oporuka i testament jesu jedno te isto, ali mislim da je izvorno u naslovu "testament gosta radina"
basista, svaka ÄÂast!
Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄka pismenost
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
I ja mislim da je Testamont izvoran izraz u vezi tog dokumenta..
Hvala na cestitci.. Bilo bi mi drago da ovo zivne malo jer sam misljenja,ako zelimo imati ispravan stav u sadasnjosti i bistar pogled u buducnost..moramo se vratiti na pocetak.. do same geneze BH naroda i razluciti sve kako treba..
Dakle,moramo sami sebe razumjeti..kao prvo..
Kako mozemo znati sta nam drugi misle,kad neznamo sta mi mislimo,, i zbog cega?
Trebalo bi ispitati i historiju prve Bosne.. Period od 7. do 10. stoljeca.. Moramo pronaci najstariji korijen Crkve bosanske pa krenuti lagano za njim..
Hvala na cestitci.. Bilo bi mi drago da ovo zivne malo jer sam misljenja,ako zelimo imati ispravan stav u sadasnjosti i bistar pogled u buducnost..moramo se vratiti na pocetak.. do same geneze BH naroda i razluciti sve kako treba..
Dakle,moramo sami sebe razumjeti..kao prvo..
Kako mozemo znati sta nam drugi misle,kad neznamo sta mi mislimo,, i zbog cega?
Trebalo bi ispitati i historiju prve Bosne.. Period od 7. do 10. stoljeca.. Moramo pronaci najstariji korijen Crkve bosanske pa krenuti lagano za njim..
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
HumaÄÂka ploÄÂa (XI. ili XII. stoljeće) spada meÄ‘u najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a pisana je na hrvatskom jeziku, starohrvatskomćirilicom s uporabom pet slova na glagoljici. Bila je do 1958. uzidana u proÄÂelje FranjevaÄÂkog samostana na Humcu pored LjubuÅ¡kog u Hercegovini, a ÄÂuva se u muzeju humskog franjevaÄÂkog samostana. PloÄÂa je je duga 68 cm, Å¡iroka 59 cm, a debela 15cm. Njena težina je 124 kg. Natpis ima 80 slova u 25 rijeÄÂi. Vjeruje se da potiÄÂe iz 10. stoljeća. Natpis na ploÄÂi je uklesan spiralno u tri reda u obliku ÄÂeverokuta, kako bi se mogao ÄÂitati prilikom obilaska oko oltara.
Natpis je nejasan, a na današnjem jeziku glasi (upitnici su stavljeni na mjesta gdje su slova nejasna i ta imena nisu jasna ni danas):
U IME OCA I SINA I SVETOGA DUHA. OVO JE CRKVA ARKANÄÂELA MIHOVOVILA, A ZIDAO JU JE KRESIMIR(?), SIN BRETOV(?), ŽUPI (?)RUC I NJEGOVA ŽENA PAVICA(?).
Mnogi znanstvenici su pokuÅ¡ali objasniti natpis, ali on je joÅ¡ uvijek lingvistiÄÂka, arheoloÅ¡ka i povijesna zagonetka. Mnoga pretpostavljena imena su povijesno nepotvrÄ‘ena, posebice ime župe. Tako se za osobu koja je zidala spominje Krsmir, Kresimir ili KreÅ¡imir, Uskrsmir; ime njegove žene je Pravica ili Pribica, po nekima i Pavica. SliÄÂno je i s imenom oca, a najveća enigma jest ime župe, koja se tumaÄÂi najÄÂešće kao Vrulac ili kao Urun, a postoje i druga tumaÄÂenja.
I sam smjeÅ¡taj crkve Sv.Mihovila, koja se spominje u tekstu, je nepoznanica, njeni ostaci nisu pronaÄ‘eni. Njen smjeÅ¡taj se pretpostavlja jednom pretpostavkom. Prilikom Å¡tovanja Sv. Mihovila, koji je ratniÄÂki svetac, crkve se obiÄÂno grade na uzvisina. Najbliža adekvatna uzvisina je upravo Humac.
Izvori [uredi]
Natpis je nejasan, a na današnjem jeziku glasi (upitnici su stavljeni na mjesta gdje su slova nejasna i ta imena nisu jasna ni danas):
U IME OCA I SINA I SVETOGA DUHA. OVO JE CRKVA ARKANÄÂELA MIHOVOVILA, A ZIDAO JU JE KRESIMIR(?), SIN BRETOV(?), ŽUPI (?)RUC I NJEGOVA ŽENA PAVICA(?).
Mnogi znanstvenici su pokuÅ¡ali objasniti natpis, ali on je joÅ¡ uvijek lingvistiÄÂka, arheoloÅ¡ka i povijesna zagonetka. Mnoga pretpostavljena imena su povijesno nepotvrÄ‘ena, posebice ime župe. Tako se za osobu koja je zidala spominje Krsmir, Kresimir ili KreÅ¡imir, Uskrsmir; ime njegove žene je Pravica ili Pribica, po nekima i Pavica. SliÄÂno je i s imenom oca, a najveća enigma jest ime župe, koja se tumaÄÂi najÄÂešće kao Vrulac ili kao Urun, a postoje i druga tumaÄÂenja.
I sam smjeÅ¡taj crkve Sv.Mihovila, koja se spominje u tekstu, je nepoznanica, njeni ostaci nisu pronaÄ‘eni. Njen smjeÅ¡taj se pretpostavlja jednom pretpostavkom. Prilikom Å¡tovanja Sv. Mihovila, koji je ratniÄÂki svetac, crkve se obiÄÂno grade na uzvisina. Najbliža adekvatna uzvisina je upravo Humac.
Izvori [uredi]
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
U vezi Humacke ploce,treba istaci da se ona zaista ne podudara sa bosancicom a u vezi stilizacije pisma.. najvaznija slicnost je sustinske prirode a to je da su i jedno i drugo pismo.. cirilicno.. Medjutim,po nacinu ispisa humacke ploce,vidi se da ju je uklesao neko ko nije bio vjest pisar.. To bi mozda trebalo pripisati i samom vremenu u kojem je nastala a nastala je dosta rano.. Tek kad se Bosancica razvijala i bilo bi zanimljivo,naci neki dokument ili kamen sa ispisom na bosancici a iz tog perioda.. Vjerujem da bi slicnost bila malo veca.. Zapis na humackoj ploci,zaista podsjeca na hrvatsku glagoljicu ali i bosancica na nekim steccima..isto tako..pa niko ne kaze da je hrvatsko pismo..a bilo bi i smijesno. Pravi izraz inace postoji.. Cirilicna pisma zapadne provinijencije.. I samo su ta dva.. Bosancica i hrvatska glagoljica.. Tesko je dokazati istinitost hrvatskih navoda da je Bosancica,proizasla iz glagoljice.. neke veze ima ali ne u potpunosti,, Ne vjerujem da je u bosanskoj jezgri (srednja Bosna) ikada ijedna drzava izvrsila bilo kakav uticaj na nastanak necega sto je bosansko.. Logicno zar ne?? Uostalom,Prvobitna Bosna (od 7.do 10.stoljeca) svakako je imala obrise drzave i neko pismo je moralo postojati.. npr.glagoljica.. dakle vec u sedmom stoljecu.. ako je to tako,onda ta glagoljica eventualno moze biti zajednicka a samo hrvatska...jock.. Dakle,neko pismo iz kojeg se razvila bosancica kao pismo koje je u grafickom smislu,dosta savrsenije od glagoljice. itd..itd..
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
veliku ulogu igraju pisari....tj. dijaci, pogotovo u kancelarijama koje su bivale na dvorovima banova, pa je to danas ÄÂitava nauÄÂna disciplina, prouÄÂavanje pojedinih rukopisa bosanÄÂice...recimo kad dijak iz Srbije doÄ‘e u Bosnu, vidljiva je razlika u varijantama grafema.
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
U vezi tih dijaka.. tako je i nastala zavrzlama sa poveljom bana mateje ninoslava.. jer ju je pisao taj neki dijak iz Srbije.. Najbolji promjeri bosancice,sadrzani su u poveljama Stjepana II i kralja Tvrtka.. ta je tradicija,nastavljena sve do sloma bosanske kraljevine.. S pojavom osmanlija i arapskog pisma u Bosni,pocinje nova era bosancice..Pod utjecajem turskih a kasnije i nasih kaligrafa,bosancica u svojim znakovima,dobija konacne linije.. Nema ostrih ivica i ve linije su nekak zaobljene.. Bosanski franjevci,ovim pismom su se zvanicno sluzili sve do druge polovine 19.stoljeca..
Dolaskom austro-uigara,latinica polako potiskuje bosancicu..a jos ranije,srpski svecenici,poceli su medju pravoslavnim stanovnistvom,siriti srpsku cirilicu.. Zvanicno.bosancica se prestaje koristiti pocetkom 20.vijeka.. mada su ljudi u pasivnijim krajevima,i dalje pisali tim pismom jos nekoliko decenija..
Dolaskom austro-uigara,latinica polako potiskuje bosancicu..a jos ranije,srpski svecenici,poceli su medju pravoslavnim stanovnistvom,siriti srpsku cirilicu.. Zvanicno.bosancica se prestaje koristiti pocetkom 20.vijeka.. mada su ljudi u pasivnijim krajevima,i dalje pisali tim pismom jos nekoliko decenija..
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
Ah Beca.. nadam se da je tako.. i volio bih.. ali mislim da kroz moje rijeci,zapravo te fascinira bosanska historija..bas kao i mene.. Mada bi volijoo da si u pravu
I ti pokazujes,zavidno znanje i interesovanje za ovu oblast.. ..Po mome,to je uvijek dobro.kad vec imamo net,ne moramo bas stalno obilaziti neke vrlo cool stranice.. Uvijek ima vremena za neku ovakvu oblast..
I ti pokazujes,zavidno znanje i interesovanje za ovu oblast.. ..Po mome,to je uvijek dobro.kad vec imamo net,ne moramo bas stalno obilaziti neke vrlo cool stranice.. Uvijek ima vremena za neku ovakvu oblast..
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
basista, oÄÂito nisi upućen....bosansku historiju sam prostudirala debelo, pogotovo historiju jezika, zavrÅ¡ila sam taj fakultet, bhs jezik i književnost, zato sam i rekla da me fasciniraÅ¡...
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
uupss.. sorry.. .. nisam znao.. i to fakat nisam znao.. Znas,ja nisam zavrsijo nista..ali imam oko 900 godina pa zato znam sve to Tu sam oduvjek.. i ne idem nikud..
Salu na stranu.. Historiju sam poceo citati sa nekih 8-9 god a i dan danas,gutam sve iz te oblasti.. i to sa lakocom.. ne znam zasto je to tako ali je tako..
Jos cemo se ispisati na ovoj str.. bice tu dosta postova.. bar s moje strane.. ?a ja se stalno pitao,otkud ti tolika rjecitost.. Nisam unao da imam cast da chatam sa strucnom osobom.. hvala na komplimentu.. ali mislim da si ti ipak nekako rjecitija.. ..
Salu na stranu.. Historiju sam poceo citati sa nekih 8-9 god a i dan danas,gutam sve iz te oblasti.. i to sa lakocom.. ne znam zasto je to tako ali je tako..
Jos cemo se ispisati na ovoj str.. bice tu dosta postova.. bar s moje strane.. ?a ja se stalno pitao,otkud ti tolika rjecitost.. Nisam unao da imam cast da chatam sa strucnom osobom.. hvala na komplimentu.. ali mislim da si ti ipak nekako rjecitija.. ..
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
sad sam se postidjela...
ma otvorićemo mi još tema
razmišljala sam ja o još nekim, ali dogovorićemo se
poezija Bošnjaka na orijentalnim jezicima npr. i sl.
ma otvorićemo mi još tema
razmišljala sam ja o još nekim, ali dogovorićemo se
poezija Bošnjaka na orijentalnim jezicima npr. i sl.
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
Moze ta tema.. imam spremnu literaturu.. i to pravu a ne net..
.. A jesi li vidjela onaj stecaksa pocetka 15.stoljeca,upravo u humackom muzeju.. Gdje pise,da se taj vitez borio za "Tverdka",Stipana,Grubu i Ostoju.. i da je bosanski vitez.. Dakle,250 god nakon humacke ploce,pismo se u tom kraju izmijenilo i postalo prava bosancica.. A sama sadrzina,upucuje na istinitost tvrdnji,da u srednjem vijeku,nije postojao toliki jaz izmedju Bosne i Hercegovine.. Sam se naziva bosanskim vitezom.. Dakle,Ta podjela,definitivno nastaje sa dolaskom Turaka na ove prostore..a po principu,zavadi pa vladaj.. Cak i Ona Kosacina secesija,bila je dogovorena sa Turcima..reklo bi se.. Ti turci,napravise nam punoproblema..
.. A jesi li vidjela onaj stecaksa pocetka 15.stoljeca,upravo u humackom muzeju.. Gdje pise,da se taj vitez borio za "Tverdka",Stipana,Grubu i Ostoju.. i da je bosanski vitez.. Dakle,250 god nakon humacke ploce,pismo se u tom kraju izmijenilo i postalo prava bosancica.. A sama sadrzina,upucuje na istinitost tvrdnji,da u srednjem vijeku,nije postojao toliki jaz izmedju Bosne i Hercegovine.. Sam se naziva bosanskim vitezom.. Dakle,Ta podjela,definitivno nastaje sa dolaskom Turaka na ove prostore..a po principu,zavadi pa vladaj.. Cak i Ona Kosacina secesija,bila je dogovorena sa Turcima..reklo bi se.. Ti turci,napravise nam punoproblema..
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
super..možeÅ¡ je i ti otvoriti, pa ćemo je fino podijelit na pjesme na arapskom, turskom i perzijskom, pa na pjesniÄÂke vrste tog doba
a to drugo, ne bih se time sad opterecivala, kasno je ne znam...
a to drugo, ne bih se time sad opterecivala, kasno je ne znam...
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
OK.. ali jeste kasno sad.. Sutra popodne,bice otvorena ta tema..
Eh.. kad krenem sa Ilhamijom .. Cudan zeman nastade,vlast zlikovac postade..
Eh.. kad krenem sa Ilhamijom .. Cudan zeman nastade,vlast zlikovac postade..
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
Kao sto rekoh.. Bosancica se izvila iz glagoljice kao zaseban graficko-leksicki izraz nase zemlje.. Razlikuje se po broju slova jer bosancica ima vise znakova.. U vezi samog izgleda,razlika je jos veca.. Za razliku od glagoljice,ciji su znakovi ostrih ivica,bosancica ima znakove koji mnogo vise lice na danasnje pismo.. Sa oblijim znakovima i medjusobno,uvezanijim odnosom.. Odnosno,pismo je sadrzajnije pa je i sam tekst potpuniji i izrazajniji..