Ni zaboraviti, ni oprostiti!
Samo djelic istine jednog od svjedoka, izrecen u recenicama ispod, stvara jasnu sliku srpskih krvolocnika, cetnika, pocinilaca genocida a u ime srpstva:
Jedna žena je sjedila pored puta ispred žiÄÂane ograde fabrike gdje smo bili smjeÅ¡teni i držala je dijete na krilu. LjuljuÅ¡kala je dijete koje nije imalo ni godinu dana. Nije joÅ¡ ni progovorilo. Dijete je plakalo. PriÅ¡ao je jedan ÄÂetnik i pitao je, zaÅ¡to dijete plaÄÂe? Rekla je da je gladno.
" Daj ga ovamo da ga mi nahranimo ", zapovjedio je smijući se.
Žena je samo nijemo pogledala u njega. Lijevom je rukom pomakao ćebe s glave djeteta, a desnom je isukao veliki nož i presjekao djetetu vrat. Žena je vrisnula oblivena krvlju. Zgrozila sam se od užasa. Gledam tog koljaÄÂa koji se opet obratio toj jadnoj ženi:
" VidiÅ¡ kako ga mi možemo uÅ¡utkati da ne plaÄÂe! VidiÅ¡ kako sam ga ja nahranio, pa sad ne plaÄÂe!"
CiniÄÂki se nasmijao i poÄÂeo se udaljavati. Žena je gotovo skamenjena, ÄÂvrsto privila dijete uz sebe, puÅ¡tajući poneki bolni krik. [9]
U srijedu oko deset sati ujutro vidjela sam straviÄÂan prizor. Žena je držala u naruÄÂju dijete koje nije imalo viÅ¡e od Å¡est mjeseci. Gladno dijete je plakalo, a mati mu je govorila: "Alija, nemoj plakati!" Kad je jedan ÄÂetnik ÄÂuo kako se dijete zove, istrgao joj je dijete iz naruÄÂja i zaklao ga nožem. Rekao je samo, sada viÅ¡e nije gladno i neće plakati. [10]
"Sjedim ja meÄ‘u onim narodom u PotoÄÂarima, kad vidim, mlada ženica, stisla se, znoj joj teÄÂe, grÄ na licu. PriÄ‘em, pitam je Å¡ta joj je, kaže: ‘RaÄ‘am!’ ‘De sine’, velim ja njoj, ‘ufati se jednom rukom za me, a drugom za svoju svekrvu’… Tako i bi. Oduprije se žena na nas, muÅ¡ko dijete zaplaka. Zgrabih ja dijete, hoću da mu zavežem pupak, kad ÄÂetnik predame: ‘Spusti to dijete dolje!’, veli. Ja ga popustih na dimije, fino dijete, duge kosice, kao da je okupano…Četnik priÄ‘e, nogom stade djetetu na vrat (...) Crijeva izletiÅ¡e…" [11]
Ove godine će biti ukopan najveći broj ubijenih i identificiranih SrebreniÄÂana, ukupno 775 koliko ih je opremljeno u prostorijama JKP „Gradska groblja“ u Visokom.
Prvi put će biti ukopan jedan Hrvat, kalitiÄÂke vjeroispovijesti Rudolf Hren uz sve vjerske obrede. Na mjestu njegovog vjeÄÂnog poÄÂivaliÅ¡ta bit će posebno obilježje. Ukop Rudolfa Hrena bit će obavljen pola sata prije zajedniÄÂke dženaze ubijenim BoÅ¡njacima.
Na ovogodiÅ¡njoj 15. godiÅ¡njici stradanja SrebreniÄÂana, meÄ‘u 775 naÄ‘enih i identifikovanih žrtava je najstariji 78 – godiÅ¡nji Rifet Omerović, a najmalaÄ‘i su djeÄÂaci stari 14 godina Mehmed Varnica i Rijad Gabeljić.
Povorka sa opremljenim tijelima SrebreniÄÂana iz Vioskog kreće 09.jula u 10.00 sati ispred prostorija JKP “Gradska groblja†u Visokom,a njihov dolazak u PotoÄÂare oÄÂekuje se isti dan u poslijepodnevnim satima.
Nevinim zrtvama vjecni rahmet;
ozaloscenim porodicama - Basum sagosum, moje duboko saucesce
El Fatiha