BiH prijete epidemije zarazne žutice, tifusa, enterokolitisa ...


Na području općine Ilidža, u Sarajevskom kantonu, došlo je do izlijevanja različitih fekalnih voda, ali to nije jedino područje gdje je došlo do havarije kanalizacionog sistema. Širom poplavljenih područja u BiH pojavili su se glodari i zmije, a zagađenje vode nosi i, sad je već izvjesno, epidemije zaraznih bolesti.

- Nesumnjivo je da je veći strah trebamo imati od akutnih crijevnih zaraznih oboljenja (enterokolitis, shigellosis, virusni hepatitis A ili zarazna žutica, paratifus, pa i trbušni tifus - u najgorem slučaju) nego od zmija i glodara. Te životinje su "istjerane" iz svojih prirodnih prebivališta i zbog toga je njihovo prisustvo uočljivije. Simptomatologija akutnih crijevnih zaraznih oboljenja koja se u ovom trenutku može očekivati je karakterizirana opštim infektivnim sindromom (povišena tjelesna temperatura, opća slabost i malaksalost) te bolovima u trbuhu, nadutošću, proljevastim stolicama, a nerijetko (ovisno o uzročniku) i osipom po tijelu, poremećajima svijesti (trbušni tifus), pojavom tamnog urina i žutilom beonjača (kod zarazne žutice). U svakom slučaju, pojava i intenziviranje navedenih simptoma i znakova bolesti zahtijeva neizostavno obraćanje za liječničku pomoć i nadzor, a u težim slučajevima i hospitalni tretman- navodi u razgovoru za Al Jazeeru prim. dr. Željko Ler, direktor Federalnog zavoda za javno zdravstvo.

Inače, Federalni zavod za javno zdravstvo donio je preporuke vezane za zaštitu stanovništva poplavljenih područja i one su objavljene na njihovoj web-stranici. 

- Prvenstveno preporuke se odnose na obezbjeđenje higijenski ispravne vode za piće. Stav je da su vodoopskrbni objekti na područjima zahvaćenim poplavama kompromitirani u smislu prodora površinskih voda i sadržaja kanalizacione mreže, te se voda iz takvih objekata smatra sekundarno kontaminiranom.Osnovna  prijetnja su hidrične epidemije akutnih crijevnih zaraznih oboljenja. Iz tog razloga se i naglašava neophodnost snabdijevanja higijenski ispravnom vodom, na način da se takva dostavlja na ugrožena područja (flaširana, u cisternama) ili da se voda iz dostupnih vodoopskrbnih objekata dezinficira (prokuhavanjem u trajanju od 5 minuta nakon ključanja ili hemijskim sredstvima na bazi hlora a pouzdanim se pokazao Izosan G granulat) -navodi Ler.

Zasad, nema dojava o epidemijskoj pojavi akutnih zaraznih oboljenja.

 - Epidemiološku situaciju cijenimo nesigurnom, sa tendencijom pogoršanja ka nepovoljnoj.Tek sa povlačenjem vode sa poplavljenih područja porast će rizik od hidričnih i kontaknih (fekalno-oralnih po tipu prijenosa) epidemija akutnih crijevnih zaraznih bolesti.Najveća opasnost od pojave zaraznih bolesti slijedi nakon smirivanja stanja u BiH  imajući u vidu devastiranu infrastrukturu, nedostatak pitke vode, nedostatak sredstava za redovno održavanje lične higijene i drugo.