Iran vs. USA
- Bausstelac
- Svakodnevni prolaznik
- Postovi: 403
- Pridružen/a: 01 Apr 2010 01:38
Re: Iran vs. USA
"Smrt je jedna,pa zato neka bude na Allahovom putu"
- Bausstelac
- Svakodnevni prolaznik
- Postovi: 403
- Pridružen/a: 01 Apr 2010 01:38
Re: Iran vs. USA
AmeriÄÂki senator: Moguć vojni napad na Iran
AmeriÄÂki senator Joseph Lieberman izjavio je kako postoji Å¡iroka saglasnost u Kongresu da bi se mogla upotrebiti vojna sila ukoliko se pokaže nužnim da se zaustavi Iran da doÄ‘e u posjed nuklearnog oružja.
Lieberman je naveo nedavno usvojeni set sankcija koje je usvojio Kongres kao moguću mjeru odvraćanja. On je, meÄ‘utim, insistirao da se cilj sprjeÄÂavanja Irana da postane nuklearna sila "može postići kroz diplomatske i ekonomske sankcije ukoliko to bude moguće, i putem vojne akcije ako moramo", javio je AP.
Senator iz Connecticuta govorio je u srijedu u Jerusalemu, gdje je bio u posjeti s kolegama senatorima, Johnom McCainom iz Arizona i Lindsey Graham iz Južne Karoline.
(Fena)
AmeriÄÂki senator Joseph Lieberman izjavio je kako postoji Å¡iroka saglasnost u Kongresu da bi se mogla upotrebiti vojna sila ukoliko se pokaže nužnim da se zaustavi Iran da doÄ‘e u posjed nuklearnog oružja.
Lieberman je naveo nedavno usvojeni set sankcija koje je usvojio Kongres kao moguću mjeru odvraćanja. On je, meÄ‘utim, insistirao da se cilj sprjeÄÂavanja Irana da postane nuklearna sila "može postići kroz diplomatske i ekonomske sankcije ukoliko to bude moguće, i putem vojne akcije ako moramo", javio je AP.
Senator iz Connecticuta govorio je u srijedu u Jerusalemu, gdje je bio u posjeti s kolegama senatorima, Johnom McCainom iz Arizona i Lindsey Graham iz Južne Karoline.
(Fena)
"Smrt je jedna,pa zato neka bude na Allahovom putu"
Re:
"Uzas" postala jos ljepsa, jel jest bas i ja tako mislim?papaya je napisao/la:Iran (Perzija) je nekada bila prelijepa zemlja. Uzas sta se desilo
Ahmedinežad: Nuklearne aktivnosti Irana neće biti zaustavljene
IRIB - Predsjednik Islamske Republike Iran saopćio je da nuklearne aktivnosti Irana ni pod kojim uvjetima neće biti zaustavljene.
Mahmud Ahmedinežad je prilikom govora pred skupinom nigerijskih velikana i filozofa u prijestolnici ove zemlje, Abudži izjavio da su rezolucije UN-a protiv sankcionisanja Irana jedan obiÄÂni istroÅ¡eni papir a ako na sve papire u svijetu ispiÅ¡u rezolucije ne mogu zaustaviti nuklearne aktivnosti Irana. Ne osnovane neprijateljske tvrdnje kako Iran želi ovladati nuklearnom tehnologijom u vojne svrhe su netaÄÂne dok Teheran prezentira nove ideje o uspostavljanju pravde i jednakosti u svijetu Å¡to ne odgovora zapadnim zemljama, naveo je Ahmedinežad.
OsvrnuvÅ¡i se na pitanje holokausta iranski predsjednik je naglasio da iako Europljani govore da je to bio veliki zloÄÂin, treba se dopustiti nezavisna istraga po tom pitanju kako bi se potvrdile njihove tvrdnje. OsvrnuvÅ¡i se na ekonomsku krizu u svijetu, Ahmedinežad je pojasnio da Amerika dominacijom nad svjetskim tržiÅ¡tem ubrizgava velike sume novaca a svoj napredak ostvaruje iz Ä‘epova drugih nacija.
Na kraju govora iranski predsjednik je pohvalio dobru i bratsku saradnju Irana sa afriÄÂkim nacijama, posebno Nigerijom.
"Jer su naÅ¡a mjerila drugaÄija i naÅ¡a osjećanja dublja i toplija, jer se ne bojimo ni drugih ni drugaÄijih..."
Musa Ćazim Ćatic ...
Musa Ćazim Ćatic ...
Re: Iran vs. USA
Amr Musa: Politika Baraka Obame je dvoaršinska
Generalni sekretar Arapske lige uputio je oÅ¡tre kritike ameriÄÂkoj vladi zbog dvoarÅ¡inske politike prema nuklearnim programima.
Amr Musau reakciji na posljednju podršku Baraka Obame, predsjednika SAD izraelskom režimu se upitao kakva je to logika da jedna zemlja ima pravo skladištiti nuklearno oružje dok druge nemaju pravo posjedovati nuklearnu energiju u humane svrhe. Ovo se sigurno ubraja u novu vrste promjene u Obaminoj politici, dodao je Musa. Obama treba shvatiti da je sigurnost za sve zemlje i nacije od velike važnosti, nastavio je generalni sekretar Arapske lige.
Obama je prilikom susreta u Vašingtonu sa izraelskim premijerom ponovo naglasio da je nuklearno oružje neophodno za obezbjeđivanje sigurnosti Izraela.
Generalni sekretar Arapske lige uputio je oÅ¡tre kritike ameriÄÂkoj vladi zbog dvoarÅ¡inske politike prema nuklearnim programima.
Amr Musau reakciji na posljednju podršku Baraka Obame, predsjednika SAD izraelskom režimu se upitao kakva je to logika da jedna zemlja ima pravo skladištiti nuklearno oružje dok druge nemaju pravo posjedovati nuklearnu energiju u humane svrhe. Ovo se sigurno ubraja u novu vrste promjene u Obaminoj politici, dodao je Musa. Obama treba shvatiti da je sigurnost za sve zemlje i nacije od velike važnosti, nastavio je generalni sekretar Arapske lige.
Obama je prilikom susreta u Vašingtonu sa izraelskim premijerom ponovo naglasio da je nuklearno oružje neophodno za obezbjeđivanje sigurnosti Izraela.
"Jer su naÅ¡a mjerila drugaÄija i naÅ¡a osjećanja dublja i toplija, jer se ne bojimo ni drugih ni drugaÄijih..."
Musa Ćazim Ćatic ...
Musa Ćazim Ćatic ...
Re: Iran vs. USA
Mahatir: Amerika u nastavku neprijateljske politike protiv Irana želi prevariti cijeli svijet

BivÅ¡i malezijski premijer Mahatir Muhamed na zasjedanju o deblokadi Gaze u Kuala Lumpuru, posebno je ukazao na ameriÄÂku ''demonizaciju'' iranskog nuklearnog programa, i rekao:
''Amerika u nastavku neprijateljske politike protiv Irana želi prevariti cijeli svijet i uništiti iranski ugled.
Ova zemlja istovremeno podržava zloÄÂine izraelskog režima a njen predsjednik Barak Obama slijedi antiiransku politiku svojih predhodnika.
SAD se tako izmanipulisale VS UN da usvoji antiiranske rezolucije, iako je IAEA viÅ¡e puta potvrdila iranske mirovne nukearne aktivnosti. Primjetno je da VaÅ¡ingoton uvijek vrÅ¡i pritiske i objavljuje neargumentirane stavove protiv Teherana, kada treba preusmjeriti pažnju sa izraelskog režima. Iz toga logiÄÂno proizilazi da je iranska nepomirljivost spram režima u Tal Avivu nagnala Ameriku da Iran izloži UN-ovim sankcijama.''

BivÅ¡i malezijski premijer Mahatir Muhamed na zasjedanju o deblokadi Gaze u Kuala Lumpuru, posebno je ukazao na ameriÄÂku ''demonizaciju'' iranskog nuklearnog programa, i rekao:
''Amerika u nastavku neprijateljske politike protiv Irana želi prevariti cijeli svijet i uništiti iranski ugled.
Ova zemlja istovremeno podržava zloÄÂine izraelskog režima a njen predsjednik Barak Obama slijedi antiiransku politiku svojih predhodnika.
SAD se tako izmanipulisale VS UN da usvoji antiiranske rezolucije, iako je IAEA viÅ¡e puta potvrdila iranske mirovne nukearne aktivnosti. Primjetno je da VaÅ¡ingoton uvijek vrÅ¡i pritiske i objavljuje neargumentirane stavove protiv Teherana, kada treba preusmjeriti pažnju sa izraelskog režima. Iz toga logiÄÂno proizilazi da je iranska nepomirljivost spram režima u Tal Avivu nagnala Ameriku da Iran izloži UN-ovim sankcijama.''
"Jer su naÅ¡a mjerila drugaÄija i naÅ¡a osjećanja dublja i toplija, jer se ne bojimo ni drugih ni drugaÄijih..."
Musa Ćazim Ćatic ...
Musa Ćazim Ćatic ...
Re: Iran vs. USA
Listajuci malo stranice naidjoh i na obracanje Muhameda Al Baradeja, dobitnika Nobelove nagrade za mir, i bivseg predsjednika UN komisije za nuklearnu energiju. Aktivno je ucestvovao u "sporu" oko Iranskog nuklearnog programa i jasno je uvjek komisija UN za Nuklearnu energiju uvjek donosila stav da je ovaj nuklearni program koji Iran razvija iskljucivo namenjen komercijalnoj upotrebi nuklearne energije za proizvodnju elektricne energije.
Al-Baradei: Zapadne vlade preuveliÄÂavaju nuklearno pitanje Irana
"BivÅ¡i generalni direktor MeÄ‘unarodne agencije za atomsku energiju osvrnuvÅ¡i se na mirnodobski nuklearni program Irana je izvjestio da pojedine zapadne vlade, posebno SAD, preuveliÄÂavaju nuklearni program Irana, koji se iskljuÄÂivo odvija u humane svrhe.
Muhamed Al-Baradei, dobitnik Nobelove nagrade za mir u razgovoru za njemaÄÂki sedmiÄÂnjak Ã…Â pigel (Spiegel) naglasivÅ¡i da je pristalica nuklearnog razoružavanja na Bliskog istoku, posebno denuklearizacije Izraela je dodao da se pitanju nuklearnog razoružavanja treba ozbiljno pristupiti.
Osvrnuvši se na vojno nadmetanje u regionu, Al-Baradei je dodao da su zapadne vlade pružanjem intezivne podrške izraelskom režimu doprinjeli snaženju Tel Aviva.
OsvrnuvÅ¡i se na pitanje Ã…Â pigela da li će se Iran nakon kontrole nad nuklearnim gorivom pretvoriti u jednu moćnu zemlju u svijetu i regionu, Al-Baradei je dodao da zapadne vlade preuveliÄÂavaju nuklearno pitanje Irana. Nuklearni program Irana za ovu zemlju je postao od nacionalnog znaÄÂaja jer Iranci žele ukazati svijetu da bez zapadne podrÅ¡ke mogu ostvariti zapažen tehnoloÅ¡ki i nuklearni napredak."
Interesantna je i ova "borba" informacijama, na veliku žalost onih koji se sluze lažima vrlo brzo se do i dematuje. Pa tako zbog zelje da doprinesu i daju jasan stav u tome da treba podrzati demokratiju i prava naroda na svoj razvoj i svoje bolje sutra,Turska, Brazil i Iran su potpisali Teheransku deklaraciju koja je bila "samar" svim dvolicnjacima u njihovoj borbi protiv Irana.
I jos jedna pobjeda pravde protiv zulumcara je i vracanje iranskog naucnika u Iran.
Al-Baradei: Zapadne vlade preuveliÄÂavaju nuklearno pitanje Irana
"BivÅ¡i generalni direktor MeÄ‘unarodne agencije za atomsku energiju osvrnuvÅ¡i se na mirnodobski nuklearni program Irana je izvjestio da pojedine zapadne vlade, posebno SAD, preuveliÄÂavaju nuklearni program Irana, koji se iskljuÄÂivo odvija u humane svrhe.
Muhamed Al-Baradei, dobitnik Nobelove nagrade za mir u razgovoru za njemaÄÂki sedmiÄÂnjak Ã…Â pigel (Spiegel) naglasivÅ¡i da je pristalica nuklearnog razoružavanja na Bliskog istoku, posebno denuklearizacije Izraela je dodao da se pitanju nuklearnog razoružavanja treba ozbiljno pristupiti.
Osvrnuvši se na vojno nadmetanje u regionu, Al-Baradei je dodao da su zapadne vlade pružanjem intezivne podrške izraelskom režimu doprinjeli snaženju Tel Aviva.
OsvrnuvÅ¡i se na pitanje Ã…Â pigela da li će se Iran nakon kontrole nad nuklearnim gorivom pretvoriti u jednu moćnu zemlju u svijetu i regionu, Al-Baradei je dodao da zapadne vlade preuveliÄÂavaju nuklearno pitanje Irana. Nuklearni program Irana za ovu zemlju je postao od nacionalnog znaÄÂaja jer Iranci žele ukazati svijetu da bez zapadne podrÅ¡ke mogu ostvariti zapažen tehnoloÅ¡ki i nuklearni napredak."
Interesantna je i ova "borba" informacijama, na veliku žalost onih koji se sluze lažima vrlo brzo se do i dematuje. Pa tako zbog zelje da doprinesu i daju jasan stav u tome da treba podrzati demokratiju i prava naroda na svoj razvoj i svoje bolje sutra,Turska, Brazil i Iran su potpisali Teheransku deklaraciju koja je bila "samar" svim dvolicnjacima u njihovoj borbi protiv Irana.
IRIB - Ministar vanjskih poslova Turske naglasio je da njegova zemlja istiÄÂe na sprovoÄ‘enju Teheranske deklaracije.
Prema izvjeÅ¡taju Irne, Ahmet Davutoglu demantujući izjave ameriÄÂkih zvaniÄÂnika da se Turska povukla iz pitanja nuklearnih aktivnosti Irana je dodao da u telefonskom razgovoru sa Hilari Klinton, ministricom vanjskih poslova SAD nije ukazano o tom pitanju. Pojedini zapadni mediji prenijeli su vijest od neimenovanog ameriÄÂkog zvaniÄÂnika koji tvrdi da je Klintonova zatražila od Turske da se povuÄÂe iz diskusije o nuklearnom programu Irana Å¡to je Davutoglu prihvatio.
Šef turske diplomatije je saopćio da Ankara podržava nuklearne aktivnosti Irana u humane svrhe te da insistira na sprovođenju Teheranske deklaracije
I jos jedna pobjeda pravde protiv zulumcara je i vracanje iranskog naucnika u Iran.
IRIB - Ã…Â ahrom Amiri, iranski državljani kojeg su oteli ameriÄÂki agenti doputovao je u Iran. Amiria su na meÄ‘unarodnom aerodromu Imam Homeini u Teheranu doÄÂekali, zamjenik ministra vanjskih poslova Irana, njegova porodica i prijatelji.
Amiri je u kratkom press istup ukazao na koji je naÄÂin kidnapovan u Saudijskoj Arabiji, od strane ameriÄÂkih sigurnosnih organa a potom se osvrnuo na svakodnevni tok ispitivanja u SAD i bjekstvo u pakistansku Ambasadu u VaÅ¡ingtonu. Iranski znanstvenik takoÄ‘e je ukazao na konstantne prijetnje ameriÄÂkih vlasti da će biti prebaÄÂen u zatvor u Izraelu ako ne bude saraÄ‘ivao i odao podatke o nuklearnim aktivnostima Irana. Amiri je naglasio da je juÄÂer napustio ameriÄÂko tlo i da se preko treće zemlje vratio u Teheran, u ranim jutarnjim satima.
Amiri, istraživaÄ teheranskog SveuÄÂiliÅ¡ta Malek AÅ¡tar, tajanstveno je nestao u junu 2009., dok je bio na hodoÄÂašću u Saudijskoj Arabiji. Iranska vlada optužila je SAD za umijeÅ¡anost u Amiriev nestanak, rekavÅ¡i da je istraživaÄ otet silom kako bi odao podatke o nuklearnom programu Teherana.
"Jer su naÅ¡a mjerila drugaÄija i naÅ¡a osjećanja dublja i toplija, jer se ne bojimo ni drugih ni drugaÄijih..."
Musa Ćazim Ćatic ...
Musa Ćazim Ćatic ...
Re: Iran vs. USA
Sepah spreman na bilo kakve neprijateljske napade

IRIB – Sepah Pasdaran, Revolucionarna garda Irana, saopÅ¡tila je potpunu spremnost na bilo kakvo suoÄÂavanje sa eventualnim potezima SAD i izraelskog režima protiv Irana.
Amerikanci trebaju znati da ne mogu vrÅ¡iti pritisak na Iran kao na druge nacije jer Islamska republika ne popuÅ¡ta pred njihovim pritiscima, navodi se u saopćenju Sepaha. Reagirajući na naprijateljske prijetnje Sepah, kao Å¡to je ukazao i lider Islamske revolucije, nije iskljuÄÂio da se duÅ¡mani Irana upuste u nove avanture dok svi trebaju znati da će u sluÄÂaju napada naići na žestok i brz odgovor iranske nacije.
U sluÄÂaju najmanjeg avanturistiÄÂkog poteza SAD ili Izraela u potpunosti ćemo preuzeti HormoÅ¡ki moreuz i nikome nećemo dozvoliti kretanje ovim dijelom morske povrÅ¡ine u zaljevu dok u drugoj fazi ćemo u potpunosti uspostaviti kontrolu i nadzirati sve aktivnosti ameriÄÂkih vojnih snaga u njihovim bazama u Afganistanu i Iraku poruÄÂio je Sepah te dodaje da će se u trećoj fazi, obzirom da izraelski režim predstavlja mirno dvoriÅ¡te SAD-a u regionu Bliskog istoka, u sluÄÂaju bilo kakvog agresivnog poteza ovo dvoriÅ¡te suoÄÂiti sa drugim posljedicama, a to je do sada Amerikancima viÅ¡e puta dokazano, zakljuÄÂuje u saopÅ¡tenju Sepah.

IRIB – Sepah Pasdaran, Revolucionarna garda Irana, saopÅ¡tila je potpunu spremnost na bilo kakvo suoÄÂavanje sa eventualnim potezima SAD i izraelskog režima protiv Irana.
Amerikanci trebaju znati da ne mogu vrÅ¡iti pritisak na Iran kao na druge nacije jer Islamska republika ne popuÅ¡ta pred njihovim pritiscima, navodi se u saopćenju Sepaha. Reagirajući na naprijateljske prijetnje Sepah, kao Å¡to je ukazao i lider Islamske revolucije, nije iskljuÄÂio da se duÅ¡mani Irana upuste u nove avanture dok svi trebaju znati da će u sluÄÂaju napada naići na žestok i brz odgovor iranske nacije.
U sluÄÂaju najmanjeg avanturistiÄÂkog poteza SAD ili Izraela u potpunosti ćemo preuzeti HormoÅ¡ki moreuz i nikome nećemo dozvoliti kretanje ovim dijelom morske povrÅ¡ine u zaljevu dok u drugoj fazi ćemo u potpunosti uspostaviti kontrolu i nadzirati sve aktivnosti ameriÄÂkih vojnih snaga u njihovim bazama u Afganistanu i Iraku poruÄÂio je Sepah te dodaje da će se u trećoj fazi, obzirom da izraelski režim predstavlja mirno dvoriÅ¡te SAD-a u regionu Bliskog istoka, u sluÄÂaju bilo kakvog agresivnog poteza ovo dvoriÅ¡te suoÄÂiti sa drugim posljedicama, a to je do sada Amerikancima viÅ¡e puta dokazano, zakljuÄÂuje u saopÅ¡tenju Sepah.
"Jer su naÅ¡a mjerila drugaÄija i naÅ¡a osjećanja dublja i toplija, jer se ne bojimo ni drugih ni drugaÄijih..."
Musa Ćazim Ćatic ...
Musa Ćazim Ćatic ...
Re: Iran vs. USA
Amerikanci upozoravaju Ankaru zbog Irana

Turske firme nastavljaju da posluju sa Iranom, uprkos novim ameriÄÂkim sankcijama protiv režima u Teheranu.
Takvo, izazovno ponašanje nije ostalo nezapaženo u Vašingtonu, koji se pre svega protivi energetskoj saradnji sa Iranom, pošto se sumnja da se tim parama finansira sporni nuklearni program. Odnosi strateških saveznika – Ankare i Vašingtona – mogli bi zbog toga uskoro da se nađu na ozbiljnoj proveri.
Turske firme se, zasad, ne osvrću na ukaz predsednika Baraka Obame, koji je stupio na snagu 1. jula. Svejedno Å¡to bi i same mogle da se naÄ‘u na udaru ameriÄÂkih sankcija, pod finansijskom i poslovnom blokadom. Amerikancima posebno bode oÄÂi izvoz turskog benzina i drugih derivata u kojima Iran, i pored ogromnih nalaziÅ¡ta sirove nafte, oskudeva jer joÅ¡ nema dovoljno rafinerija.
Turske firme su od 1. jula izvezle u susednu zemlju benzina i drugog goriva za 200 miliona dolara. U Ankari je ove sedmice boravila ameriÄÂka delegacija koja je domaćine upozorila da se ne igraju sa sankcijama, otkrivaju lokalni mediji. U protivnom njene firme bi uskoro mogle da se naÄ‘u na „crnoj listiâ€Â.
„Prilikom posete razmotreni su stavovi o ameriÄÂkim sankcijama prema Iranu. Mi smo rekli (Amerikancima) da se Turska ne oseća obaveznom da sprovodi bilo koje sankcije osim onih koje su usvojile Ujedinjene nacijeâ€Â, objasnili su novinarima u MIP-u u Ankari.
Turska, koja je trenutno nestalni ÄÂlan Saveta bezbednosti, glasala je protiv ÄÂetvrtog paketa sankcija, koje su nedavno u svetskoj organizaciji uvedene protiv Irana. U Ankari smatraju da to nije put za reÅ¡enje viÅ¡egodiÅ¡njeg spora oko nuklearnog programa. Umesto toga predložila je, zajedno sa Brazilom, da se sporno gorivo preraÄ‘uje u Turskoj. Ta inicijativa nije naiÅ¡la na razumevanje velikih zemalja, pogotovo SAD, koje su uz to usvojile i sopstvene, joÅ¡ oÅ¡trije mere, koje zasad, manje-viÅ¡e, poÅ¡tuju njeni zapadni saveznici.
Ministar za energiju Tarner Jildiz je izjavio da vlada podržava privatne kompanije koje posluju sa Iranom. Ovaj stav se može sagledati u Å¡irem politiÄÂkom okviru. Turci 12. septembra treba da se na plebiscitu izjasne o znaÄÂajnim ustavnim promenama koje je predložila vladajuća stranka. U vladi oÄÂigledno raÄÂunaju da će ovim potezom pridobiti naklonost nacionalista, kojih u Turskoj nije malo, pogotovo Å¡to je istovremeno otvorila „diplomatski rat†sa Izraelom zbog blokade Palestinaca u Gazi. PodrÅ¡ka na referendumu bi joj zasigurno utrla put i za pobedu na parlamentarnim izborima, koji se održavaju iduće godine.
Odnosi Turske i Irana su se poboljÅ¡ali otkako je u Ankari na vlast doÅ¡la proislamistiÄÂka Partija pravde i razvoja Tajipa Erdogana 2002. godine. Prethodne vlade, bez izuzetka, bile su priliÄÂno rezervisane prema režimu u Teheranu, koji je ÄÂesto sumnjiÄÂen da pokuÅ¡ava da „izveze Homeinijevu islamsku revoluciju†u Tursku koja, za razliku od Irana, ima sekularistiÄÂko državno ureÄ‘enje.
Ankara je, inaÄÂe, protivnik nuklearnog oružja u regionu. Ali, premijer Erdogan smatra, kako je nedavno izjavio, da se velike sile u sluÄÂaju Irana ponaÅ¡aju dvoliÄÂno: Već godinama ne daju mira Teheranu iako joÅ¡ nije dokazano da pravi atomsku bombu, dok u isto vreme zatvaraju oÄÂi pred nuklearnim arsenalom koji na Bliskom istoku poseduje jedna mala zemlja. On ne kaže konkretno koja je to država, mada je svakome jasno da misli na Izrael koji, kako se nezvaniÄÂno tvrdi, ima oko sto nuklearnih glava.

Turske firme nastavljaju da posluju sa Iranom, uprkos novim ameriÄÂkim sankcijama protiv režima u Teheranu.
Takvo, izazovno ponašanje nije ostalo nezapaženo u Vašingtonu, koji se pre svega protivi energetskoj saradnji sa Iranom, pošto se sumnja da se tim parama finansira sporni nuklearni program. Odnosi strateških saveznika – Ankare i Vašingtona – mogli bi zbog toga uskoro da se nađu na ozbiljnoj proveri.
Turske firme se, zasad, ne osvrću na ukaz predsednika Baraka Obame, koji je stupio na snagu 1. jula. Svejedno Å¡to bi i same mogle da se naÄ‘u na udaru ameriÄÂkih sankcija, pod finansijskom i poslovnom blokadom. Amerikancima posebno bode oÄÂi izvoz turskog benzina i drugih derivata u kojima Iran, i pored ogromnih nalaziÅ¡ta sirove nafte, oskudeva jer joÅ¡ nema dovoljno rafinerija.
Turske firme su od 1. jula izvezle u susednu zemlju benzina i drugog goriva za 200 miliona dolara. U Ankari je ove sedmice boravila ameriÄÂka delegacija koja je domaćine upozorila da se ne igraju sa sankcijama, otkrivaju lokalni mediji. U protivnom njene firme bi uskoro mogle da se naÄ‘u na „crnoj listiâ€Â.
„Prilikom posete razmotreni su stavovi o ameriÄÂkim sankcijama prema Iranu. Mi smo rekli (Amerikancima) da se Turska ne oseća obaveznom da sprovodi bilo koje sankcije osim onih koje su usvojile Ujedinjene nacijeâ€Â, objasnili su novinarima u MIP-u u Ankari.
Turska, koja je trenutno nestalni ÄÂlan Saveta bezbednosti, glasala je protiv ÄÂetvrtog paketa sankcija, koje su nedavno u svetskoj organizaciji uvedene protiv Irana. U Ankari smatraju da to nije put za reÅ¡enje viÅ¡egodiÅ¡njeg spora oko nuklearnog programa. Umesto toga predložila je, zajedno sa Brazilom, da se sporno gorivo preraÄ‘uje u Turskoj. Ta inicijativa nije naiÅ¡la na razumevanje velikih zemalja, pogotovo SAD, koje su uz to usvojile i sopstvene, joÅ¡ oÅ¡trije mere, koje zasad, manje-viÅ¡e, poÅ¡tuju njeni zapadni saveznici.
Ministar za energiju Tarner Jildiz je izjavio da vlada podržava privatne kompanije koje posluju sa Iranom. Ovaj stav se može sagledati u Å¡irem politiÄÂkom okviru. Turci 12. septembra treba da se na plebiscitu izjasne o znaÄÂajnim ustavnim promenama koje je predložila vladajuća stranka. U vladi oÄÂigledno raÄÂunaju da će ovim potezom pridobiti naklonost nacionalista, kojih u Turskoj nije malo, pogotovo Å¡to je istovremeno otvorila „diplomatski rat†sa Izraelom zbog blokade Palestinaca u Gazi. PodrÅ¡ka na referendumu bi joj zasigurno utrla put i za pobedu na parlamentarnim izborima, koji se održavaju iduće godine.
Odnosi Turske i Irana su se poboljÅ¡ali otkako je u Ankari na vlast doÅ¡la proislamistiÄÂka Partija pravde i razvoja Tajipa Erdogana 2002. godine. Prethodne vlade, bez izuzetka, bile su priliÄÂno rezervisane prema režimu u Teheranu, koji je ÄÂesto sumnjiÄÂen da pokuÅ¡ava da „izveze Homeinijevu islamsku revoluciju†u Tursku koja, za razliku od Irana, ima sekularistiÄÂko državno ureÄ‘enje.
Ankara je, inaÄÂe, protivnik nuklearnog oružja u regionu. Ali, premijer Erdogan smatra, kako je nedavno izjavio, da se velike sile u sluÄÂaju Irana ponaÅ¡aju dvoliÄÂno: Već godinama ne daju mira Teheranu iako joÅ¡ nije dokazano da pravi atomsku bombu, dok u isto vreme zatvaraju oÄÂi pred nuklearnim arsenalom koji na Bliskom istoku poseduje jedna mala zemlja. On ne kaže konkretno koja je to država, mada je svakome jasno da misli na Izrael koji, kako se nezvaniÄÂno tvrdi, ima oko sto nuklearnih glava.
"Jer su naÅ¡a mjerila drugaÄija i naÅ¡a osjećanja dublja i toplija, jer se ne bojimo ni drugih ni drugaÄijih..."
Musa Ćazim Ćatic ...
Musa Ćazim Ćatic ...
Re: Iran vs. USA
Samo mogu da kazem da je gutavo i svasta se iza brda valja
Sta ce na kraju biti mozemo pretpostaviti ali ako krene rat cijeli region ce se "zapaliti"
Sta ce na kraju biti mozemo pretpostaviti ali ako krene rat cijeli region ce se "zapaliti"