogleda na svijet u bivšem
sistemu koji je trajao skoro 50 godina stvorio strah kod mnogih ljudi od
kojih su mnogi, naročito određenih zanimanja, imali dvostruki odnos
prema religiji, privatni i javni. U 90-im je situacija izmijenjena,
poželjan je postao dominantni religiozni pogled na svijet", naveo je
Josipović i dodao da se sličan strah zadržao, pa se dio ljudi,
strahujući od mogućih problema, konformistički izjašnjavao.
Jedan
broj ljudi počeo je da ide na mise i da svoju djecu šalje na vjeronauku
jer su se plašili da će ona u suprotnom biti u manjini i
diskriminisani, kazao je on.
"Nadam se da je to vrijeme zauvijek
iza nas i da dolazi vrijeme kada će svako slobodno izražavati svoje
(ne)religiozno uvjerenje", naveo je Josipović.
On je kazao da
Hrvatska jeste i mora biti zemlja vjerskih sloboda, a da to
podrazumijeva pravo na vjerovanje, ali i na nevjerovanje.
Hrvatski
predsjednik je kazao da je često u kontaktu s mnogim vjerskim
zajednicama, ističući da je etnička, duhovna i kulturna različitost
bogatstvo Hrvatske i da je važno poštovanje različitih religioznih
tradicija i jačanje međurelioznih inicijativa.
Prema njegovim
riječima, u dobrim je odnosima s vrhom Katoličke crkve, kao i da ima
dobru saradnju s drugim vjerskim zajednicama, a lideri vjerskih
zajednica dolaze kod njega na Pantovčak ili on posjećuje njih.
Josipović
je rekao i da svake godine odlazi na misu za Božić i Dan državnosti
jer, kako je rekao, poštuje vjernike i tradiciju kojoj i sam pripada.
Zvanični rezultati popisa u Hrvatskoj pokazali su značajan pad broja građana koji su se izjasnili kao katolici.
- 25 Dec, 2012
- 668 pregleda
- Bez komentara