Pusić: "Hrvati u BiH nisu Hrvati iz Hrvatske... Srbi iz BiH nisu Srbi iz Srbije... Bošnjaci su Bosanci!"
Bosna i Hercegovina je posebna kultura koja se godinama izgraÄ‘ivala prožimanjem razliÄÂitih uticaja. Ona nije, kako se to ÄÂesto govori, multikulturalno druÅ¡tvo.
Ovo je samo jedna od teza koja dominira knjigom "BiH - budućnost nedovrÅ¡enog rata" koju su napisala dvojica od najznaÄÂajnijih modernih bh. autora - Ivan Lovrenović i Miljenko Jergović. Bosna i Hercegovina nikada nije bila i ne treba biti multikulturno druÅ¡tvo, navodi Ivan Lovrenović u svom djelu, prenosi "Radio Slobodna Evropa".
Profesorica iz Zagreba Vesna Pusić detaljno je analizirala ovu tezu:
"Hrvati u BiH nisu Hrvati iz Hrvatske. To je jedna druga kultura. Srbi iz BiH nisu Srbi iz Srbije, to je jedna druga kultura. I BoÅ¡njaci nisu dio islamskog identiteta kako ga vidimo danas u suvremenom svijetu, nego naprosto jedna druga kultura. To su Bosanci. I ta kultura nije mjeÅ¡avina razliÄÂitih kultura, nego i u svojem naÄÂinu postojanja i u svojim sadržajima je svoja, autohtona, posebna kultura".
"Dva su rjeÅ¡enja za unutraÅ¡nje ureÄ‘enje BiH - jedno od njih krajnje je opasno. Tertorijalno ureÄ‘enje , naime, prema miÅ¡ljenju struÄÂnjaka, znaÄÂilo bi potvrÄ‘ivanje Karadžićevog koncepta BiH. Ostaje institucionalizacija zemlje kao jedini mogući spas koji bi ukinuo model dominacije", kaže profesor iz Sarajeva Enver Kazaz. Moguću reformu zemlje dodatno usporavaju izopaÄÂeni modeli etniÄÂkih identiteta, podsjeća on:
"Da bismo postigli stvarne politike mira, Lovrenović se zalaže za pluralizam. I unutar toga je moguće proizvesti etnoidentitete mira i etnoidentitete suradnje. Ali preduslov je zaista da promijenimo model miÅ¡ljenja o BiH, da se odreknemo neke metafiziÄÂke ili Ur BiH i da zaista uÄ‘emo u BiH kao dijalektiÄÂki proces, koji je, naravno, dugotrajan, koji je bolan, koji je osvješćujući, ali svaka država i svako druÅ¡tvo je proces, svaki ÄÂovjek je proces, zaÅ¡to ne bismo i BiH tako tretirali".
"Supranacionalni ili nadnacionalni identitet nije nužno protivnacionalni, i to je ono Å¡to se kroz moderniju historiju BiH razumijevalo. Dakle, imati nadnacionalni identitet, koji može biti državljanski, koji može biti politiÄÂki, ne potire i suprotstavlja se nužno vaÅ¡em primarnom identitetu. MeÄ‘utim, problem ovdje jeste Å¡to nama politiÄÂki sistem ne dozvoljava nadnacionalne identitete koji neće biti u isto vrijeme suprotstavljeni etniÄÂkim identitetima, i u tom smislu ja mislim da je ova paradigma dejtonske institucionalizacije etniÄÂnosti pogreÅ¡na", ocjenjuje profesor na Fakultetu politiÄÂkih nauka u Sarajevu Dino Abazović.
Pitanje nacionalnog i kulturnog identiteta se ne može riješiti nikakvim dogovorom ili dokumentom. Ova pitanja rješavaju se praksom, kaže direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja profesor Žarko Papić.
"Ono Å¡to ja mislim da je stvarno važnije ili najvažnije, to je rjeÅ¡avanje socijalnih i ekonomskih pitanja u BiH. Ja sam metaforiÄÂki govorio o tzv. barÅ¡unstim, pliÅ¡anim, narandžastim socijalnim revolucijama misleći da je moguće da taj pritisak u sva tri naroda konstitutivna može izazvati ozbiljne politiÄÂke promene i napokon svima reći identitet nije samo moje nacionalno opredjeljenje, identitet je prije svega moja egzistencija", smatra Papić.
U dijelu knjige koji nosi naslov "21 teza", Ivan Lovrenović analizira modernu historiju BiH zemlje u kojoj rat nikada nije zavrÅ¡en. "21 teza" ocijenjena je kao svojevrstan model za spas BiH. Lovrenović kaže da naslov knjige nije nikakva metafora već, nažalost, ÄÂinjenica.
"Rat u BiH se zamrznuo, Å¡to je najgore, na onim etniÄÂkim, teritorijalnim i mentalnim granicama na kojima je bio zateÄÂen u trenutku kada je zaustavljen viÅ¡om silom, odnosno stranom silom, i svi politiÄÂki problemi koji su bili u samim uzrocima rata i u naÄÂinu na koji se rat odvijao ostali su zapravo aktualni i akutni do danas. I to je neÅ¡to Å¡to se, nažalost, ne može drukÄÂije imenovati nego sindrom nezavrÅ¡enog rata", Lovrenović.
I drugi autor Miljenko Jergović smatra da rjeÅ¡enje za stabilnu BiH postoji samo je pitanje da li postoji volje i energije za konaÄÂno okonÄÂanje rata u zemlji koji se vodi ne oružjem već politikama.
"BiH već 15 godina se sastoji u tome Å¡to ona živi u stanju koje se može beskrajno produžavati. To zaista može trajati 100 godina. To se može iz generacije u generaciju prenositi ako ne postoji volja da se stvar zaista na dobrobit svih promjeni. Jer je naÅ¡ problem u tome Å¡to su ljudi zapravo, i jako pametni ljudi i jako glupi ljudi, liÅ¡eni bilo kakve vjere da se ovdje može neÅ¡to napraviti", zakljuÄÂuje Jergović.
Dešavanja u BiH
Re: Dešavanja u BiH
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Dešavanja u BiH
Josipović p®ozvao Posavce i "neokapitalce"
Predsjednik RH Ivo Josipović veÄÂeras u Banja Luci dobiva nagradu od uglednih(?!) „Nezavisnih novina“ za osobu godine.Isti navodi kako to nije priznanje samo njemu nego i Å¡irokom krugu ljudi koji su prepoznali da „naÅ¡e zemlje“ nemogu onako kako su to prije ÄÂinile i da svojim narodima dugujemo optimizam i europsku budućnost. Da ugoÄ‘aj bude potpun rekao je to nakon sastanka sa NebojÅ¡om Radmanovićem i Bakirom Izetbegovićem a na dodjeli nagrade nazoÄÂili su i Tadić i Vujanović.
Ivo Josipović je usput „prozvao“ i apelirao na dobrostojeće posavce i naveo kako nije samo bit povratka u obnovi kuća u Posavini u kojima borave starije osobe-povratnici.Naglasio je da je vrlo bitno da posavski biznismeni konaÄÂno poÄÂnu ulagati u voljenu Posavinu i da na taj naÄÂin pokažu da tu ima perspektive i života za mlade ljude.
Jao nama Josipović i ostali su dobili naputak „da lideri zapadnog Balkana“ povedu narod i odrede kako će se dalje živjeti!!!
ÄŒudan smo mi narod.Treba nam punih 15 godina da naÅ¡ lider neÅ¡to ovako glasno i jasno izgovori i da konaÄÂno netko izbije adute lažnih izgovora dobrostojećim posavcima iz „dijaspore“ ma gdje bili.
Da smo ÄÂudan i „trendovski“ narod sa ÄÂudnim liderima pokazuje i ÄÂinjenica da smo bez predrasuda izabrali agnostika za predsjednika u 90% katoliÄÂkoj zemlji (uklapalo se savrÅ¡eno u trend Obamizma).
Da je naÅ¡ agnostik ipak bezrazložno principijelan potkrepljuje ÄÂinjenica da u predsjedniÄÂkim dvorima ovih dana nema Božićnog drvca nego samo forme radi adventski vijenac na stepenicama u prizemlju.
Da je Josipović agnostik od formata kao Å¡to to nije skinulu bi mu kapu jer mu zasigurno nebi smetalo Božićno drvce jer bi to ÄÂinio u ÄÂast 90% katolika koji su ga izabrali na tu dužnost.A Božićno drvce je ionako kao i adventski vijenac tako moglo ostati negdje u hodniku predsjedniÄÂkih dvora.
ZnaÄÂi nije uvijek onako sa poÅ¡tivanjem drugoga kao Å¡to sebi to netko vrti u glavi, uvijek je zerica i korak ispred sebiÄÂnog sampoÅ¡tivanja.
Onda u skladu sa time a kontradiktorno ÄÂudi Å¡to naÅ¡ Ivo nije principijelan i nepoÅ¡tiva sebe naspram Tadića i ostalih.
Nemože nitko pa ni Josipović izbrisati ÄÂinjenicu da niti jedan hrvatski tenk nije preÅ¡ao Drinu i uÅ¡ao u Srbiju razarajući desetine gradova vrÅ¡eći brutalnu agresiju.Mnogi su prvenstveno u Europi ostali slijepi na jeftinu MiloÅ¡evićsku foru opoziva na faÅ¡izam da bi u najvećem faÅ¡istiÄÂkom pohodu popravio nezapamćene zloÄÂine jednako kao i Titini partizani.
Nemože nitko zatrti ÄÂinjenicu u zaborav da Hrvati neznaju „servirati“ gorke istine drugima poradi nekakve diplomatske kvazi kulture da je npr.Alija Izetbegović prvenstveno bio za cjelovitu Jugoslaviju u „labavoj“ jugo-federaciji, da nije smio kazati tko je agresor, da je izjavljivao nije to naÅ¡ rat, pa kad je zbunjen u luatnjima svoga nedefiniranog umnog bespuća svom nepripremljenom i naoružanom narodu praktiÄÂno priredio klaonicu, kada niÅ¡ta nije uÄÂinio za enklave prvenstveno Srebrenicu i Bihać, da bi nakon smrti a i za života izglorificiran u povijesnog muslimansko-BoÅ¡njaÄÂkog voÄ‘u.
Pri tome nije se Alija poÄÂeÅ¡ao ni za Posavinu iz koje je potekao kao niti njegov sljedbenik Sulejman Tihić.
I slabo ćete ÄÂuti da netko od muslimana-BoÅ¡njaka pljuje po Aliji koliko to i u kojem opsegu pljuju pojedini Hrvati (i oni koji sebe zovu fratri) po Franji.
Uz to slabo ćete ÄÂuti da je netko Aliju opozvao za izdaju Posavine ili bar Srebrenice.
Danas ćete ÄÂuti dosta laži i insinuacija kako je Franjo izdao Posavinu a sad kad ga nema uÄÂinit će to tobože Hercegovci kao Å¡to su to i u ratu ÄÂinili.
Gdje su onda bile regionalne posavske snage da odmah osnuju Posavski front i dignu glas unutar Herceg Bosne.Nisu mogli jer nije bilo sloge kao Å¡to je nema niti danas.
Nema u toj Å¡upljoj priÄÂi niti Alije niti Sulejmana a niti bogatih posavaca koji kukumaÄÂu za rodnim pragom ali se nevraćaju i kojima je teÅ¡ko pfening uložit i pokrenuti povratak u rodni kraj.
Nema niti jednog kukuriku fratra koji bi se zapitao kako to da Alija nije svoje vrle snage okrenuo prema deblokiranju enklava (Srebrenica,Goražde,proboj prema Sarajevu) a ne na srednju Bosnu i pokušaj forsiranja Neretve.
Ako oni nevjeruju Å¡to bi alkari kazali „u niÅ¡ta“ sad kad Franje nema nije moguće da ih u tome moći i snage ima sprijeÄÂiti tamo neki ÄŒović.Kad nebude ÄŒovića opet će oni pronaći nekoga trećega kao Å¡to Srbi nostalgiÄÂno sa solunskog fronta zapevaÅ¡e „…tamo daleko, daleko preko mora,tamo je selo moje tamo je je Srbija“.
Hrvati nemaju sreće sa Ivama, jedan ju je ostavio kad joj je bio najpotrebniji, drugi gura pod tepih pitanje ratne odÅ¡tete, odÅ¡tete stradalima, povratak kulturnog blaga, povratak okupiranog teritorija (Vukovarska Ada), razjaÅ¡njenje sudbine nestalih, kažnjavanje joÅ¡ uvijek slobodnih ratnih zloÄÂinaca.
Sreća da Josipović nepije jer su na domjenku sa Tadićem nastupale Severina nacionale i Nina Badrić, a da pije zavrÅ¡ilo bi to onako po Balkanski u pijanskoj grljenjem, frazama ÄÂetnik-ustaÅ¡a, prepriÄÂavanjem dogaÄ‘aja u ratu koji kao nikad nije ni trebao biti, ljubljenjem i nabacicanjem give my five kao Å¡to neku veÄÂer pljesnu Dodik Lagumdžiju po leÄ‘ima onako krajiÅ¡ki za govornicom kao u stilu „.ebo ga ti ajmo se joÅ¡ malo zaje…at Å¡to ti fali dobra pinka liježe svakog mjeseca a ima toga i ispod žita, .ebo narod.“
Ovak krajiški hajduk vješto u napetosti drži BiH dok Hrvati prosim lepo glumataju diplomatsku kvazi kulturu.
Da nije sve nimalo diplomatski niti kulturno pokazao je Wiki Leaks i Julian Assange.Zapitate li se ikada dali bi Franjo TuÄ‘man bio toliko moćan držati Sarajevo u okruženju 3 godine granatirajući ga konstanto i pri tome ostvariti Hrvatsku Republiku na gotovo pola BiH?Europa je to gledala pune 3 godine i nakon toga ÄÂak dopustila masakr jedne Srebrenice ÄÂak i nakon jednog Vukovara.Zbog ÄÂega nitko nije pripisao izdaju Aliji Izetbegoviću potpisom u Daytonu kada je legalizirao Republiku Srpsku i uÄÂestvovao u stvaranju države u državi-ostaje za neki novi partizanski kviz .
Da smo mi ÄÂudan narod u prilog ide i ÄÂinjenica da neke od nas nije briga za neÅ¡to Å¡to se vidi dalje od naÅ¡eg crkvenog tornja.
Tako je npr. Milan Bandić sa milijun kuna godiÅ¡nje financirao novine Zagreb news ÄÂiji je izdavaÄ bio pokojni Ivo Pukanić.Iza toga je dvotjednik Zagreb.hr od 2008.god. financirao 10 milijuna kuna praveći sebi samopromidžbu u tim novinarskim pamfletima, a o opranom novcu i provizijama možemo samo nagaÄ‘ati.
Za ÄÂišćenje Jaruna sa roniocima odobrio je milijunske iznose tj. posao je 10X preplaćen. U Zagreb je stigao kao već odrastao deÄÂec a onda prosipa „štel“,“mogel“,“kaj“ kao i naÅ¡i asimilirani bogatuni koji su zaboravili svoju Posavinu ali su sa drugim brzopromijenjenim naglascima.I ÄÂemu onda ograniÄÂen um stigmatizirati sve hercegovce ovakvim „neoandrkapitalcem“.
Dali se itko od Hrvata pitao što bi taj novac donio npr. siromašnoj i zapostavljenoj Slavoniji ili jednom Vukovaru.
Danas je Berislav RonÄÂević dobio 4 godine za kupovinu IVECO kamiona kao ministar obrane jer kao eto nije bio upućen (nisu ispunjavali niti jedan standard EU a bili su i skuplji od MAN-ovih).Mada su MAN kamioni bili jeftiniji i ispunjavali 3 EU standarda od 5 on je potpisao ugovor s IVECOM skuplji za 10 milijuna kuna.Nakon afere biva postavljen za ministra MUP-a, znaÄÂi MUP-a koji bi sad trebao istraživati tu aferu.
Tako se svuda pa i u naÅ¡oj Posavini uvijek vrte isti neoandrkapitalci skaÄÂući s funkcije na funkciju zatvarajući inkriminirane pute i ÄÂuvajući leÄ‘a suigraÄÂima.
I zbog toga i dalje naÄÂisto sumnjamo da će Josipovićev dignuti glas naići na odaziv ili barem ÄÂesto odjekujući eho u dijelu tužne i napuÅ¡tene Posavine.
Zveket kovanica posavskih tajkuna odavno odjekuje negdje gdje se poÅ¡tuje red i rad a ne tamo gdje se BIH neoandrkapitalci klepću na TV po leÄ‘ima i gdje se u balkanskoj krÄÂmi u pijanstvu žmiri a proizvode i multipliciraju samo laži.
Naprijed lideri zapadnog Balkana ako nismo ovce u najmanju ruku smo neandrtalci koje vode već spomenuti neoandrkapitalci.
TC/ za „izraz“ neoandrkapitalci all rights is reserved
Predsjednik RH Ivo Josipović veÄÂeras u Banja Luci dobiva nagradu od uglednih(?!) „Nezavisnih novina“ za osobu godine.Isti navodi kako to nije priznanje samo njemu nego i Å¡irokom krugu ljudi koji su prepoznali da „naÅ¡e zemlje“ nemogu onako kako su to prije ÄÂinile i da svojim narodima dugujemo optimizam i europsku budućnost. Da ugoÄ‘aj bude potpun rekao je to nakon sastanka sa NebojÅ¡om Radmanovićem i Bakirom Izetbegovićem a na dodjeli nagrade nazoÄÂili su i Tadić i Vujanović.
Ivo Josipović je usput „prozvao“ i apelirao na dobrostojeće posavce i naveo kako nije samo bit povratka u obnovi kuća u Posavini u kojima borave starije osobe-povratnici.Naglasio je da je vrlo bitno da posavski biznismeni konaÄÂno poÄÂnu ulagati u voljenu Posavinu i da na taj naÄÂin pokažu da tu ima perspektive i života za mlade ljude.
Jao nama Josipović i ostali su dobili naputak „da lideri zapadnog Balkana“ povedu narod i odrede kako će se dalje živjeti!!!
ÄŒudan smo mi narod.Treba nam punih 15 godina da naÅ¡ lider neÅ¡to ovako glasno i jasno izgovori i da konaÄÂno netko izbije adute lažnih izgovora dobrostojećim posavcima iz „dijaspore“ ma gdje bili.
Da smo ÄÂudan i „trendovski“ narod sa ÄÂudnim liderima pokazuje i ÄÂinjenica da smo bez predrasuda izabrali agnostika za predsjednika u 90% katoliÄÂkoj zemlji (uklapalo se savrÅ¡eno u trend Obamizma).
Da je naÅ¡ agnostik ipak bezrazložno principijelan potkrepljuje ÄÂinjenica da u predsjedniÄÂkim dvorima ovih dana nema Božićnog drvca nego samo forme radi adventski vijenac na stepenicama u prizemlju.
Da je Josipović agnostik od formata kao Å¡to to nije skinulu bi mu kapu jer mu zasigurno nebi smetalo Božićno drvce jer bi to ÄÂinio u ÄÂast 90% katolika koji su ga izabrali na tu dužnost.A Božićno drvce je ionako kao i adventski vijenac tako moglo ostati negdje u hodniku predsjedniÄÂkih dvora.
ZnaÄÂi nije uvijek onako sa poÅ¡tivanjem drugoga kao Å¡to sebi to netko vrti u glavi, uvijek je zerica i korak ispred sebiÄÂnog sampoÅ¡tivanja.
Onda u skladu sa time a kontradiktorno ÄÂudi Å¡to naÅ¡ Ivo nije principijelan i nepoÅ¡tiva sebe naspram Tadića i ostalih.
Nemože nitko pa ni Josipović izbrisati ÄÂinjenicu da niti jedan hrvatski tenk nije preÅ¡ao Drinu i uÅ¡ao u Srbiju razarajući desetine gradova vrÅ¡eći brutalnu agresiju.Mnogi su prvenstveno u Europi ostali slijepi na jeftinu MiloÅ¡evićsku foru opoziva na faÅ¡izam da bi u najvećem faÅ¡istiÄÂkom pohodu popravio nezapamćene zloÄÂine jednako kao i Titini partizani.
Nemože nitko zatrti ÄÂinjenicu u zaborav da Hrvati neznaju „servirati“ gorke istine drugima poradi nekakve diplomatske kvazi kulture da je npr.Alija Izetbegović prvenstveno bio za cjelovitu Jugoslaviju u „labavoj“ jugo-federaciji, da nije smio kazati tko je agresor, da je izjavljivao nije to naÅ¡ rat, pa kad je zbunjen u luatnjima svoga nedefiniranog umnog bespuća svom nepripremljenom i naoružanom narodu praktiÄÂno priredio klaonicu, kada niÅ¡ta nije uÄÂinio za enklave prvenstveno Srebrenicu i Bihać, da bi nakon smrti a i za života izglorificiran u povijesnog muslimansko-BoÅ¡njaÄÂkog voÄ‘u.
Pri tome nije se Alija poÄÂeÅ¡ao ni za Posavinu iz koje je potekao kao niti njegov sljedbenik Sulejman Tihić.
I slabo ćete ÄÂuti da netko od muslimana-BoÅ¡njaka pljuje po Aliji koliko to i u kojem opsegu pljuju pojedini Hrvati (i oni koji sebe zovu fratri) po Franji.
Uz to slabo ćete ÄÂuti da je netko Aliju opozvao za izdaju Posavine ili bar Srebrenice.
Danas ćete ÄÂuti dosta laži i insinuacija kako je Franjo izdao Posavinu a sad kad ga nema uÄÂinit će to tobože Hercegovci kao Å¡to su to i u ratu ÄÂinili.
Gdje su onda bile regionalne posavske snage da odmah osnuju Posavski front i dignu glas unutar Herceg Bosne.Nisu mogli jer nije bilo sloge kao Å¡to je nema niti danas.
Nema u toj Å¡upljoj priÄÂi niti Alije niti Sulejmana a niti bogatih posavaca koji kukumaÄÂu za rodnim pragom ali se nevraćaju i kojima je teÅ¡ko pfening uložit i pokrenuti povratak u rodni kraj.
Nema niti jednog kukuriku fratra koji bi se zapitao kako to da Alija nije svoje vrle snage okrenuo prema deblokiranju enklava (Srebrenica,Goražde,proboj prema Sarajevu) a ne na srednju Bosnu i pokušaj forsiranja Neretve.
Ako oni nevjeruju Å¡to bi alkari kazali „u niÅ¡ta“ sad kad Franje nema nije moguće da ih u tome moći i snage ima sprijeÄÂiti tamo neki ÄŒović.Kad nebude ÄŒovića opet će oni pronaći nekoga trećega kao Å¡to Srbi nostalgiÄÂno sa solunskog fronta zapevaÅ¡e „…tamo daleko, daleko preko mora,tamo je selo moje tamo je je Srbija“.
Hrvati nemaju sreće sa Ivama, jedan ju je ostavio kad joj je bio najpotrebniji, drugi gura pod tepih pitanje ratne odÅ¡tete, odÅ¡tete stradalima, povratak kulturnog blaga, povratak okupiranog teritorija (Vukovarska Ada), razjaÅ¡njenje sudbine nestalih, kažnjavanje joÅ¡ uvijek slobodnih ratnih zloÄÂinaca.
Sreća da Josipović nepije jer su na domjenku sa Tadićem nastupale Severina nacionale i Nina Badrić, a da pije zavrÅ¡ilo bi to onako po Balkanski u pijanskoj grljenjem, frazama ÄÂetnik-ustaÅ¡a, prepriÄÂavanjem dogaÄ‘aja u ratu koji kao nikad nije ni trebao biti, ljubljenjem i nabacicanjem give my five kao Å¡to neku veÄÂer pljesnu Dodik Lagumdžiju po leÄ‘ima onako krajiÅ¡ki za govornicom kao u stilu „.ebo ga ti ajmo se joÅ¡ malo zaje…at Å¡to ti fali dobra pinka liježe svakog mjeseca a ima toga i ispod žita, .ebo narod.“
Ovak krajiški hajduk vješto u napetosti drži BiH dok Hrvati prosim lepo glumataju diplomatsku kvazi kulturu.
Da nije sve nimalo diplomatski niti kulturno pokazao je Wiki Leaks i Julian Assange.Zapitate li se ikada dali bi Franjo TuÄ‘man bio toliko moćan držati Sarajevo u okruženju 3 godine granatirajući ga konstanto i pri tome ostvariti Hrvatsku Republiku na gotovo pola BiH?Europa je to gledala pune 3 godine i nakon toga ÄÂak dopustila masakr jedne Srebrenice ÄÂak i nakon jednog Vukovara.Zbog ÄÂega nitko nije pripisao izdaju Aliji Izetbegoviću potpisom u Daytonu kada je legalizirao Republiku Srpsku i uÄÂestvovao u stvaranju države u državi-ostaje za neki novi partizanski kviz .
Da smo mi ÄÂudan narod u prilog ide i ÄÂinjenica da neke od nas nije briga za neÅ¡to Å¡to se vidi dalje od naÅ¡eg crkvenog tornja.
Tako je npr. Milan Bandić sa milijun kuna godiÅ¡nje financirao novine Zagreb news ÄÂiji je izdavaÄ bio pokojni Ivo Pukanić.Iza toga je dvotjednik Zagreb.hr od 2008.god. financirao 10 milijuna kuna praveći sebi samopromidžbu u tim novinarskim pamfletima, a o opranom novcu i provizijama možemo samo nagaÄ‘ati.
Za ÄÂišćenje Jaruna sa roniocima odobrio je milijunske iznose tj. posao je 10X preplaćen. U Zagreb je stigao kao već odrastao deÄÂec a onda prosipa „štel“,“mogel“,“kaj“ kao i naÅ¡i asimilirani bogatuni koji su zaboravili svoju Posavinu ali su sa drugim brzopromijenjenim naglascima.I ÄÂemu onda ograniÄÂen um stigmatizirati sve hercegovce ovakvim „neoandrkapitalcem“.
Dali se itko od Hrvata pitao što bi taj novac donio npr. siromašnoj i zapostavljenoj Slavoniji ili jednom Vukovaru.
Danas je Berislav RonÄÂević dobio 4 godine za kupovinu IVECO kamiona kao ministar obrane jer kao eto nije bio upućen (nisu ispunjavali niti jedan standard EU a bili su i skuplji od MAN-ovih).Mada su MAN kamioni bili jeftiniji i ispunjavali 3 EU standarda od 5 on je potpisao ugovor s IVECOM skuplji za 10 milijuna kuna.Nakon afere biva postavljen za ministra MUP-a, znaÄÂi MUP-a koji bi sad trebao istraživati tu aferu.
Tako se svuda pa i u naÅ¡oj Posavini uvijek vrte isti neoandrkapitalci skaÄÂući s funkcije na funkciju zatvarajući inkriminirane pute i ÄÂuvajući leÄ‘a suigraÄÂima.
I zbog toga i dalje naÄÂisto sumnjamo da će Josipovićev dignuti glas naići na odaziv ili barem ÄÂesto odjekujući eho u dijelu tužne i napuÅ¡tene Posavine.
Zveket kovanica posavskih tajkuna odavno odjekuje negdje gdje se poÅ¡tuje red i rad a ne tamo gdje se BIH neoandrkapitalci klepću na TV po leÄ‘ima i gdje se u balkanskoj krÄÂmi u pijanstvu žmiri a proizvode i multipliciraju samo laži.
Naprijed lideri zapadnog Balkana ako nismo ovce u najmanju ruku smo neandrtalci koje vode već spomenuti neoandrkapitalci.
TC/ za „izraz“ neoandrkapitalci all rights is reserved
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Dešavanja u BiH
SDA odbila poziv srpskih i hrvatskih stranaka
SARAJEVO - Stranka demokratske akcije neće prihvatiti poziv na sastanak sa SNSD-om, SDS-om, HDZ-om i HDZ-om 1990, jer se, kako navode, radi o susretu na iskljuÄÂivo etniÄÂkim osnovama.Iz SDA navode da su zabrinuti zbog mogućih posljedica sastanaka politiÄÂkih stranaka okupljenih oko dva etniÄÂka bloka Srba i Hrvata, jer takvi susreti, posebno posljednji u Mostaru, kako kažu, podsjećaju na vremena koja su prethodila stradanjima u BiH.
U saopštenju se dodaje da izjave predsjednice Federacije BiH Borjane Krišto o mogućoj disoluciji BiH upućuju na to "da bi se moglo raditi o nastavku projekta iz Karađorđeva".
"SDA je spremna da razgovara o etniÄÂkim interesima svih naroda, ali u okviru institucija koje su zadužene za zaÅ¡titu etniÄÂkih interesa - domovima naroda na nivou entiteta i države", navodi se u saopÅ¡tenju i dodaje da je implementacija izbornih rezultata zadatak politiÄÂkih stranaka koje mogu biti i etniÄÂkog i multietniÄÂkog karaktera.
Iz SDA istiÄÂu da u prvoj fazi treba da razgovaraju stranke koje su zainteresovane za uspostavljanje vlasti u Federaciji BiH, a da je u drugoj fazi, nakon uspostavljanja vlasti na nivou entiteta, potrebno otpoÄÂeti razgovore o konstituisanju vlasti na nivou BiH.
SDA smatra da je za jedan takav sastanak neophodno obaviti konkretne pripreme u smislu platforme za rad budućeg Savjeta ministara BiH, a tek onda razgovarati o rasporedu pozicija po stranaÄÂkim i etniÄÂkim kriterijumima.
Ova stranka poziva politiÄÂke partije da joÅ¡ jednom razmotre platformu koju su usaglasile ÄÂetiri stranke - SDP, SDA, Narodna stranka "Radom za boljitak" i HSP BiH i napominju da je ova platforma otvorena za razgovore, izmjene i dopune i da su spremni na razmatranje i drugih pisanih dokumenata koji govore o principima uspostave vlasti.
SARAJEVO - Stranka demokratske akcije neće prihvatiti poziv na sastanak sa SNSD-om, SDS-om, HDZ-om i HDZ-om 1990, jer se, kako navode, radi o susretu na iskljuÄÂivo etniÄÂkim osnovama.Iz SDA navode da su zabrinuti zbog mogućih posljedica sastanaka politiÄÂkih stranaka okupljenih oko dva etniÄÂka bloka Srba i Hrvata, jer takvi susreti, posebno posljednji u Mostaru, kako kažu, podsjećaju na vremena koja su prethodila stradanjima u BiH.
U saopštenju se dodaje da izjave predsjednice Federacije BiH Borjane Krišto o mogućoj disoluciji BiH upućuju na to "da bi se moglo raditi o nastavku projekta iz Karađorđeva".
"SDA je spremna da razgovara o etniÄÂkim interesima svih naroda, ali u okviru institucija koje su zadužene za zaÅ¡titu etniÄÂkih interesa - domovima naroda na nivou entiteta i države", navodi se u saopÅ¡tenju i dodaje da je implementacija izbornih rezultata zadatak politiÄÂkih stranaka koje mogu biti i etniÄÂkog i multietniÄÂkog karaktera.
Iz SDA istiÄÂu da u prvoj fazi treba da razgovaraju stranke koje su zainteresovane za uspostavljanje vlasti u Federaciji BiH, a da je u drugoj fazi, nakon uspostavljanja vlasti na nivou entiteta, potrebno otpoÄÂeti razgovore o konstituisanju vlasti na nivou BiH.
SDA smatra da je za jedan takav sastanak neophodno obaviti konkretne pripreme u smislu platforme za rad budućeg Savjeta ministara BiH, a tek onda razgovarati o rasporedu pozicija po stranaÄÂkim i etniÄÂkim kriterijumima.
Ova stranka poziva politiÄÂke partije da joÅ¡ jednom razmotre platformu koju su usaglasile ÄÂetiri stranke - SDP, SDA, Narodna stranka "Radom za boljitak" i HSP BiH i napominju da je ova platforma otvorena za razgovore, izmjene i dopune i da su spremni na razmatranje i drugih pisanih dokumenata koji govore o principima uspostave vlasti.
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Dešavanja u BiH
Halid Bešlić: Postali smo kolonija, Bosne nema
Legenda. Kralj. Car. Da, sve to je Halid BeÅ¡lić, potvrdit će brojni fanovi muziÄÂke legende na svim stranama svijeta. On je ÄÂovjek, ustvari ljudina koja uživa nevjerovatnu popularnost. Skoro svaki njegov koncert obara neki rekord i, uz sve to, svijećom se treba tražiti neko ko će reći neÅ¡to ružno za Halida... TaÄÂnije, njegova popularnost i utjecaj davno su izaÅ¡li iz granica muziÄÂke scene. Stoga je raditi intervju s Halidom prava poslastica. On je ÄÂovjek koji ima stav, veoma otvoreno govori Å¡ta misli, ne podilazi nikome...
Ekipu "Dnevnog avaza" Halid je primio u svojoj kancelariji ili, kako on kaže, na radnom mjestu. Ustvari, radi se o uredu u njegovoj benzinskoj pumpi u Semizovcu, gdje najradije provodi vrijeme. U toku veoma otvorenog intervjua, u kojem je govorio i o do sada nepoznatim stvarima, ljubazni domaćin nam je i zapjevao. I to stari šlager "I proplakat će zora".
Vanredna popularnost
Kraj 2010. obilježili su ogromni uspjesi u Hrvatskoj. U ÄÂetiri dana u Zagrebu je Halida sluÅ¡alo viÅ¡e od 30.000 ljudi. To je bio samo nastavak, jer je proÅ¡le godine u dvije arene imao viÅ¡e od 50.000 ljudi.
- To traje posljednje tri godine. Uvijek sam bio popularan u Hrvatskoj, ali ovo je, kako ja to zovem, vanredna popularnost. Ne može niko imati turneju i puniti dvorane a da nije ekstrapopularan. Sve ostalo je natezanje. A ovo kod mene ide s lakoćom. Vjerovatno su dobre pjesme. U Hrvatskoj je narodnu muziku sluÅ¡alo možda pola ljudi, ali u ovoj fazi mene sluÅ¡aju oni koji nikada nisu sluÅ¡ali narodnu muziku. To je suÅ¡tina mog uspjeha - kaže Halid na poÄÂetku intervjua.
Kada podvuÄÂete crtu ispod 2010., možete li biti zadovoljni?
- Naravno. Najvažnije je da sam se ja stabilizirao. Nisam se joÅ¡ totalno fiziÄÂki povratio, nisam potpuno zdrav. Dobio sam 20 kilograma, pet sam sletio i imam joÅ¡ 15 viÅ¡ka. TeÅ¡ko mi to pada. Valjda u ovim godinama... Sve me neÅ¡to bolucka, malo noga, malo kiÄÂma... Malo sada reduciram hranu i joÅ¡ malo fiziÄÂke kondicije, da malo kuveta ubacim u pluća. To mi je sad okupacija.
U ovoj godini ste i sina oženili?
- Da, i to. Dobra mi je godina bila. ProÅ¡la je bila tragiÄÂna zbog nesreće. Ustvari, prva polovina, dok je druga bila dobra. 2010. je stabilizacija, a iduće godine ću, vjerovatno, imati neÅ¡to novo da kažem.
Je li to novi album?
- Ne znam. Planirao sam da album izaÄ‘e 8. marta. No, taj se datum već bliži. Neću da pravim album ako neću dobro živjeti od njega. A i ovaj aktuelni se nije potroÅ¡io. JoÅ¡ sad kad snimim spot za duet s Fabriciom (Fabrizio) "Ne traži me". To će biti nova pjesma. Imam joÅ¡ dvije-tri dobre pjesme, nepotroÅ¡ene. Snimio sam duet s "Legendama", sad ću s Viki Miljković... Osim toga, imam gotovih Å¡est novih pjesama. E, sad, hoće li na proljeće biti ploÄÂa ili ne? Bit će iduće godine i bitno je da bude u rangu proÅ¡le. I da opet nekoliko godina od albuma imam koristi.
Ide li uz novi album i Koševo?
- KoÅ¡evo neću raditi ako u tom trenutku ne budem imao veliki hit. Hit traje nekoliko mjeseci i ima snagu da privuÄÂe 50.000 ljudi.
Zar mislite da Vi bez novog hita ne biste mogli napuniti Koševo?
- Ne bih. Ustvari, bih, ali palo bi to dosta. Neću da radim KoÅ¡evo ako neće biti dupke puno. Da nema natezanja. Treba da doÄ‘e 50.000 ljudi. Kako da ih dovedeÅ¡? Treba da bude malo mistike. Samo KoÅ¡evo i spektakl dovodi 20.000 ljudi. A gdje je ostalih 30.000? Treba dobra pjesma, dobra priÄÂa oko koncerta... BaÅ¡ sam razgovarao sa Mirsadom Purivatrom, možda da to bude uoÄÂi Sarajevo Film Festivala. Kako je ÄŒola sad bio zadnji dan SFF-a. Malo smo naglas razmiÅ¡ljali.
Velika priÄÂa
Kažu mi neki: "Nemoj Halida pitati za koncert u Beogradu, on ne voli tu temu." Ipak, pitam Vas, hoće li Beograd biti 2011?
- Ne znam kada ću otići pa ne mogu reći ni ovako ni onako. Bit će Beograd sto posto, samo ne znam kad.
Zbog ÄÂega toliko odugovlaÄÂenje?
- Ima svega pomalo. Oni traže od mene veliku priÄÂu. Bio bi mi veliki kiks da ne proÄ‘em dobro u Beogradu. Možda ÄÂak kiks karijere. To su opasne stvari za mene. Moje se pjesme pjevaju. Ja sam tamo mit. I ako bih iÅ¡ao, morao bih tri-ÄÂetiri mjeseca zagrijavati teren. Sada smo ubacili "best of" CD i odmah se osjeti. I ide "Miljacka". I zato su ti pozivi jaki. Nisam imao ni vremena, za takve koncerte treba se pripremiti. Barem za prvi. Poslije će, možda, biti lakÅ¡e.
Jeste li razmiÅ¡ljali kako bi publika, ljudi u Bosni, protumaÄÂili VaÅ¡ koncert u Beogradu?
- Jesam i to, ali sada me viÅ¡e ne interesira. Jer, Bosna je sve svoje rekla. Mi smo postali kolonija i doviÄ‘enja i prijatno. Bosne nema. Postali smo kolonija zahvaljujući ljudima koji su sve to izdavali, prodavali... To nema viÅ¡e veze s patriotizmom. SvaÄÂija smo kolonija samo ne bosanska. U svim elementima. Na kraju krajeva, i biznis to zahtijeva. OtiÄ‘i u sve radnje u BiH, ako naÄ‘eÅ¡ na 15 posto bh. proizvoda, dajem glavu. Samo 15 posto! Eto, vidiÅ¡ gdje je Bosna - naravno mislim i na Federaciju i na Republiku Srpsku. Sve je "made in Srbija", "made in Hrvatska", "made in MaÄ‘arska"... Jedini pravi naÅ¡i brendovi i u regiji su pjevaÄÂi koji dolaze iz BiH. To je jedino naÅ¡e prepoznatljivo u regiji. ZaÅ¡to ne bismo pjevali gdje god hoćemo i da na taj naÄÂin uzdižemo državu.
Ljudi Vaše uspjehe vani doživljavaju kao i svoje. Vi ste bh. ambasador.
- To je uredu. Hvala Bogu, to je tako. No, unutar Bosne podijeljeni smo teritorijalno, etniÄÂki i emotivno. ShvataÅ¡? Za muziku kojom se ja bavim, Bosna je mala. Meni trebaju Srbija, Hrvatska i Balkan za rezultat koji postižem. Odradim ÄÂetiri koncerta u BiH i to ti je sve. Onda ideÅ¡ dalje, treba ti Zagreb, Varaždin, Osijek, Beograd, Podgorica... Malo do Turske, zapada... Onda si interesantan. To su pjevaÄÂi koji imaju uspjeha. Ne možeÅ¡ biti popularan u Bosni a da to nema odjeka u Srbiji i Hrvatskoj i kontra. I to je dobro.
No, mi smo ovdje stradalnici. Mi smo nastradali u ratu, onda naÅ¡e glave ovdje razmiÅ¡ljaju da smo u toru. JoÅ¡ smo ljuti na sve. Tamo je kontra priÄÂa, oni svoje pjevaÄÂe stimuliraju da idu da pjevaju u druge zemlje. A nas ovdje javnost Å¡ikanira ako pokuÅ¡amo otići u Srbiju. Samo Å¡to za mene ne postoji ta priÄÂa. Ali, ne treba ići glavom kroz zid. U Srbiji trebam napraviti priÄÂu, kao Å¡to sam u Hrvatskoj. Tada ima smisla i tada ću otići.
Pored muziÄÂke karijere, imate ÄÂetiri biznisa - benzinsku pumpu, motel, energetsko piće i najnoviji - kafu.
- Ja sam ovdje (bezinska pumpa, op. a) svakog dana. Ovo mi je radno mjesto. Žena mi se smijala. Ustanem i idem iz kuće. "Gdje ćeÅ¡, popij kafu", kaže mi. "Moram na posao", odgovorim. Kad se ona poÄÂela smijati... ÄŒuj, mora na posao! Ovdje mi se glava odmori, meni je ovdje svakog dana vikend pa malo produžim do NiÅ¡ića, do Olova, odem malo na selo. Zasitio sam se gradske vreve, gradske raje.
Biznis dobro ide?
- Sad je kriza. Nije to neka pljaÄÂka, ali ide solidno. Jednostavno, uÄÂim se biznisu. Namjeravam da se bavim biznisom, možda ako muzika ne bude iÅ¡la. Manje će se pjevati, a ja moram neÅ¡to raditi. Neću po gradu ispijati kafe. Da stvorim sebi neÅ¡to. Do prije sedam-osam godina niÅ¡ta nisam imao, sve sam potroÅ¡io. Onda sam poÄÂeo razmiÅ¡ljati o budućnosti. Uzeo sam ogroman kredit, uÅ¡ao u veliki rizik, ali eto. Meni je bitno da ga uredno vraćam, ako Å¡ta ostane, to je to. I da ovi radnici imaju finu i redovnu plaću. I, evo, pet godina smo uspjeli.
Halidov pravac
Kažu - Halid Bešlić, pjevaĠnarodne muzike. No, u posljednje vrijeme mnogi Vas više ne doživljavaju kao narodnjaka.
- Ovo je, može se slobodno reći, Halidov pravac. Ja sam etno-pop pjevaÄÂ. A imam dobar rezultat u narodnoj muzici. Volim i sevdah. Težak sam narodnjak pa mi ne daju da pobjegnem. "Dvadesete" su rokerskija pjesma nego ijedna rok pjesma. A ne daj, Bože, da je stave ovamo na top-listu. Ne daju mi da promijenim dres. Ã…Â alim se. A ja sam pobijedio na festivalu zabavne muzike. Davno. To je bilo u Bosanskom Novom, ÄÂini mi se 1979. godine. Gosti su bili Arsen, Gabi, Zafir Hadžimanov, pokojni ÄŒobi... Pratio me je džez bend iz Zagreba. Onda mi je Zafir rekao: "Ako ćeÅ¡ mene pitati, napuÅ¡taj to. Ti si roÄ‘eni zabavnjak." A, ja njemu: "Moj Zafire, ja sam već duboko zagazio."
Nikada se niste upuštali u estradne svađe i prepucavanja?
- Meni je ispod nivoa i ÄÂasti ogovarati ljude. To je za mene neÅ¡to najniže kod ljudi. I kada imam neÅ¡to protiv, preÅ¡utim, ako ima Å¡ta da pohvalim, ja i prefalim. "Vjerovati je da se zloća vraća zlim, ali dobrota nagraÄ‘uje svim dobrim." To je stih jedne ilahije koju sam kao dijete uÄÂio. Takav sam. I to je od Boga dar. Ima ljudi kojima Ä‘avo ne da mira, samo ÄÂaÄÂkaju... Ima dosta ljudi bolesnih u glavi. Ja, hvala Bogu, nisam. Imaju džini i Å¡ejtani. Ã…Â ejtani su ti koji ti zakuhavaju. Dosta su uÅ¡li u narod.
MOJ STAV O...
Dino Melin ide na Evroviziju.
- Dobro je za BiH, ali je za Dinu rizik. On je broj jedan na Balkanu. Možda kroz Evroviziju izađe iz okvira Balkana.
Selektor Safet Sušić.
- Pape je naš najbolji fudbaler svih vremena. Imam osjećaj da će nas on odvesti na Evropsko prvenstvo.
Tadić bi volio da dođem
- Znam da bi Boris Tadić volio da doÄ‘em u Beograd. To mi Haris Džinović kaže. On je s njim jaran. Tadić se za mene raspitivao. Želja mu je da okupi raju i da doÄ‘u u Sarajevo pa da odemo na kolaÄÂe u "Egipat". Ako je tako, bujrum!
Imao 20.000 ljudi, a rekao 15.000
Malo je poznato da je nakon Vašeg koncerta u Zetri 2008. policija donijela odluku da u dvoranu ne smije ući više od 15.000 posjetilaca, jer je vladao neviđen haos.
- Kad Halid nešto napuni, to je normalno. A kada neko drugi napuni, dignu galamu... Dovede 10.000 ljudi, stave 20.000. Kod mene bude 20.000, a pišu da je bilo 15.000. U Zetri je tada bilo više od 19.000 i onda je policija došla. Jedini sam koji je imao 20.000 ljudi, a rekao da je 15.000. Nisam smio više. Živa istina.
Prije birtija nego elitni restoran
Od kada ste ostavili piće i cigarete, je li Vam ćeif da sjedite po kafanama?
- Slabije. Prije ćeš me naći u nekoj birtiji s tri stola nego u elitnom restoranu. Draže mi je i u seoskoj kafani sjesti s rajom nego u gradu glumiti džet-set varijantu.
• Halid Bešlić je rođen 20. novembra 1953. godine u zaseoku Vrapci kod Knežine.
• Oženjen je Sejdom i imaju sina Dinu. Žive u Sarajevu.
• Amaterski se poÄÂeo baviti pjevanjem joÅ¡ u osnovnoj Å¡koli.
• Prvu singl-ploÄÂu snimio je 1979.
• Snimio je 17 albuma, koji su prodati u milionskim tiražima.
• U martu 2009. imao je tešku saobraćajnu nesreću, a cijeli region bez daha je pratio tok njegovog oporavka.
• Pjesme po kojima ga pamte: "Neću, neću dijamante", "Ljiljani", "Zlatne strune", "Prvi poljubac", "Miljacka", "I zanesen tom ljepotom"...
Legenda. Kralj. Car. Da, sve to je Halid BeÅ¡lić, potvrdit će brojni fanovi muziÄÂke legende na svim stranama svijeta. On je ÄÂovjek, ustvari ljudina koja uživa nevjerovatnu popularnost. Skoro svaki njegov koncert obara neki rekord i, uz sve to, svijećom se treba tražiti neko ko će reći neÅ¡to ružno za Halida... TaÄÂnije, njegova popularnost i utjecaj davno su izaÅ¡li iz granica muziÄÂke scene. Stoga je raditi intervju s Halidom prava poslastica. On je ÄÂovjek koji ima stav, veoma otvoreno govori Å¡ta misli, ne podilazi nikome...
Ekipu "Dnevnog avaza" Halid je primio u svojoj kancelariji ili, kako on kaže, na radnom mjestu. Ustvari, radi se o uredu u njegovoj benzinskoj pumpi u Semizovcu, gdje najradije provodi vrijeme. U toku veoma otvorenog intervjua, u kojem je govorio i o do sada nepoznatim stvarima, ljubazni domaćin nam je i zapjevao. I to stari šlager "I proplakat će zora".
Vanredna popularnost
Kraj 2010. obilježili su ogromni uspjesi u Hrvatskoj. U ÄÂetiri dana u Zagrebu je Halida sluÅ¡alo viÅ¡e od 30.000 ljudi. To je bio samo nastavak, jer je proÅ¡le godine u dvije arene imao viÅ¡e od 50.000 ljudi.
- To traje posljednje tri godine. Uvijek sam bio popularan u Hrvatskoj, ali ovo je, kako ja to zovem, vanredna popularnost. Ne može niko imati turneju i puniti dvorane a da nije ekstrapopularan. Sve ostalo je natezanje. A ovo kod mene ide s lakoćom. Vjerovatno su dobre pjesme. U Hrvatskoj je narodnu muziku sluÅ¡alo možda pola ljudi, ali u ovoj fazi mene sluÅ¡aju oni koji nikada nisu sluÅ¡ali narodnu muziku. To je suÅ¡tina mog uspjeha - kaže Halid na poÄÂetku intervjua.
Kada podvuÄÂete crtu ispod 2010., možete li biti zadovoljni?
- Naravno. Najvažnije je da sam se ja stabilizirao. Nisam se joÅ¡ totalno fiziÄÂki povratio, nisam potpuno zdrav. Dobio sam 20 kilograma, pet sam sletio i imam joÅ¡ 15 viÅ¡ka. TeÅ¡ko mi to pada. Valjda u ovim godinama... Sve me neÅ¡to bolucka, malo noga, malo kiÄÂma... Malo sada reduciram hranu i joÅ¡ malo fiziÄÂke kondicije, da malo kuveta ubacim u pluća. To mi je sad okupacija.
U ovoj godini ste i sina oženili?
- Da, i to. Dobra mi je godina bila. ProÅ¡la je bila tragiÄÂna zbog nesreće. Ustvari, prva polovina, dok je druga bila dobra. 2010. je stabilizacija, a iduće godine ću, vjerovatno, imati neÅ¡to novo da kažem.
Je li to novi album?
- Ne znam. Planirao sam da album izaÄ‘e 8. marta. No, taj se datum već bliži. Neću da pravim album ako neću dobro živjeti od njega. A i ovaj aktuelni se nije potroÅ¡io. JoÅ¡ sad kad snimim spot za duet s Fabriciom (Fabrizio) "Ne traži me". To će biti nova pjesma. Imam joÅ¡ dvije-tri dobre pjesme, nepotroÅ¡ene. Snimio sam duet s "Legendama", sad ću s Viki Miljković... Osim toga, imam gotovih Å¡est novih pjesama. E, sad, hoće li na proljeće biti ploÄÂa ili ne? Bit će iduće godine i bitno je da bude u rangu proÅ¡le. I da opet nekoliko godina od albuma imam koristi.
Ide li uz novi album i Koševo?
- KoÅ¡evo neću raditi ako u tom trenutku ne budem imao veliki hit. Hit traje nekoliko mjeseci i ima snagu da privuÄÂe 50.000 ljudi.
Zar mislite da Vi bez novog hita ne biste mogli napuniti Koševo?
- Ne bih. Ustvari, bih, ali palo bi to dosta. Neću da radim KoÅ¡evo ako neće biti dupke puno. Da nema natezanja. Treba da doÄ‘e 50.000 ljudi. Kako da ih dovedeÅ¡? Treba da bude malo mistike. Samo KoÅ¡evo i spektakl dovodi 20.000 ljudi. A gdje je ostalih 30.000? Treba dobra pjesma, dobra priÄÂa oko koncerta... BaÅ¡ sam razgovarao sa Mirsadom Purivatrom, možda da to bude uoÄÂi Sarajevo Film Festivala. Kako je ÄŒola sad bio zadnji dan SFF-a. Malo smo naglas razmiÅ¡ljali.
Velika priÄÂa
Kažu mi neki: "Nemoj Halida pitati za koncert u Beogradu, on ne voli tu temu." Ipak, pitam Vas, hoće li Beograd biti 2011?
- Ne znam kada ću otići pa ne mogu reći ni ovako ni onako. Bit će Beograd sto posto, samo ne znam kad.
Zbog ÄÂega toliko odugovlaÄÂenje?
- Ima svega pomalo. Oni traže od mene veliku priÄÂu. Bio bi mi veliki kiks da ne proÄ‘em dobro u Beogradu. Možda ÄÂak kiks karijere. To su opasne stvari za mene. Moje se pjesme pjevaju. Ja sam tamo mit. I ako bih iÅ¡ao, morao bih tri-ÄÂetiri mjeseca zagrijavati teren. Sada smo ubacili "best of" CD i odmah se osjeti. I ide "Miljacka". I zato su ti pozivi jaki. Nisam imao ni vremena, za takve koncerte treba se pripremiti. Barem za prvi. Poslije će, možda, biti lakÅ¡e.
Jeste li razmiÅ¡ljali kako bi publika, ljudi u Bosni, protumaÄÂili VaÅ¡ koncert u Beogradu?
- Jesam i to, ali sada me viÅ¡e ne interesira. Jer, Bosna je sve svoje rekla. Mi smo postali kolonija i doviÄ‘enja i prijatno. Bosne nema. Postali smo kolonija zahvaljujući ljudima koji su sve to izdavali, prodavali... To nema viÅ¡e veze s patriotizmom. SvaÄÂija smo kolonija samo ne bosanska. U svim elementima. Na kraju krajeva, i biznis to zahtijeva. OtiÄ‘i u sve radnje u BiH, ako naÄ‘eÅ¡ na 15 posto bh. proizvoda, dajem glavu. Samo 15 posto! Eto, vidiÅ¡ gdje je Bosna - naravno mislim i na Federaciju i na Republiku Srpsku. Sve je "made in Srbija", "made in Hrvatska", "made in MaÄ‘arska"... Jedini pravi naÅ¡i brendovi i u regiji su pjevaÄÂi koji dolaze iz BiH. To je jedino naÅ¡e prepoznatljivo u regiji. ZaÅ¡to ne bismo pjevali gdje god hoćemo i da na taj naÄÂin uzdižemo državu.
Ljudi Vaše uspjehe vani doživljavaju kao i svoje. Vi ste bh. ambasador.
- To je uredu. Hvala Bogu, to je tako. No, unutar Bosne podijeljeni smo teritorijalno, etniÄÂki i emotivno. ShvataÅ¡? Za muziku kojom se ja bavim, Bosna je mala. Meni trebaju Srbija, Hrvatska i Balkan za rezultat koji postižem. Odradim ÄÂetiri koncerta u BiH i to ti je sve. Onda ideÅ¡ dalje, treba ti Zagreb, Varaždin, Osijek, Beograd, Podgorica... Malo do Turske, zapada... Onda si interesantan. To su pjevaÄÂi koji imaju uspjeha. Ne možeÅ¡ biti popularan u Bosni a da to nema odjeka u Srbiji i Hrvatskoj i kontra. I to je dobro.
No, mi smo ovdje stradalnici. Mi smo nastradali u ratu, onda naÅ¡e glave ovdje razmiÅ¡ljaju da smo u toru. JoÅ¡ smo ljuti na sve. Tamo je kontra priÄÂa, oni svoje pjevaÄÂe stimuliraju da idu da pjevaju u druge zemlje. A nas ovdje javnost Å¡ikanira ako pokuÅ¡amo otići u Srbiju. Samo Å¡to za mene ne postoji ta priÄÂa. Ali, ne treba ići glavom kroz zid. U Srbiji trebam napraviti priÄÂu, kao Å¡to sam u Hrvatskoj. Tada ima smisla i tada ću otići.
Pored muziÄÂke karijere, imate ÄÂetiri biznisa - benzinsku pumpu, motel, energetsko piće i najnoviji - kafu.
- Ja sam ovdje (bezinska pumpa, op. a) svakog dana. Ovo mi je radno mjesto. Žena mi se smijala. Ustanem i idem iz kuće. "Gdje ćeÅ¡, popij kafu", kaže mi. "Moram na posao", odgovorim. Kad se ona poÄÂela smijati... ÄŒuj, mora na posao! Ovdje mi se glava odmori, meni je ovdje svakog dana vikend pa malo produžim do NiÅ¡ića, do Olova, odem malo na selo. Zasitio sam se gradske vreve, gradske raje.
Biznis dobro ide?
- Sad je kriza. Nije to neka pljaÄÂka, ali ide solidno. Jednostavno, uÄÂim se biznisu. Namjeravam da se bavim biznisom, možda ako muzika ne bude iÅ¡la. Manje će se pjevati, a ja moram neÅ¡to raditi. Neću po gradu ispijati kafe. Da stvorim sebi neÅ¡to. Do prije sedam-osam godina niÅ¡ta nisam imao, sve sam potroÅ¡io. Onda sam poÄÂeo razmiÅ¡ljati o budućnosti. Uzeo sam ogroman kredit, uÅ¡ao u veliki rizik, ali eto. Meni je bitno da ga uredno vraćam, ako Å¡ta ostane, to je to. I da ovi radnici imaju finu i redovnu plaću. I, evo, pet godina smo uspjeli.
Halidov pravac
Kažu - Halid Bešlić, pjevaĠnarodne muzike. No, u posljednje vrijeme mnogi Vas više ne doživljavaju kao narodnjaka.
- Ovo je, može se slobodno reći, Halidov pravac. Ja sam etno-pop pjevaÄÂ. A imam dobar rezultat u narodnoj muzici. Volim i sevdah. Težak sam narodnjak pa mi ne daju da pobjegnem. "Dvadesete" su rokerskija pjesma nego ijedna rok pjesma. A ne daj, Bože, da je stave ovamo na top-listu. Ne daju mi da promijenim dres. Ã…Â alim se. A ja sam pobijedio na festivalu zabavne muzike. Davno. To je bilo u Bosanskom Novom, ÄÂini mi se 1979. godine. Gosti su bili Arsen, Gabi, Zafir Hadžimanov, pokojni ÄŒobi... Pratio me je džez bend iz Zagreba. Onda mi je Zafir rekao: "Ako ćeÅ¡ mene pitati, napuÅ¡taj to. Ti si roÄ‘eni zabavnjak." A, ja njemu: "Moj Zafire, ja sam već duboko zagazio."
Nikada se niste upuštali u estradne svađe i prepucavanja?
- Meni je ispod nivoa i ÄÂasti ogovarati ljude. To je za mene neÅ¡to najniže kod ljudi. I kada imam neÅ¡to protiv, preÅ¡utim, ako ima Å¡ta da pohvalim, ja i prefalim. "Vjerovati je da se zloća vraća zlim, ali dobrota nagraÄ‘uje svim dobrim." To je stih jedne ilahije koju sam kao dijete uÄÂio. Takav sam. I to je od Boga dar. Ima ljudi kojima Ä‘avo ne da mira, samo ÄÂaÄÂkaju... Ima dosta ljudi bolesnih u glavi. Ja, hvala Bogu, nisam. Imaju džini i Å¡ejtani. Ã…Â ejtani su ti koji ti zakuhavaju. Dosta su uÅ¡li u narod.
MOJ STAV O...
Dino Melin ide na Evroviziju.
- Dobro je za BiH, ali je za Dinu rizik. On je broj jedan na Balkanu. Možda kroz Evroviziju izađe iz okvira Balkana.
Selektor Safet Sušić.
- Pape je naš najbolji fudbaler svih vremena. Imam osjećaj da će nas on odvesti na Evropsko prvenstvo.
Tadić bi volio da dođem
- Znam da bi Boris Tadić volio da doÄ‘em u Beograd. To mi Haris Džinović kaže. On je s njim jaran. Tadić se za mene raspitivao. Želja mu je da okupi raju i da doÄ‘u u Sarajevo pa da odemo na kolaÄÂe u "Egipat". Ako je tako, bujrum!
Imao 20.000 ljudi, a rekao 15.000
Malo je poznato da je nakon Vašeg koncerta u Zetri 2008. policija donijela odluku da u dvoranu ne smije ući više od 15.000 posjetilaca, jer je vladao neviđen haos.
- Kad Halid nešto napuni, to je normalno. A kada neko drugi napuni, dignu galamu... Dovede 10.000 ljudi, stave 20.000. Kod mene bude 20.000, a pišu da je bilo 15.000. U Zetri je tada bilo više od 19.000 i onda je policija došla. Jedini sam koji je imao 20.000 ljudi, a rekao da je 15.000. Nisam smio više. Živa istina.
Prije birtija nego elitni restoran
Od kada ste ostavili piće i cigarete, je li Vam ćeif da sjedite po kafanama?
- Slabije. Prije ćeš me naći u nekoj birtiji s tri stola nego u elitnom restoranu. Draže mi je i u seoskoj kafani sjesti s rajom nego u gradu glumiti džet-set varijantu.
• Halid Bešlić je rođen 20. novembra 1953. godine u zaseoku Vrapci kod Knežine.
• Oženjen je Sejdom i imaju sina Dinu. Žive u Sarajevu.
• Amaterski se poÄÂeo baviti pjevanjem joÅ¡ u osnovnoj Å¡koli.
• Prvu singl-ploÄÂu snimio je 1979.
• Snimio je 17 albuma, koji su prodati u milionskim tiražima.
• U martu 2009. imao je tešku saobraćajnu nesreću, a cijeli region bez daha je pratio tok njegovog oporavka.
• Pjesme po kojima ga pamte: "Neću, neću dijamante", "Ljiljani", "Zlatne strune", "Prvi poljubac", "Miljacka", "I zanesen tom ljepotom"...
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Dešavanja u BiH
Bakir Izetbegović: Obilježavanje Dana Republike Srpske nije uvredljivo za Bošnjake
ÄŒlan PredsjedniÅ¡tva BiH Bakir Izetbegović smatra da obilježavanje 9. sijeÄÂnja - Dana Republike Srpske nije uvredljivo za BoÅ¡njake, ali da BoÅ¡njaci, kako kaže, ne vole Å¡to je BiH podijeljena i da imaju pravo da stvari vide tako kako ih vide.
"Nama osobno nije pri srcu RS, niti podijeljenost BiH, niti to što Bošnjaka nema u tom dijelu BiH kako ih je bilo prije rata. To nas morate razumjeti, ali poštujemo Daytonski sporazum, svoje susjede i ljude koji žive zajedno s nama u ovoj državi, želimo im svako dobro, prije svega mir, stabilnost i više posla", rekao je Izetbegović novinarima na sinoćnjem božićnom prijamu u Sarajevu kod mitropolita dabrobosanskog Nikolaja.
Izetbegović je ocijenio da će 2011. godina biti dobra godina, bolja od prethodne, i pored toga Å¡to je poÄÂela loÅ¡e, s odreÄ‘enim tenzijama.
On je poželio svim građanima BiH i Republike Srpske dobru i bolju 2011. godinu, a pravoslavcima u BiH i širom svijeta sretan Božić.
ÄŒlan PredsjedniÅ¡tva BiH Bakir Izetbegović smatra da obilježavanje 9. sijeÄÂnja - Dana Republike Srpske nije uvredljivo za BoÅ¡njake, ali da BoÅ¡njaci, kako kaže, ne vole Å¡to je BiH podijeljena i da imaju pravo da stvari vide tako kako ih vide.
"Nama osobno nije pri srcu RS, niti podijeljenost BiH, niti to što Bošnjaka nema u tom dijelu BiH kako ih je bilo prije rata. To nas morate razumjeti, ali poštujemo Daytonski sporazum, svoje susjede i ljude koji žive zajedno s nama u ovoj državi, želimo im svako dobro, prije svega mir, stabilnost i više posla", rekao je Izetbegović novinarima na sinoćnjem božićnom prijamu u Sarajevu kod mitropolita dabrobosanskog Nikolaja.
Izetbegović je ocijenio da će 2011. godina biti dobra godina, bolja od prethodne, i pored toga Å¡to je poÄÂela loÅ¡e, s odreÄ‘enim tenzijama.
On je poželio svim građanima BiH i Republike Srpske dobru i bolju 2011. godinu, a pravoslavcima u BiH i širom svijeta sretan Božić.
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Dešavanja u BiH
NiÅ¡ta neobiÄÂno: MeÄ‘u katolicima u Fojnici najbrojniji su - BoÅ¡njaci
Prema podacima dobivenim u popisu stanovništva iz 1991., u Fojnici je prije rata živjelo 6.800 Hrvata. Većina ih se izjašnjavala kao katolici.
Podaci koje su fojniÄÂki fratri dobili nakon nedavnog blagoslova kuća, poražavajući su. Broj katolika u župi Fojnica, koja se uglavnom poklapa sa granicima općine, prepolovljen je. Prema rijeÄÂima fra Nikice Vujice, u župi Fojnica trenutno ima 3.246 vjernika u 1.176 porodica, piÅ¡e "VeÄÂernji".
Da proces iseljavanja Hrvata katolika iz Fojnice i dalje traje, najbolje potvrđuje podatak da je u župa Fojnica prije pet godina brojala 3.700 vjernika, skoro 500 više nego danas.
"NajÄÂešći razlog zbog koga vjernici odlaze, a uglavnom su to mladi, jeste nedostatak posla. Za Hrvate bi posla u Fojnici bilo viÅ¡e da opÅ¡tinske vlasti pokažu malo zanimanja za ovu temu. Ja sam viÅ¡e puta tražio od naÄÂelnika razgovor o povratku Hrvata na posao u Reumal, te druga javna preduzeća u opÅ¡tini u kojima su radili prije rata. MeÄ‘utim, naiÅ¡ao sam na zid. Ono malo Hrvata Å¡to radi u javnim ustanovama zaposleno je u opÅ¡tinskim službama", kaže fra Nikica Vujica, fojniÄÂki gvardijan.
Sve dok većinska SDA vlast u opÅ¡tini ne pokaže viÅ¡e razumijevanja za održivi povratak Hrvata u Fojnicu, statistika župe neće se mijenjati nabolje. Lani su ostali bez 56 župljana. KrÅ¡tene su 33 osobe, 30 djece i jedna odrasla osoba, s tim Å¡to troje djece živi van Fojnice, podaci su im matice župe, prenosi "VeÄÂernji". Zanimljivo je da su meÄ‘u vjernicima župe Fojnica najbrojniji oni sa prezimenom BoÅ¡njak!
Prema podacima dobivenim u popisu stanovništva iz 1991., u Fojnici je prije rata živjelo 6.800 Hrvata. Većina ih se izjašnjavala kao katolici.
Podaci koje su fojniÄÂki fratri dobili nakon nedavnog blagoslova kuća, poražavajući su. Broj katolika u župi Fojnica, koja se uglavnom poklapa sa granicima općine, prepolovljen je. Prema rijeÄÂima fra Nikice Vujice, u župi Fojnica trenutno ima 3.246 vjernika u 1.176 porodica, piÅ¡e "VeÄÂernji".
Da proces iseljavanja Hrvata katolika iz Fojnice i dalje traje, najbolje potvrđuje podatak da je u župa Fojnica prije pet godina brojala 3.700 vjernika, skoro 500 više nego danas.
"NajÄÂešći razlog zbog koga vjernici odlaze, a uglavnom su to mladi, jeste nedostatak posla. Za Hrvate bi posla u Fojnici bilo viÅ¡e da opÅ¡tinske vlasti pokažu malo zanimanja za ovu temu. Ja sam viÅ¡e puta tražio od naÄÂelnika razgovor o povratku Hrvata na posao u Reumal, te druga javna preduzeća u opÅ¡tini u kojima su radili prije rata. MeÄ‘utim, naiÅ¡ao sam na zid. Ono malo Hrvata Å¡to radi u javnim ustanovama zaposleno je u opÅ¡tinskim službama", kaže fra Nikica Vujica, fojniÄÂki gvardijan.
Sve dok većinska SDA vlast u opÅ¡tini ne pokaže viÅ¡e razumijevanja za održivi povratak Hrvata u Fojnicu, statistika župe neće se mijenjati nabolje. Lani su ostali bez 56 župljana. KrÅ¡tene su 33 osobe, 30 djece i jedna odrasla osoba, s tim Å¡to troje djece živi van Fojnice, podaci su im matice župe, prenosi "VeÄÂernji". Zanimljivo je da su meÄ‘u vjernicima župe Fojnica najbrojniji oni sa prezimenom BoÅ¡njak!
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
- PIRAT_SA_KARIBA
- Velicanstvo Foruma
- Postovi: 4009
- Pridružen/a: 03 Dec 2008 23:37
- Lokacija: Na moru
Re: Dešavanja u BiH
"Zaštitnik" Srba zastrašuje demobilisane borce u RS-u
Predsjednik RS-a Milorad Dodik pokazao je koliko mu je stalo do tog entiteta, zaprijetivši demobilisanim borcima u RS-u da će im ukinuti dodatak budu li protestvovali.
Milorad Dodik - strah i trepet
Milorad Dodik - strah i trepet
Dodik je samo jedan od brojnih ÄÂuvara nacionalnih interesa u BiH, a ovim je potezom pokazao koliko je umislio da je nedodirljiv. Koliko god je njegov potez negativan, u njemu ima i nota pozitivnog - ugrožene kategorije stanovniÅ¡tva u RS-u sad su i na djelu mogle uvidjeti koliko se mogu osloniti na "zaÅ¡titnika" njihovih interesa.
Dodik zaprijetio borcima da će im ukinuti dodatak ako budu protestvovali
Pokazao je Dodik da je kadar Å¡tititi svoje sunarodnjake samo od strahova koje im sam nameće, a kad se odluÄÂe boriti za svoja prava u krajnjoj nuždi, onda im je kadar ponuditi - samo novi strah.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik pokazao je koliko mu je stalo do tog entiteta, zaprijetivši demobilisanim borcima u RS-u da će im ukinuti dodatak budu li protestvovali.
Milorad Dodik - strah i trepet
Milorad Dodik - strah i trepet
Dodik je samo jedan od brojnih ÄÂuvara nacionalnih interesa u BiH, a ovim je potezom pokazao koliko je umislio da je nedodirljiv. Koliko god je njegov potez negativan, u njemu ima i nota pozitivnog - ugrožene kategorije stanovniÅ¡tva u RS-u sad su i na djelu mogle uvidjeti koliko se mogu osloniti na "zaÅ¡titnika" njihovih interesa.
Dodik zaprijetio borcima da će im ukinuti dodatak ako budu protestvovali
Pokazao je Dodik da je kadar Å¡tititi svoje sunarodnjake samo od strahova koje im sam nameće, a kad se odluÄÂe boriti za svoja prava u krajnjoj nuždi, onda im je kadar ponuditi - samo novi strah.
Re: Dešavanja u BiH
Baš me zanima kako će Dodik izaći na kraj sa borcima. Pokazao je da je pravi diktator. Ako se sada povuku nikada više neće dobiti šansu da pregovaraju i da nešto traže za sebe.
Re: Dešavanja u BiH
Jako zanimljivo http://www.youtube.com/watch?v=8HrVW3Yc ... re=related
Drugi dio
http://www.youtube.com/watch?v=BjziM1wwPEc&NR=1
Drugi dio
http://www.youtube.com/watch?v=BjziM1wwPEc&NR=1
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Dešavanja u BiH
de bolan ne bulazni mrki, niti jedan od te trojice nije ubio bosanski nacionalitet,ubio ga je tvoj idol josip(hromo)broz...svi to znaju kao i ti ali treba pljuvati po rahmetli Aliji to te uzbudjuje...mrki62 je napisao/la:KonaÄÂno se neko sjetio spomenuti Bosance i Hercegovce !
Zašto se do sada prešućivalo ono što drži temelje BiH - a to su upravo Bosanci i Hercegovci ,............ koje su nacionalisti ( Alija, Slobo i Franjo ) poništili za vrijeme svog života i u BiH stvoriše nekakve Bošnjake , Srbe i Hrvate i većina od tih se nikako ne mogu poistovijetiti sa državom u kojoj žive.
Upravo su politiÄÂari ti , koji su svojom blesavom politikom doveli do razdvajanja, nepodnoÅ¡enja , mržnje i kaprica .
xxx...
Re: Dešavanja u BiH
Tebi kad ponestane argumenata, onda poÄÂinjeÅ¡ etiketirati - baÅ¡ kao tito i njegovi titići Franjo,Slobo i sakriveni adut IZMETbegović Halija.pasa74 je napisao/la:de bolan ne bulazni mrki, niti jedan od te trojice nije ubio bosanski nacionalitet,ubio ga je tvoj idol josip(hromo)broz...svi to znaju kao i ti ali treba pljuvati po rahmetli Aliji to te uzbudjuje...mrki62 je napisao/la:KonaÄÂno se neko sjetio spomenuti Bosance i Hercegovce !
Zašto se do sada prešućivalo ono što drži temelje BiH - a to su upravo Bosanci i Hercegovci ,............ koje su nacionalisti ( Alija, Slobo i Franjo ) poništili za vrijeme svog života i u BiH stvoriše nekakve Bošnjake , Srbe i Hrvate i većina od tih se nikako ne mogu poistovijetiti sa državom u kojoj žive.
Upravo su politiÄÂari ti , koji su svojom blesavom politikom doveli do razdvajanja, nepodnoÅ¡enja , mržnje i kaprica .
Da malo bolje pojasnim,u narodu je bio u vrijeme tite Bosanac sveopćepoznata identifikacija ; Bijelo dugme je pjevalo o Bosancu, Mitar Mirić , Halid Muslimović i mnogo , mnogi drugi al te pjesme se danas namjerno ne pjevaju.
Ti ultra nacionalisti, koje sam pomenuo su nacionalisti i nikako državnici, prenijet ću ti nešto što sam napisao na jednom drugom forumu :
Od 1992 godine pa do danas niti jedan jedini politiÄÂar nije bio politiÄÂar države BiH,već su to bili obiÄÂni yebivjetrovi,koji su održavali svoju poziciju na raÄÂun nacionalnosti i vjerske pripadnosti.
Niti jedan jedini politiÄÂar nije radio ama baÅ¡ niÅ¡ta za dobrobit DRŽAVE, već se svo vrijeme radi o nekakvoj odbrani nacionalnog intergriteta.
Svo vrijeme politiÄÂari rade u jednom odreÄ‘enom dijelu BiH - tamo gdje je tobože "njihov" narod iliti nacija a na ÄÂitavom državnom terenu su izostali i to joÅ¡ od 1992 godine.
BiH nema niti jednog jedinog DRŽAVNIKA , sve su to nekakve nacio ili vjerske vođe.
Uzmite primjer bilo koje zapadne države ............. ima li ijedna država da je uspjeÅ¡na a da politiÄÂari ne gledaju državne interese ??????
Ã…Â ta bi npr. bilo u USA, kad bi tamo kojim sluÄÂajem gledali na dobrobit nekakvih Engleza ili Nijemaca ( po porijeklu ) a za državu da niko ne gleda - odgovor je valjda jednostavan.
Toliko za ovaj put
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Dešavanja u BiH
Zdravko Grebo: "Prvi mart je dan svih onih koji vole BiH"
Građani BiH izjasnili su se prije 19 godina, 29. februara i 1. marta 1992. na referendumu o nezavisnosti naše države da više ne žele biti dio Jugoslavije, već da su za samostalnu i nezavisnu BiH.
Tadašnja situacija bila je sve, samo ne jednostavna za donošenje takve odluke, ali želja i volja naroda i građana da se BiH odvoji od tadašnje države bila je ogromna. Zbog toga se 1. mart obilježava kao Dan nezavisnosti BiH, jer su nakon održanog referenduma sve velike svjetske sile priznale našu državu kao nezavisnu.
"Bila su to teÅ¡ka vremena u kojima donoÅ¡enje važnih odluka za budućnost BiH nije bilo nimalo lako. Pritisak iz Beograda na tadaÅ¡nje rukovodstvo BiH da ostane u državnoj zajednici bio je ogroman. Ipak, unatoÄ tome donesena je odluka da se graÄ‘ani putem referenduma izjasne o tome žele li ostati dio Jugoslavije", kaže za "San" Mirko BoÅ¡ković, predsjednik Izborne republiÄÂke komisije na referendumu 1992. godine, dodajući da su u rekordnom vremenu izvrÅ¡ene pripreme za referendum.
"Nakon Å¡to je SkupÅ¡tina SR BiH 21. januara 1992 godine donijela odluku da se održi referendum, uspjeli smo za mjesec dana izvrÅ¡iti sve pripreme za održavanje referenduma, iako smo imali veliki broj opstrukcija od strane Srpske demokratske stranke, koja je radila sve kako bi sprijeÄÂila referendum", kazao je BoÅ¡ković, naglaÅ¡avajući da je unatoÄ tome referendum proÅ¡ao viÅ¡e nego uspjeÅ¡no.
"Iako je većina srpskog stanovniÅ¡tva bojkotovala referendum, sve je proÅ¡lo bez problema te je skoro 100 postotnim procentom glasova za samostalnost odluÄÂeno da BiH postane nezavisna država. Samo u Bosanskom Grahovu i Drvaru, referendum nije održan. Veliki broj posmatraÄÂa iz meÄ‘unarodne zajednice dao je viÅ¡e nego uspjeÅ¡nu ocjenu za organizaciju i provedbu referenduma", rekao je BoÅ¡ković. On istiÄÂe da je ovakav ishod referenduma bio vrlo važan, jer je svijet tražio da se samo putem referenduma može donijeti odluka o budućnosti BiH.
"Svi su osjetili ogromno olakÅ¡anje nakon objave rezultata, iako smo znali da tek tada poÄÂinju problemi. UnatoÄ tome svi smo bili sretni, jer smo konaÄÂno dobili državu koju smo toliko ÄÂekali", rekao je BoÅ¡ković, prisjeÄÂajući se da su jutro nakon referenduma, postavljene barikade u Sarajevu.
"Pojedini ÄÂlanovi SkupÅ¡tine BiH koji su ujutro krenuli u SkupÅ¡tinu kako bi prisustvovali sjednici na kojoj su trebali biti potvrÄ‘eni rezultati referenduma, nisu mogli doći, jer su ih u tome sprijeÄÂile srpske snage koje su već blokirale Sarajevo. Bio je to uvod u agresiju na BiH koja se desila mjesec nakon referenduma", kazao je BoÅ¡ković. Zdravko Grebo, profesor na Pravnom fakultetu u Sarajevu kaže za "San" da bi 1. mart trebao biti praznik za sve stanovnike BiH.
"Ovaj datum ima historijsku važnost za sve one koji vole BiH te bi zbog toga trebali slaviti ovaj praznik. MeÄ‘utim, to nažalost nije tako. Srbi bojkotuju 1. mart, Hrvati su ravnoduÅ¡ni, dok jedino BoÅ¡njaci obilježavaju Dan nezavisnosti", kazao je Grebo, dodajući da je u budućnosti teÅ¡ko oÄÂekivati da se Dan nezavisnosti slavi u cijeloj zemlji.
"Kada bih govorio poluozbiljno rekao bi da će se to desiti jednog dana. MeÄ‘utim govoreći realno, to je teÅ¡ko oÄÂekivati. Dolaze generacije koje odrastaju u okruženju gdje su podjele meÄ‘u narodima nepremostive i teÅ¡ko je oÄÂekivati da će imati osjećaja prema ovom datumu", rekao je Grebo.
Jedan od važnijih koraka ka održavanju referenduma bilo je miÅ¡ljenje Arbitražne komisije koju je formirala Evropska zajednica, a na ÄÂijem ÄÂelu je bio Rober Badinter, predsjednik Ustavnog vijeća Francuske po kojem se ova komisija zvala Badinterova. Komisija je bila zadužena da pomogne u rjeÅ¡avanju situacije u Jugoslaviji te je istakla da će BiH biti priznata jedino ako se za to izjasne graÄ‘ani BiH na referendumu. Badinterova komisija je istakla da je SFRJ u procesu disolucije, dakle da se republike nisu otcjepile, nego da je doÅ¡lo do raspada države, i da su postojeće granice republika važeće i nepromjenjive. UspjeÅ¡no provedeni referendum bio je uslov da su Evropska zajednica i njene ÄÂlanice priznale SRBiH u njenim postojećim granicama kao nezavisnu i suverenu državu 6.aprila 1992 godine.
Na referendumu koji je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine na kojem je pitanje bilo: Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih graÄ‘ana, naroda BiH, Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive izaÅ¡lo je 64,31 posto od svih upisanih biraÄÂa odnosno 2.073.568 graÄ‘ana. Od toga 99,44 posto graÄ‘ana glasalo je za, a protiv svega 6.073 ili 0,29 posto graÄ‘ana.
Građani BiH izjasnili su se prije 19 godina, 29. februara i 1. marta 1992. na referendumu o nezavisnosti naše države da više ne žele biti dio Jugoslavije, već da su za samostalnu i nezavisnu BiH.
Tadašnja situacija bila je sve, samo ne jednostavna za donošenje takve odluke, ali želja i volja naroda i građana da se BiH odvoji od tadašnje države bila je ogromna. Zbog toga se 1. mart obilježava kao Dan nezavisnosti BiH, jer su nakon održanog referenduma sve velike svjetske sile priznale našu državu kao nezavisnu.
"Bila su to teÅ¡ka vremena u kojima donoÅ¡enje važnih odluka za budućnost BiH nije bilo nimalo lako. Pritisak iz Beograda na tadaÅ¡nje rukovodstvo BiH da ostane u državnoj zajednici bio je ogroman. Ipak, unatoÄ tome donesena je odluka da se graÄ‘ani putem referenduma izjasne o tome žele li ostati dio Jugoslavije", kaže za "San" Mirko BoÅ¡ković, predsjednik Izborne republiÄÂke komisije na referendumu 1992. godine, dodajući da su u rekordnom vremenu izvrÅ¡ene pripreme za referendum.
"Nakon Å¡to je SkupÅ¡tina SR BiH 21. januara 1992 godine donijela odluku da se održi referendum, uspjeli smo za mjesec dana izvrÅ¡iti sve pripreme za održavanje referenduma, iako smo imali veliki broj opstrukcija od strane Srpske demokratske stranke, koja je radila sve kako bi sprijeÄÂila referendum", kazao je BoÅ¡ković, naglaÅ¡avajući da je unatoÄ tome referendum proÅ¡ao viÅ¡e nego uspjeÅ¡no.
"Iako je većina srpskog stanovniÅ¡tva bojkotovala referendum, sve je proÅ¡lo bez problema te je skoro 100 postotnim procentom glasova za samostalnost odluÄÂeno da BiH postane nezavisna država. Samo u Bosanskom Grahovu i Drvaru, referendum nije održan. Veliki broj posmatraÄÂa iz meÄ‘unarodne zajednice dao je viÅ¡e nego uspjeÅ¡nu ocjenu za organizaciju i provedbu referenduma", rekao je BoÅ¡ković. On istiÄÂe da je ovakav ishod referenduma bio vrlo važan, jer je svijet tražio da se samo putem referenduma može donijeti odluka o budućnosti BiH.
"Svi su osjetili ogromno olakÅ¡anje nakon objave rezultata, iako smo znali da tek tada poÄÂinju problemi. UnatoÄ tome svi smo bili sretni, jer smo konaÄÂno dobili državu koju smo toliko ÄÂekali", rekao je BoÅ¡ković, prisjeÄÂajući se da su jutro nakon referenduma, postavljene barikade u Sarajevu.
"Pojedini ÄÂlanovi SkupÅ¡tine BiH koji su ujutro krenuli u SkupÅ¡tinu kako bi prisustvovali sjednici na kojoj su trebali biti potvrÄ‘eni rezultati referenduma, nisu mogli doći, jer su ih u tome sprijeÄÂile srpske snage koje su već blokirale Sarajevo. Bio je to uvod u agresiju na BiH koja se desila mjesec nakon referenduma", kazao je BoÅ¡ković. Zdravko Grebo, profesor na Pravnom fakultetu u Sarajevu kaže za "San" da bi 1. mart trebao biti praznik za sve stanovnike BiH.
"Ovaj datum ima historijsku važnost za sve one koji vole BiH te bi zbog toga trebali slaviti ovaj praznik. MeÄ‘utim, to nažalost nije tako. Srbi bojkotuju 1. mart, Hrvati su ravnoduÅ¡ni, dok jedino BoÅ¡njaci obilježavaju Dan nezavisnosti", kazao je Grebo, dodajući da je u budućnosti teÅ¡ko oÄÂekivati da se Dan nezavisnosti slavi u cijeloj zemlji.
"Kada bih govorio poluozbiljno rekao bi da će se to desiti jednog dana. MeÄ‘utim govoreći realno, to je teÅ¡ko oÄÂekivati. Dolaze generacije koje odrastaju u okruženju gdje su podjele meÄ‘u narodima nepremostive i teÅ¡ko je oÄÂekivati da će imati osjećaja prema ovom datumu", rekao je Grebo.
Jedan od važnijih koraka ka održavanju referenduma bilo je miÅ¡ljenje Arbitražne komisije koju je formirala Evropska zajednica, a na ÄÂijem ÄÂelu je bio Rober Badinter, predsjednik Ustavnog vijeća Francuske po kojem se ova komisija zvala Badinterova. Komisija je bila zadužena da pomogne u rjeÅ¡avanju situacije u Jugoslaviji te je istakla da će BiH biti priznata jedino ako se za to izjasne graÄ‘ani BiH na referendumu. Badinterova komisija je istakla da je SFRJ u procesu disolucije, dakle da se republike nisu otcjepile, nego da je doÅ¡lo do raspada države, i da su postojeće granice republika važeće i nepromjenjive. UspjeÅ¡no provedeni referendum bio je uslov da su Evropska zajednica i njene ÄÂlanice priznale SRBiH u njenim postojećim granicama kao nezavisnu i suverenu državu 6.aprila 1992 godine.
Na referendumu koji je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine na kojem je pitanje bilo: Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih graÄ‘ana, naroda BiH, Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive izaÅ¡lo je 64,31 posto od svih upisanih biraÄÂa odnosno 2.073.568 graÄ‘ana. Od toga 99,44 posto graÄ‘ana glasalo je za, a protiv svega 6.073 ili 0,29 posto graÄ‘ana.
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Dešavanja u BiH
Svim ljudima dobre volje želim sve najbolje povodom tog praznika a nacionalistima šipak
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
- PIRAT_SA_KARIBA
- Velicanstvo Foruma
- Postovi: 4009
- Pridružen/a: 03 Dec 2008 23:37
- Lokacija: Na moru
Re: Dešavanja u BiH
Sretan 1.mart dan nezavisnosti BiH
Re: Dešavanja u BiH
1. mart: Svim građanima Bosne i Hercegovine sretan Dan nezavisnosti
1. marta 1992. godine građani su se opredijelili za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. 19 godina poslije, Dan nezavisnosti BiH obilježava se samo u jednom dijelu ove zemlje.
1. marta 1992. godine bh. graÄ‘ani su se na referendumu opredijelili za nezavisnost BiH. Ovaj datum danas se obilježava samo u Federaciji, dok je u RS-u 1. mart obiÄÂan radni dan. 1. mart ipak je historijska ÄÂinjenica. Tog dana 1992. godine 64 posto graÄ‘ana BiH potvrdno je odgovorilo na referendumsko pitanje da li ste zato da BiH bude nezavisna država svih njenih graÄ‘ana i ravnopravnih naroda.
Referendum za nezavisnost BiH održan je na preporuku Arbitražne Komisije meÄ‘unarodne konferencije o Jugoslaviji, u zavrÅ¡noj fazi disolucije bivÅ¡e SFRJ. Kada je SkupÅ¡tina SR BiH usvojila deklaraciju o nezavisnosti, tadaÅ¡nji lider SDS-a a sada haÅ¡ki bjegunac Radovan Karadžić otvoreno je zaprijetio muslimanskom narodu nestankom: "Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rata ovdje". Ove rijeÄÂi nisu bile samo dio neprimjerene skupÅ¡tinske retorike. U ratu koji je uslijedio stotine hiljada ljudi je ubijeno, viÅ¡e od milion protjerano, a ratnim zloÄÂinima i genocidom izmijenjena je demografska struktura BiH.
Nakon rata, nekadaÅ¡nji predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović odgovorio je na pitanje da li je, umjesto referenduma za nezavisnost, bilo drugog rjeÅ¡enja: "1 mart je bio naÅ¡a sudbina i neumjesno je pa i grijeÅ¡no pitanje da li je iÅ¡ta moglo biti drugaÄÂije. Mi ne bismo bili ono Å¡to jesmo da smo tada u ime sumnjive sigurnosti izabrali potÄÂinjavanje".
Redakcija portala 24sata.info svim ÄÂitaocima i graÄ‘anima Bosne i Hercegovine ÄÂestita Dan nezavisnosti!
1. marta 1992. godine građani su se opredijelili za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. 19 godina poslije, Dan nezavisnosti BiH obilježava se samo u jednom dijelu ove zemlje.
1. marta 1992. godine bh. graÄ‘ani su se na referendumu opredijelili za nezavisnost BiH. Ovaj datum danas se obilježava samo u Federaciji, dok je u RS-u 1. mart obiÄÂan radni dan. 1. mart ipak je historijska ÄÂinjenica. Tog dana 1992. godine 64 posto graÄ‘ana BiH potvrdno je odgovorilo na referendumsko pitanje da li ste zato da BiH bude nezavisna država svih njenih graÄ‘ana i ravnopravnih naroda.
Referendum za nezavisnost BiH održan je na preporuku Arbitražne Komisije meÄ‘unarodne konferencije o Jugoslaviji, u zavrÅ¡noj fazi disolucije bivÅ¡e SFRJ. Kada je SkupÅ¡tina SR BiH usvojila deklaraciju o nezavisnosti, tadaÅ¡nji lider SDS-a a sada haÅ¡ki bjegunac Radovan Karadžić otvoreno je zaprijetio muslimanskom narodu nestankom: "Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rata ovdje". Ove rijeÄÂi nisu bile samo dio neprimjerene skupÅ¡tinske retorike. U ratu koji je uslijedio stotine hiljada ljudi je ubijeno, viÅ¡e od milion protjerano, a ratnim zloÄÂinima i genocidom izmijenjena je demografska struktura BiH.
Nakon rata, nekadaÅ¡nji predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović odgovorio je na pitanje da li je, umjesto referenduma za nezavisnost, bilo drugog rjeÅ¡enja: "1 mart je bio naÅ¡a sudbina i neumjesno je pa i grijeÅ¡no pitanje da li je iÅ¡ta moglo biti drugaÄÂije. Mi ne bismo bili ono Å¡to jesmo da smo tada u ime sumnjive sigurnosti izabrali potÄÂinjavanje".
Redakcija portala 24sata.info svim ÄÂitaocima i graÄ‘anima Bosne i Hercegovine ÄÂestita Dan nezavisnosti!
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!