Oko - ogledalo zdravlja
Oko - ogledalo zdravlja
Oèi nam daju dragocene informacije o stanju na¹eg zdravlja i o izvjesnim poremeæajima do kojih eventualno mo¾e doæi, otkrivaju na¹u liènost i „filtriraju“ unutra¹nje stanje.
„Pa¾ljivim posmatranjem oèiju neke osobe moguæe je otkriti koje su slabe taèke koje je nasledila od roditelja i koji poremeæaji se mogu eventualno razviti“, obja¹njava dr Rudi Lanca, predsednik Nacionalne federacije naturopata. To je ujedno i sr¾ iridologije (iris, du¾ica na latinskom), drevnog metoda koji koriste naturopate, specijalisti koji se pre svega bave prevencijom i koji, koristeæi razlièite prirodne tehnike, poku¹avaju da organizam dovedu u ravnote¾u.
„Prvi korak u iridolo¹koj analizi je posmatranje boje oèiju pacijenta. Boja oèiju je karakteristika koja nam mo¾e dati interesantne informacije“, ka¾e dr Lanca. Naturopata posmatra i tumaèi razlièite znake koji se èitaju iz oèiju. Ba¹ kao ¹to je refleksologija stopala bazirana na pretpostavci da se na stopalu „ogledaju“ svi na¹i organi, tako i iridologija govori o posebnim zonama na telu, koje se odra¾avaju u oèima.
Da bi se uradila precizna i detaljna analiza potrebni su struènost i instrumenti kojima raspola¾e iridolog.
Onaj ko ima dobro zdravlje, uravnote¾en naèin ¾ivota i, pre svega, dobar genetski materijal (¹to znaèi da nije nasledio predispoziciju da se razviju te¹ka oboljenja), ima neke vrlo precizne karakteristike oka. „Idealno je, znaèi, imati ¾iv, prozraèan i jasan pogled, sa savr¹eno okruglom zenicom koja, podvrgnuta konstantnoj svetlosti, ne menja dimenzije, a beonjaèa je homogena i bela“, obja¹njava dr Lanca. „Kada se na beonjaèi pojave popucali kapilari, to znaèi izvesnu osetljivost venskog sistema, koji se mo¾e odnositi na èitavo telo. Ukoliko na beonjaèi ima ¾uækastih taèkica, to znaèi da postoji rizik od visokog holesterola i triglicerida, pa samim tim, i rizik od srèanih problema.
Iridolog pa¾ljivo posmatra celu okularnu zonu, ali na du¾ici se mogu proèitati najva¾niji znaci. Zato ¹to je pokazatelj dobrog zdravlja, obojeni deo oka ne bi trebalo da ima tamne mrlje, a „tkanje“ bi trebalo da ima dobar i kompaktan konstrast.
„Ali, ako se udubimo u neèiji pogled, ne dobijamo samo informacije o zdravlju te osobe, veæ i o njenoj liènosti“, ka¾e Marko Pakori, psihoterapeut, struènjak za govor tela.
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
- belly_dancer
- Zvijezda foruma
- Postovi: 3472
- Pridružen/a: 18 Dec 2007 02:00
- belly_dancer
- Zvijezda foruma
- Postovi: 3472
- Pridružen/a: 18 Dec 2007 02:00
Re: Oko - ogledalo zdravlja
Simptomi i kako ih rijeÅ¡iti: Kompjuterski zamor oÄÂiju!
NauÄÂna istraživanja i statistike pokazali su da ÄÂak 80 posto ljudi koji svakodnevno rade na kompjuteru imaju neke od simptoma kompjuterskog zamora oÄÂiju.
Taj se problem manifestuje kao crvenilo, peckanje i suhoća oÄÂiju, ali se isti, uvoÄ‘enjem malih promjena velikog znaÄÂaja, može itekako ublažiti i/ili sprijeÄÂiti. Stoga, pri ÄÂestom koriÅ¡tenju kompjutera svakako uzmite u obzir savjete kolega sa IT-InfoNEWS portala kojima ćete rad na kompjuteru uÄÂiniti lagodnijim za vaÅ¡e oÄÂi.
1. Najvažniji korak u spreÄÂavanju i lijeÄÂenju "oÄÂnih kompjuterskih" problema je godiÅ¡nji pregled kod oftamologa.
2. Za odmornije oÄÂi i veću produktivnost važna je i odgovarajuće prilagoÄ‘ena rasvjeta. Trebalo bi, koliko je to moguće, izbjegavati neonske lampe, a prostorija u kojoj se radi trebala bi biti upola manje osvijetljena nego Å¡to je to u većini danaÅ¡njih kancelarija. Treba izbjeći refleksiju svjetla sa strane (bilo od sunca ili lampe) na ekranu.
3. Povećajte kontrast na zaslonu. Kontrast između pozadine zasona i znakova bi trebao biti maksimalan, dok je, kad su u pitanju boje, najbolja kombinacija crnog teksta na bijeloj podlozi.
4. Korisni netehnoloÅ¡ki "gadget" je i držaÄ za tekst. Gledanje u tiskani materijal, pa u kompjuter, takoÄ‘er uzrokuje zamor. Stoga bi Å¡tampani tekst trebao stajati na držaÄÂu uza zaslon i biti prikladno osvjetljen (npr. Stolnom lampom).
5. Pazite na pravilno držanje i udaljenost od monitora. Monitor bi trebao biti postavljen taÄÂno ispred oÄÂiju na udaljenosti od 40 do 70 cm.
6. Trepćite ÄÂešće. Pri radu na kompjuteru ljudi trepću tri puta manje od normalnog, a treptanjem suzne žlijezde stvaraju suze koje vlaže oko i tako ih Å¡tite od suhoće i nadraženosti.
7. Vježbajte oÄÂi. Svakih pola sata trebalo bi odvratiti pogled sa zaslona i nekoliko sekundi fokusirati ga na neki udaljeni predmet. Dobro je i ustati i pogledati u daljinu kroz prozor. TakoÄ‘e, možete naizmjeniÄÂno gledati dalek pa blizak predmet. Svim navedenim vježbama opuÅ¡taju se miÅ¡ići za fokusiranje.
8. Svakih sat vremena uputno je napraviti desetominutnu pauzu i razgibati tijelo. Dobro će doći i oÄÂima.
9. Koristite filtere na zaslonu, antirefleksne naoÄÂale, umjetne suze ili fizioloÅ¡ku otopinu za vlaženje oÄÂiju (uz prethodno savjetovanje sa doktorom ili apotekarom), a posao si možete olakÅ¡ati i ako, kad vam vrijeme i sredstva dopuste, dio teksta/stranica isprintate pa ÄÂitate sa papira.
NauÄÂna istraživanja i statistike pokazali su da ÄÂak 80 posto ljudi koji svakodnevno rade na kompjuteru imaju neke od simptoma kompjuterskog zamora oÄÂiju.
Taj se problem manifestuje kao crvenilo, peckanje i suhoća oÄÂiju, ali se isti, uvoÄ‘enjem malih promjena velikog znaÄÂaja, može itekako ublažiti i/ili sprijeÄÂiti. Stoga, pri ÄÂestom koriÅ¡tenju kompjutera svakako uzmite u obzir savjete kolega sa IT-InfoNEWS portala kojima ćete rad na kompjuteru uÄÂiniti lagodnijim za vaÅ¡e oÄÂi.
1. Najvažniji korak u spreÄÂavanju i lijeÄÂenju "oÄÂnih kompjuterskih" problema je godiÅ¡nji pregled kod oftamologa.
2. Za odmornije oÄÂi i veću produktivnost važna je i odgovarajuće prilagoÄ‘ena rasvjeta. Trebalo bi, koliko je to moguće, izbjegavati neonske lampe, a prostorija u kojoj se radi trebala bi biti upola manje osvijetljena nego Å¡to je to u većini danaÅ¡njih kancelarija. Treba izbjeći refleksiju svjetla sa strane (bilo od sunca ili lampe) na ekranu.
3. Povećajte kontrast na zaslonu. Kontrast između pozadine zasona i znakova bi trebao biti maksimalan, dok je, kad su u pitanju boje, najbolja kombinacija crnog teksta na bijeloj podlozi.
4. Korisni netehnoloÅ¡ki "gadget" je i držaÄ za tekst. Gledanje u tiskani materijal, pa u kompjuter, takoÄ‘er uzrokuje zamor. Stoga bi Å¡tampani tekst trebao stajati na držaÄÂu uza zaslon i biti prikladno osvjetljen (npr. Stolnom lampom).
5. Pazite na pravilno držanje i udaljenost od monitora. Monitor bi trebao biti postavljen taÄÂno ispred oÄÂiju na udaljenosti od 40 do 70 cm.
6. Trepćite ÄÂešće. Pri radu na kompjuteru ljudi trepću tri puta manje od normalnog, a treptanjem suzne žlijezde stvaraju suze koje vlaže oko i tako ih Å¡tite od suhoće i nadraženosti.
7. Vježbajte oÄÂi. Svakih pola sata trebalo bi odvratiti pogled sa zaslona i nekoliko sekundi fokusirati ga na neki udaljeni predmet. Dobro je i ustati i pogledati u daljinu kroz prozor. TakoÄ‘e, možete naizmjeniÄÂno gledati dalek pa blizak predmet. Svim navedenim vježbama opuÅ¡taju se miÅ¡ići za fokusiranje.
8. Svakih sat vremena uputno je napraviti desetominutnu pauzu i razgibati tijelo. Dobro će doći i oÄÂima.
9. Koristite filtere na zaslonu, antirefleksne naoÄÂale, umjetne suze ili fizioloÅ¡ku otopinu za vlaženje oÄÂiju (uz prethodno savjetovanje sa doktorom ili apotekarom), a posao si možete olakÅ¡ati i ako, kad vam vrijeme i sredstva dopuste, dio teksta/stranica isprintate pa ÄÂitate sa papira.