Hoće li Turska pokrenuti novu izbjegličku krizu

Države koje se nalaze na 'balkanskoj ruti', kojom su se kretale izbjeglice na putu prema EU, uveliko se pripremaju za mogući novi izbjeglički val.

Točno godinu dana od početka velike izbjegličke krize u Europi ponovno se sve više priča o mogućoj novoj izbjegličkoj krizi i valu koji bi iz Turske krenuli prema zemljama Europske unije preko Balkana. Kada se govori o razlozima moguće nove izbjegličke krize osnovni njen razlog je rat u Siriji koji i dalje traje u svoj svojoj žestini kao i činjenica da još uvijek nisu riješeni otvoreni problemi između Turske i EU-a. Upravo je Turska ključna u cijeloj priči s obzirom da je u tamošnjim izbjegličkim kampovima smješteno oko tri milijuna ljudi.

Lovci na izbjeglice?

U međuvremenu na „balkanskoj ruti“, kojom su se prošle godine kretale izbjeglice na putu prema Europskoj uniji, države se naveliko pripremaju za mogući izbjeglički val. I Makedonija i Srbija su rasporedile policijske snage na svojim granicama kako bi ih zaštitile od nekontroliranog ulaska izbjeglica. Isto je napravila i Hrvatska koja na zelenoj granici prema Srbiji već tjednima ima raspoređene policijske snage pojačane i pripadnicima interventne policije.U sklopu priprema pred mogući novi izbjeglički val, hrvatska policija je nedavno na Međunarodnog graničnom prijelazu Batina, koji vodi prema Srbiji, provela i vježbu postavljanja metalne ograde.

Mađarska je pri tome najrigoroznija. Tamošnjoj Vladi nije bila dovoljna niti žičana ograda koja je postavljena prošle godine nego se pripremaju postaviti još jedan red žičane ograde osigurane i bodljikavom žicom. Uz to mediji su prenijeli i informaciju o ustrojavanju posebne postrojbe „lovaca na izbjeglice“ koji će biti naoružani bojevom municijom i imat će osnovnu zadaću da sprječavaju ulazak izbjeglica u Mađarsku.

„Hrvatska je slobodna, sigurna, humana i prijateljska zemlja koja izvršava sve svoje preuzete obveze. Definitivno smo postali kreatori sigurnosne politike europske politike“, rekao ministar unutarnjih poslova u tehničkoj Vladi Republike Hrvatske Vlaho Orepić prilikom nedavne posjete Tovarniku gdje je razgovarao upravo o sigurnosti granice.

Hrvatska bez žice

Orepić je još jednom ponovio kako Hrvatska sigurno neće na svoju državnu granicu postavljati žicu kao što je to učinila Mađarska. Poručio je kako je hrvatska policija spremna za svaki scenario te definitivno spremna brzo razviti prihvatne, smještane i humane potencijale.Orepić nije pričao o tome ali od ranije je poznato kako se hrvatska državna granica nadzire uz pomoć raznih mobilnih i stacionarnih kamera. Prije svega, to su infracrvene i termovizijske kamere koje pokrivaju široko područje i čijem objektivu je gotovo nemoguće pobjeći - svaki toplokrvni organizam i na velikim razdaljinama biva otkriven tako da ih prilikom pokušaja ilegalnog prelaska državne granice dočekuju spremni policajci.

„Dnevno u Hrvatsku ilegalno pokušavaju ući manje skupine izbjeglica koje se, nakon što ih policija pronađe, vraćaju u zemlju porijekla. Ipak, i pored toga, situacija na hrvatskoj državnoj granici je stabilna“, rekao je Orepić koji je po ovom pitanju istakao i vrlo dobru suradnju hrvatske i srpske policije.U isto vrijeme mještani Tovarnika, koji je tijekom prošlogodišnjeg izbjegličkog vala bio prvi na udaru, i ostalih pograničnih sela u Hrvatskoj, kažu kako i pored svih napora policije gotovo svakodnevno viđaju izbjeglice po okolnim poljima, ulicama… Neki od njih uspjeli su nekako „probiti se“ i dublje u unutrašnjost pa ih je tako policija pronalazila u Vinkovcima, Slavonskom Brodu, kod Osijeka, ali i Gorskom Kotaru…

Spremni na sve

„Mi, kao općina, ne dobivamo nikakve informacije iz policije. Međutim, i sami primijetimo povećan broj ilegalnih prelazaka državne granice ali i povećano prisustvo policije na granici. Ukoliko dođe do nove izbjegličke krize Općina Tovarnik je spremna pomoći i napraviti koliko treba, ali će ipak najveći posao biti na Vladi RH i policiji“, kaže načelnica Općine Tovarnik Ruža Veselčić Šijaković.I njoj, kao i ostalim mještanima općine, i dalje su u svježem sjećanju slike iz prošle izbjegličke krize koja je započela 16. rujna. Podsjeća i na veliku ulogu zaposlenika općine kao i samih mještana koji su danima pomagali koliko su mogli. Mnogi su se uključili na način da su iscrpljenim izbjeglicama dijelili vodu, hranu, odjeću, voće…

Isto tako i danas se sjeća kako je policija tijekom prošlogodišnje izbjegličke krize očekivala dolazak 500-600 izbjeglica. Već prvoga dana ta brojka je premašila tisuću da bi drugoga dana krize u Tovarnik došlo oko 12.000 izbjeglica. Niti policija nije bila spremna za takav izbjeglički val, pa su stolovi i stolice potrebne za rad i prihvat izbjeglica ubacivani u policijsku postaju tijekom same krize. Tih prvih dana nisu bili ustrojeni ni centri za prihvat izbjeglica, pa je tek nekoliko dana poslije proradio centar u Opatovcu, a onda nekoliko tjedana kasnije i centar u Slavonskom Brodu.

Prema službenim podacima MUP-a RH tijekom prošlogodišnje izbjegličke krize preko Hrvatske je prošlo 658.068 izbjeglica. „Ponosna sam na učinjeno prošle godine. Svima nam je to bilo jedno veliko životno iskustvo“, istaknula je Ruža Veselčić, dodajući i kako tijekom cijele krize nisu imali zabilježen niti jedan incident.

I sada, kada izbjeglice ilegalno pokušavaju ući u Hrvatsku, kaže kako nema nikakvih problema niti incidenata. Navodi to radi zahtjeva mještana s područja Općine Šid koji su zatražili od vlasti Općine kao i državnog Komesarijata za izbjeglice da se izbjeglice smještene u tamošnjim prihvatnim centrima izmjesti. Oni su ukazali na niz pljački, provala i razbojništva, a za koje optužuju upravo izbjeglice smještene u centrima. Tvrde kako unatoč kućnom redu centara, koji kaže kako izbjeglice smještene u njima poslije 22 sata ne smiju slobodno šetati gradom, oni i dane i noći provode izvan centara i bez nadzora.

Najmanje ih iz Sirije

Samo u Šidu i njegovoj bližoj okolici u tri izbjeglička kampa smješteno je oko 1.500 izbjeglica. Prema neslužbenim podacima na području Srbije trenutno se nalazi oko 5.000 izbjeglica od kojih njih oko 2.500 do 3.000 se nalazi na području Beograda. U glavnom gradu Srbije izbjeglice se mogu vidjeti na svakom koraku ali ih je najviše u okolici autobusne stanice i u parku kod Ekonomskog fakulteta.

Izbjeglice hodaju gradom ili pak sjede u parkovima i na klupama. Neki od njih se mogu vidjeti i kako spavaju po klupama ili na betonu pokriveni raznim prekrivačima. Fontana u parku služi im da operu zube, umiju se, ali i operu rublje ili suđe u parku. Vrijeme krate u Distributivnom centru za izbjeglice Miksalište gdje su im nevladine udruge osigurale dva obroka (doručak i ručak), voće, vodu… Tu mogu pogledati televiziju, napuniti mobitele, koristiti kompjuter, čuti se s obiteljima ali i pohađati tečaj engleskog jezika.

„Oni zapravo u obližnjim Prihvatnim centrima samo prespavaju dok ostatak vremena provode ovdje ili negdje dalje. Svima njima je zapravo cilj domoći se EU-a. Međutim, problem je što ih dnevno svega 10-15 ulazi u Mađarsku dok ih svakodnevno više dolazi. Za razliku od prošle godine kada im je bio osiguran prijevoz sada više toga nema pa su prinuđeni snalaziti se kako znaju i umiju“, rekao je koordinator za logistiku u Miksalištu Aleksandar Cicić.Dodaje kako nitko sa sigurnošću ne zna hoće li ponovno doći do nove izbjegličke krize ili ne, kao i da je u cijeloj priči, zapravo, ključna Turska. Uz to, kako kaže Cicić, nejasno je i kako će se kod moguće nove krize postaviti i Vlada Srbije.

„Puno je tu pitanja na koje još nema odgovora ali još više je nesretnih ljudi koji se žele spasiti od rata i bijede. Za razliku od prošle godine, sada više nema toliko Sirijaca. Među izbjeglicama sada u Srbiji najviše je onih iz Iraka, Afganistana, Pakistana… Tjedni pred nama dat će odgovore na sva pitanja“, zaključio je Cicić.