Da te Allah uputi........mrki62 je napisao/la:Novotarije su vehabije na na¹em prostoru a sve ostalo je dio nas i na¹eg dina.Ilir je napisao/la:
To sto su tradicije prisutne to ne znaci da nisu pogresne,to su bidati novotarije,sve sto si nabrojao nema sa islamom nista,to ce se inschallah iskorjeniti.
Zasto bih bjezo od pc mrco,Prva rjec objavljena Poslaniku je Ikre,citaj uci,kontas,ti si sejtanovo djelo,zato sto poistovjecujes stradanja muslimana sa kafirima,pa bas vi Bosanci njima niste nista ucinili,(ako smo mi albanci vec nesto od njih zasluzili),a oni su vas zvjerski napali i ubijali,a ti sad pametnjakovicu nesto se na neke partije pozivas i neke gluposti,guras sve u maglu i zaborav .....opameti se jadoooo
Mi imamo svoj mezheb a vehe su bez mezheba , o njima nezna¹ ni¹ta , evo ti link http://www.antivehabije.com/
Vehabije
Re: poruka
Re: poruka
Velikom Allahu ¹uæur , veæ je uputioIlir je napisao/la:
Da te Allah uputi........
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Zanimljivo i pouèno za èitati :-k
Religija i destrukcija: Vehabije - od Arabije osamnaestog stoljeæa do Balkana u dvadeset i prvom
Historija bez samoglasnika
Suradnica Dana analizira vehabizam kao dominantnu ideologiju saudijske kraljevske kuæe i govori o njegovom utjecaju na noviju historiju islama. Najva¾niji dio ovog eseja bavi se uplivom vehabizma meðu balkanske muslimane u posljednjih desetak godina. Taj nam je upliv svima oèevidan i u bosanskom tradicionalnom urbanom krajoliku
Maja Lovrenoviæ
Tri najznaèajnija grada islamskoga svijeta u proteklih pedeset godina promijenili su svoja lica do neprepoznatljivosti: Jeruzalem, Bagdad, Meka. U sluèaju Jeruzalema, reæi da se radi i o jednako znaèajnom ¾idovskom i kr¹æanskom gradu, bilo bi tek puko politièki korektno pobrajanje oèitog i dobro znanog. Izbjegavajuæi ovu zamku nominalne multikulturalnosti, amerièki pisac Ammiel Alcalay formulira uzajamnosti semitskih naslijeða tog dijela svijeta kao iskustvo ispleteno iz dva naroda izgraðena oko suglasnika - a koji su jedan drugom samoglasnici. Te su samoglasnike, pak, razne iskljuèujuæe ideologije politièkog, vjerskog i nacionalnog èistunstva u proteklom stoljeæu uspje¹no razdvojile i uklonile, ne samo u intelektualnom i politièkom jeziku veæ i s fizièkog lica zemljopisa i gradova.
U svojoj knjizi Facts on the Ground, amerièka antropologinja Nadia Abu El-Haj daje detaljnu analizu arheolo¹ke prakse i stava prema historijskom naslijeðu Izraela/Palestine u proteklom stoljeæu, s posebnim poglavljem koje se odnosi na Jeruzalem/Al-Quds, gdje se buldo¾er kao instrument arheologije pojavljuje prvi put u historiji te struke.
Ba¹tina i buldo¾er Iraèka kulturna ba¹tina se u dvadesetom stoljeæu takoðer poèinje susretati s buldo¾erom, dodu¹e, ne kao arheolo¹kim, veæ vojnim i pljaèka¹kim oruðem. Od iransko-iraèkog rata, preko prvog zaljevskog do ovog najnovijeg, drevne spomenièke cjeline (Babilon, Samarra, Ur, Tell al-Lahm, itd.) kori¹tene su kao vojni ¹titovi, osmatraènice, artiljerijske baze, rovovske linije, avionske i helikopterske piste, parkirali¹ta za te¹ka vojna vozila.
U proljeæe 2003. godine, dok je amerièka vojska u Bagdadu èuvala druge strate¹ki vrijedne objekte poput zgrade ministarstva za naftu, opljaèkani su Iraèki nacionalni muzej i Nacionalna knji¾nica i arhiva. Od tad je pljaèka historijske ba¹tine diljem iraèkih arheolo¹kih lokacija dobila gotovo industrijske proporcije, o èemu mediji vrlo rijetko izvje¹tavaju. A iz Bagdada, nekoæ velièanstvene luèi islamskoga svijeta, danas sti¾u samo vijesti o svakodnevnim ¾rtvama bomba¹a samoubojica i kaosu na rubu graðanskog rata, i da ga ubrzano napu¹ta njegova intelektualna elita. Vakuum za njom ispunit æe najvjerojatnije vjerski ekstremisti.
Ni Meku, najsvetiji islamski grad, u protekla dva desetljeæa nije mimoi¹ao buldo¾er kao instrument tumaèenja historijskog naslijeða. Ovaj put, ne u rukama nekog drugog, veæ u vlastitoj radikalnoj vjersko-politièkoj izvedbi. Poèetkom ovog mjeseca, iz Saudijske Arabije stigle su alarmantne vijesti o graðevinskoj ma¹ineriji koja se, uz blagoslov radikalnog tumaèenja islama saudijskih vjerskih vlasti, sprema prerovati samo mjesto roðenja Poslanika Muhameda. S takvim tumaèenjem, koje interes za historijske graðevine i mjesta vidi kao jedan oblik idolopoklonstva, u protekla dva desetljeæa uni¹teno je oko 95 posto mekanske tisuæljetne arhitekture.
Saudijski arhitekt Sami Angawi, struènjak za oblasnu islamsku arhitekturu, poèetkom augusta za britanski Independent rekao je da se s Mekom i Medinom mo¾emo pozdraviti. Od cijele bogate i vi¹eslojne historije ta dva sveta grada, netaknuto je preostalo jo¹ samo dvadesetak graðevina koje potjeèu iz vremena Poslanika, a i njima prijeti uni¹tenje. Angawi ka¾e: "Ovo je kraj historije Meke i Medine, i kraj njihove buduænosti."
Doktrina Sauda Kuæa Sauda je svoju apsolutnu nasljednu monarhiju u Saudijskoj Arabiji postavila poèetkom dvadesetog stoljeæa, no veæ generacijama prije dolaska na vlast imala je veze i bila oblikovana politièko-vjerskom doktrinom koja je danas nametnuta kao jedino ispravno i izvorno tumaèenje islama. Ova doktrina poznata je pod imenom vehabizam, iako se sami sljedbenici radije biraju zvati selefijama nego vehabijama, pozivajuæi se na prve generacije muslimana nakon Poslanika i povratak izvornom islamu iz toga doba.
Zaèetnik ove doktrine, Ibn Abd al-Wahhab, sklopio je savez s Muhammadom Ibn Saudom 1744. godine, prema kojem su imali podupirati jedan drugog u ostvarenju svojih analognih vjerskih i politièkih ambicija na Arapskom poluotoku - al-Wahhab je imao postati imam, vjerski voða, dok je Ibn Saud imao biti amir, politièki voða.
Meðutim, kako Alma Imamoviæ nagla¹ava u svome magistarskom radu Wahhabism in Bosnia and Herzegovina, potrebno je razluèiti izmeðu vehabizma osamnaestog stoljeæa i (neo)vehabizma u dvadesetom: "Dok se vehabizam 18. stoljeæa smatra reformistièkim pokretom i opskurnom pojavom u zabaèenom kraju Osmanskog Carstva, (neo)vehabizam 20. stoljeæa jest politièka ideologija, prerasla u meðunarodni fenomen."
Veliki broj struènjaka za meðunarodne odnose sla¾e se s konstatacijom da bi ovakva vjersko-politièka doktrina najvjerojatnije ostala tek obilje¾je jedne pustinjske sekte, kao antropolo¹ki i teolo¹ki kuriozitet, da nije do¹lo do otkriæa nafte na Arapskom poluotoku. Zahvaljujuæi velikim bogatstvima steèenim od eksploatacije nafte u drugoj polovici dvadesetog stoljeæa, i presti¾u zbog prevlasti nad svetim islamskim gradovima, vehabizam/selefizam stekao je moæ da se i izvan Saudijske Arabije promovira kao jedini valjani islam.
No, Andras Riedlmayer, struènjak za osmansku historiju i islamsku arhitekturu na univerzitetu Harvard, takoðer istièe: "Shvaæanje da su vehabije 'konzervativni' muslimani jest pogre¹no. Samu sr¾ konzervativnosti èini po¹tivanje historije i tradicije i nastojanje da se oèuvaju tradicionalne vrijednosti. Vehabije nisu konzervativci, veæ radikali, koji - poput amerièkih fundamentalistièkih protestanata - preferiraju primitivno, bukvalno èitanje Svete Knjige nad onim ¹to oni nazivaju 'beskorisnim prouèavanjem knjiga', i ¾ele otkloniti tisuæu godina islamske historije i obièaja. Zapravo, meðu svim muslimanima, jedino su vehabije oni koji prilièno novotarski (¹to je rijeè koje se oni gnu¹aju) tvrde da tijekom 1.100 godina prije al-Wahhaba i kuæe Sauda nitko nije shvatio islam kako treba."
Osvajanje osmanskog Iraka Jedno takvo doslovno vjersko tumaèenje tradicionalnih islamskih mjesta i obièaja kao opasnosti koja vodi k idolopoklonstvu, pratilo je politièki uspon kuæe Sauda na Arapskom poluotoku od poèetka devetnaestog stoljeæa. Ustajuæi protiv Osmanskog Carstva 1801. godine, dok se ono branilo od Napoleonove invazije u Egiptu i Palestini, saudijsko-vehabijska vojska osvojila je osmansku provinciju Irak, a meðu islamskim sveti¹tima uni¹tenim i o¹teæenim u tom pohodu bila je i kupola na grobu imama Huseina, Poslanikova unuka, u Karbali.
Blahhh
25-02-2007, 05:14 PM
U narednim godinama, vojska Sauda bin Abdul Aziza osvojila je svete gradove Meku i Medinu, a nova vlast krenula je u opse¾no proèi¹æavanje islamskoga naslijeða. U sistematskom uklanjanju svakog islamskog mauzoleja, sveti¹ta i nadgrobnog spomenika, uni¹tene su i kuæe gdje su roðeni Poslanik, njegova kæer Fatima, zet Ali, i prva dva kalifa Ebu Bekr i Omer. Po¹teðene su bile samo Ka'ba u Meki i D¾amija Poslanika (s njegovim grobom) u Medini. Sljedeæih sedam godina, muslimanima na had¾u bio je zabranjen pristup svetim gradovima ukoliko ne bi pristali slijediti vehabijsku doktrinu. Osmansko Carstvo vratilo je svete gradove 1813. godine, no stoljeæe kasnije, po njegovu raspadu nakon Prvog svjetskog rata, plaæena i naoru¾ana britanskim novcem, u njih ponovno ulazi saudijska vojska.
Od tad, 1920. godine, do danas, u nastavku sistematskog uklanjanja islamskih historijskih mjesta i spomenika, uni¹tena su, meðu ostalim, groblja D¾ennet ul-Mualla u Meki, s grobom Hatid¾e, prve Poslanikove supruge (i njezina kuæa u gradu), i D¾ennet ul-Baki u Medini, s grobovima brojnih islamskih historijskih liènosti; gotovo svi izvori vode i bunari na kojima je Poslanik obavljao ritualno pranje, ukljuèujuæi i ono u ba¹ti njegova pratioca Selmana Farisija, koja je i sama sravnjena sa zemljom, a posljednje od tri stotine palmi ¹to ih je Poslanik u njoj posadio, posjeèene su krajem sedamdesetih godina; grob hazreti Havve (Eve) u D¾idi, grob Poslanikova oca, te grob i kuæa D¾afera Sadika (¹estog imama iz Poslanikove porodice) u Medini, i kuæe prvih imama Hasana i Huseina u Meki; historijske palaèe; brojne d¾amije i sveti¹ta svih onih saudijskih nevehabijskih islamskih zajednica...
Samo u protekle èetiri godine, sa zemljom je sravnjen historijski Dar ul-Erkam (kuæa u kojoj su se okupljali prvi Poslanikovi sljedbenici), kao i historijske d¾amije el-Fadih i Benat un-Ned¾ar, a d¾amija hazreti Fatime, jedna od historijskih Sedam d¾amija, zatvorena. I njoj uskoro prijeti ru¹enje. Od svih ovih vrijednih historijskih "samoglasnika", iz jezika islamskog pamæenja zauvijek izbijenih buldo¾erima vehabijske ideologije i zamijenjenih prostranim parkirali¹tima, supermarketima i javnim toaletima, mo¾da pro¹logodi¹nji sluèaj osmanske historijske utvrde Ed¾ijad u Meki pru¾a najplastièniji primjer.
Ona je, kao i cijelo brdo na kojem se stoljeæima uzdizala odmah u blizini Velike d¾amije, sravnjena sa zemljom, s obja¹njenjem da je potrebno napraviti mjesta sve veæem broju hodoèasnika. A za komfor had¾ija pobrinut æe se poznata Bin Laden Group, koja na tom mjestu namjerava napraviti milijardu i pol dolara vrijedan kompleks Al-Bait: hotele s pet zvjezdica, robne kuæe, parkirali¹te za 2.000 vozila i stambene tornjeve na trideset katova i s gotovo pet tisuæa stanova. Smje¹ten na najznaèajnijoj gradskoj arteriji Meke, Al-Bait projekt predstavlja se kao "jedinstvena slika arhitektonske revolucije u Svetome Gradu".
Izvoz nafte i vehabizma Velika naftna bogatstva omoguæila su saudijskim sljedbenicima vehabijske doktrine da je u drugoj polovici dvadesetog stoljeæa poènu izvoziti jednako uspje¹no kao i naftu. S misionarskom dinamikom - u historijskoj analogiji s onom europskom, te ne¹to kasnije amerièkom, u Ju¾noj Americi i Africi - vehabizam je, prateæi razne humanitarne (ali i teroristièke) pravce, uz novac, hranu i ostalu pomoæ siroma¹nim ili ratom razorenim sredinama, stigao i u druge krajeve svijeta.
U Afganistanu, talibani su ga, po dolasku Osame bin Ladena nakon ¹to je bio protjeran iz Saudijske Arabije, zdu¹no prihvatili i nakalemili na svoje tumaèenje islama, deobandizam, a novo shvaæanje o kulturno--historijskom naslijeðu potvrdili 2001. godine pred oèima cijeloga svijeta, dinamitirajuæi poznate afganistanske kipove Buddhe. No, ono se ne odnosi samo na kulturno-historijska naslijeða drugih.
Opæenitost stava vehabijske ideologije prema obièajima tradicije i mjestima historijskog znaèaja, koji èini njezin sastavni dio jo¹ od sredine osamnaestog stoljeæa, dobila je 1994. godine svoj definitivni oblik u fetvi - poznatijoj pod brojem 16.626 - ¹to su je izdale vrhovne saudijske vjerske vlasti, o zabrani velièanja historijskih mjesta i graðevina. U njoj stoji: "Takve djelatnosti mogu dovesti do mnogobo¹tva, jer ljudi mogu pomisliti da mjesta imaju duhovnu vrijednost. A Poslanik (neka je Bo¾iji mir njemu) zabranio je graðevine na grobovima i molitve nad njima, jer je to jedan oblik mnogobo¹tva."
Koncem minulog rata, sa saudijskom novèanom pomoæi, ova misionarsko-proèi¹æavajuæa uèenja stigla su i u Bosnu i Hercegovinu i na Kosovo, èiji su se gradovi, duhovna i kulturno-historijska topografija na kraju dvadesetog stoljeæa veæ bili na¹li na meti jednog agresivnog historijskog revizionizma, i buldo¾era, dinamita i artiljerije kao instrumenata jednog èistunskog stava prema tradiciji i naslijeðu.
O posljedicama prihvaæanja takve vrste pomoæi po bosanske islamske tradicije jo¹ prije èetiri godine upozoravao je Senad ef. Agiæ, glavni imam Islamske zajednice u Chicagu (SAD), u svome intervjuu u magazinu Dani: "Mislim da je kratkovidno primati takve donacije i misliti da se to neæe odraziti na sliku islama u BiH."
Dvije godine ranije, u jesen 1999., kada su Dani donosili tekst o gradnji novih d¾amija nau¹trb obnove starih i ulozi donacija iz arapskih zemalja, tada¹nji muftija kosovski Rexhep Boja poku¹avao je skrenuti pa¾nju na iste probleme u svojoj sredini: "Albanci su muslimani veæ preko pet stotina godina i nisu im potrebni stranci ©ArapiÆda im ka¾u koji je pravi naèin prakticiranja islama." A da je pomoæ itekako stigla u paketu s prosvjetiteljskim nastojanjima, govori i izvje¹taj za medije Saudijskog komiteta za pomoæ Kosovu, izdan u septembru 1999. godine - polovica od ukupno èetiri miliona saudijskih rijala (oko milion amerièkih dolara), potro¹enih u prva tri mjeseca po zavr¹etku rata, bila je oznaèena za tro¹kove saudijskih vjerskih misionara na Kosovu.
Blahhh
25-02-2007, 05:14 PM
Kosovo Ukoliko se ovi problemi gledaju kroz prizmu obnove uni¹tenih islamskih vjerskih historijskih objekata kojoj je sponzorirana saudijskim donacijama, te gradnje onih novih, moglo bi se reæi da je saudijska arhitektonska revolucija stigla i u jugoistoènu Europu. Gazi Husrev-begova d¾amija u Sarajevu predstavlja samo jedan primjer s ne¹to sretnijim ishodom. Bombardirana i izvana o¹teæena tijekom opsade Sarajeva, unutra¹njost Begove d¾amije u poslijeratnoj "restauraciji" ogoljena je od svojih kaligrafskih i glaziranih ukrasa, te prekreèena u bolnièki bijelo, da bi joj se tek od ljeta 2002. godine poèela vraæati neka izvorna obilje¾ja.
Historijska cjelina Hadum d¾amije iz 16. stoljeæa u kosovskoj ÃÂakovici, jedan od znaèajnijih spomenika osmanskog naslijeða na Balkanu, nije bila te sreæe. Iako je srpska vojska tijekom 1999. godine spalila trijem i granatirala minaret d¾amije, veliki dio ove historijske cjeline, koji obuhvaæa mekteb i medresu iz 16. stoljeæa, te knji¾nicu iz 1733. godine, pre¾ivio je da doèeka obnovu ¹to su je u ljeto 2000. godine zamislile i provele saudijske organizacije. Tom prilikom buldo¾erima su prerovane fasada knji¾nice i zgrade stoljetnih ¹kola, a s mezarja uz d¾amiju poku¹alo se ukloniti i ni¹ane koji takoðer potjeèu iz osmanskog razdoblja - da se napravi mjesta novom islamskom centru. Poku¹aj UNMIK-ovog odjela za kulturu da intervenira zaustavio se nakon ¹to su im radnici saudijske organizacije za obnovu pokazali slu¾bene dozvole za svoj posao.
Iste godine, saudijske agencije obnovile su i Hamam d¾amiju u Peæi, izvana o¾utile i ustaklile, a iznutra okreèile u bijelo, tako da danas na njoj vi¹e ni¹ta ne signalizira da se radilo o èetiri stotine godina staroj osmanskoj bogomolji. U Pri¹tini je tako, poèetkom 2001. godine, nestala Kater Llula d¾amija iz 18. stoljeæa, neo¹teæena u minulom ratu na Kosovu, da se oslobodi mjesto za novu graðevinu koja ukljuèuje i supermarket u prizemlju. Naredbe za prekid uni¹tavanja Kater Llula d¾amije, koje su stizale iz pri¹tinskog Instituta za za¹titu historijskih spomenika, bile su potpuno ignorirane. Institut je do 2003. godine izdao 45 takvih naredbi na Kosovu, od toga ih je bilo uva¾eno samo sedam. U Rahovcu je takoðer staru d¾amiju iz 17. stoljeæa smijenila nova od armiranog betona.
Bosna i Hercegovina Problem prihvaæanja ovakvih donacija naju¾e je povezan s katastrofalnim ekonomskim i egzistencijalnim poslijeratnim okolnostima u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, gdje se èini da nema previ¹e moguænosti biranja. Na to je skrenuo pa¾nju i reisul--ulema Mustafa ef. Ceriæ u svome pro¹logodi¹njem intervjuu za berlinski Die Tageszeitung, izjaviv¹i da je "Bosni potrebna pomoæ i da stoga nije u moguænosti odbiti novac iz Saudijske Arabije, koja, u svakom sluèaju, ostaje saveznik Zapada", dodajuæi da je od zapadnih zemalja samo ©vedska dala novac za obnovu nekih od 1.000 d¾amija uni¹tenih u ratu. Neki primjeri, pak, govore da pomoæ za obnovu mo¾e doæi i bez "arhitektonske revolucije" ili ideolo¹ke prtljage: donacije koje je malezijska vlada dala za obnove d¾amija na Kosovu i u BiH (posebice Bijele, tj. Had¾i Skender-begove d¾amije u Srebrenici, u njezinu tradicionalnom stilu), ili, recimo, ona koju su za obnovu d¾amije u Shqiponju/Jablanici kod ÃÂakovice na Kosovu zajedno prikupile amerièka ¾idovska organizacija American Jewish Joint Distribution Committee i prizrenska katolièka biskupija...
A Bosna? Dovoljno je proæi njome, kroz gradove... Kulturno-historijski i tradicionalni njezin zemljopis iz rata je izi¹ao gotovo do neprepoznatljivosti izmijenjen u programu sistematskog razaranja historijskih i vjerskih graðevina, spomenika i urbanih cjelina kao kulturne i duhovne potke njezina dru¹tva, a koji je bio ancilarna pratnja politièkom i vojnom programu etnièkog èi¹æenja i fizièkog uni¹tenja dr¾ave. Nakon rata, posljedice i tragovi tih programa preselili su se u ispolitizirani etnièko--vjerski diskurs èistog i izvornog nacionalnog naslijeða, i osobito njegove obnove. U toj obnovi i izgradnji, novo, veæe i izvornije smjenjuje nekada¹nje "samoglasnike" ¹to su vezivali "suglasnike" jezika bosanskohercegovaèkoga tradicionalnog urbanog krajolika. Pitanje je koliko on jo¹ uopæe pamti bosanski.
Vuèitrn
Atak na mezare
Ni Vuèitrn, prvo osmansko sand¾aèko sjedi¹te iz 15. stoljeæa, nije bolje pro¹ao. Poèetkom 1999. godine, Arkanovi su sljedbenici, nakon pokolja i pljaèke, tenkovima gaðali minarete gradskih d¾amija i buldo¾erima sravnili vuèitrnske konake iz 18. i 19. stoljeæa, i osmansku Èar¹ijsku d¾amiju. Na njezinu mjestu trebala je biti izgraðena pravoslavna crkva, no te planove pomrsila je amerièka intervencija na Kosovu. Odmah po intervenciji, u pomoæ stanovni¹tvu Vuèitrna priskoèila je organizacija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Èudesno pre¾ivjeli divlja¹tva Arkanovih sljedbenika, mezari i ni¹ani pored d¾amije Gazi Ali-bega, utemeljitelja Vuèitrna, ¹to su od 15. stoljeæa svojom kaligrafijom u kamenu ispisivali historiju mjesta, krajem iste 1999. godine osvanuli su razbijeni u komade.
Ljudima u Vuèitrnu obja¹njeno je kako su nadgrobni spomenici neislamska tradicija koja treba biti uklonjena prije poèetka humanitarnih aktivnosti, a lokalnom hod¾i, na mjestu o¹teæene d¾amije utemeljitelja grada, obeæana je nova, "jo¹ veæa, jo¹ islamskija". Poèetkom ovog mjeseca, pak, kosovski list Koha Ditore javlja o novim poku¹ajima uni¹tavanja drevnih ni¹ana u selima u okolici Pri¹tine.
Kosovo i BiH
Cenzurirani izvje¹taji
Pored opse¾ne dokumentacije o uni¹tavanju kulturno-historijske ba¹tine Bosne i Hercegovine i Kosova, koju su u godinama nakon rata sastavljali struènjaci poput Andrewa Herschera, Andrasa Riedlmayera, Michaela Sellsa, i drugih, o ulozi saudijskih organizacija i posljedicama njihovih donacija u obnovi, ne samo na Balkanu veæ i drugdje u svijetu, izvje¹tavao je i Saïd Zulficar, egipatski struènjak koji je vodio UNESCO-ovo odjeljenje za svjetsku ba¹tinu, a danas vodi svoju organizaciju Patrimoine sans frontieres (Naslijeðe bez granica) sa sjedi¹tem u Parizu. U februaru 2000. godine, njegov kritièki izvje¹taj o Kosovu i BiH na engleskom jeziku objavio je egipatski list Cairo Times - pod umivenim naslovom "Mosques in the Balkans" ("D¾amije na Balkanu") i potpuno cenzuriran u onim dijelovima teksta koji spominju uni¹tenja historijske Meke i Medine, kao i onima koji su posebno kritièki prema saudijskom utjecaju na Balkanu. Izvorni izvje¹taj objavljen je godinu dana kasnije, na francuskom jeziku, u novinama Al-Ahram Hebdo, Le Courrier International i Le Monde, pod svojim pravim naslovom "Alerte aux iconoclastes!" ("Uzbuna zbog ikonoklasta!"), a njegove zavr¹ne reèenice glase: "Saudijski komitet za pomoæ narodu Kosova slu¾beno je nevladina organizacija. U stvarnosti, to je paradr¾avna agencija, ustanovljena kraljevskom uredbom i financira se velikim dijelom iz vladinih kredita. U te¾nji da pro¹ire svoju ideolo¹ku hegemoniju na Bosnu i Kosovo, te da primijene svoju ikonoklastiènu viziju na povijesnu arhitektonsku ba¹tinu, vehabije, preko svojih organizacija za humanitarnu pomoæ, izazivaju propast tradicije tolerancije u Bosni i na Kosovu, a uz to nesvjesno pridonose politici uni¹tenja kulturnoga identiteta i dovr¹enju velikosrpske nacionalne politike u tim zemljama."
______
eXmAn
25-02-2007, 05:17 PM
U narednim godinama, vojska Sauda bin Abdul Aziza osvojila je svete gradove Meku i Medinu, a nova vlast krenula je u opse¾no proèi¹æavanje islamskoga naslijeða. U sistematskom uklanjanju svakog islamskog mauzoleja, sveti¹ta i nadgrobnog spomenika, uni¹tene su i kuæe gdje su roðeni Poslanik, njegova kæer Fatima, zet Ali, i prva dva kalifa Ebu Bekr i Omer. Po¹teðene su bile samo Ka'ba u Meki i D¾amija Poslanika (s njegovim grobom) u Medini. Sljedeæih sedam godina, muslimanima na had¾u bio je zabranjen pristup svetim gradovima ukoliko ne bi pristali slijediti vehabijsku doktrinu. Osmansko Carstvo vratilo je svete gradove 1813. godine, no stoljeæe kasnije, po njegovu raspadu nakon Prvog svjetskog rata, plaæena i naoru¾ana britanskim novcem, u njih ponovno ulazi saudijska vojska.
Od tad, 1920. godine, do danas, u nastavku sistematskog uklanjanja islamskih historijskih mjesta i spomenika, uni¹tena su, meðu ostalim, groblja D¾ennet ul-Mualla u Meki, s grobom Hatid¾e, prve Poslanikove supruge (i njezina kuæa u gradu), i D¾ennet ul-Baki u Medini, s grobovima brojnih islamskih historijskih liènosti; gotovo svi izvori vode i bunari na kojima je Poslanik obavljao ritualno pranje, ukljuèujuæi i ono u ba¹ti njegova pratioca Selmana Farisija, koja je i sama sravnjena sa zemljom, a posljednje od tri stotine palmi ¹to ih je Poslanik u njoj posadio, posjeèene su krajem sedamdesetih godina; grob hazreti Havve (Eve) u D¾idi, grob Poslanikova oca, te grob i kuæa D¾afera Sadika (¹estog imama iz Poslanikove porodice) u Medini, i kuæe prvih imama Hasana i Huseina u Meki; historijske palaèe; brojne d¾amije i sveti¹ta svih onih saudijskih nevehabijskih islamskih zajednica...
Za¹to ovo rade?
Blahhh
25-02-2007, 05:24 PM
Za¹to ovo rade?
Osmansko Carstvo vratilo je svete gradove 1813. godine, no stoljeæe kasnije, po njegovu raspadu nakon Prvog svjetskog rata, plaæena i naoru¾ana britanskim novcem, u njih ponovno ulazi saudijska vojska.
................
29266.html
Religija i destrukcija: Vehabije - od Arabije osamnaestog stoljeæa do Balkana u dvadeset i prvom
Historija bez samoglasnika
Suradnica Dana analizira vehabizam kao dominantnu ideologiju saudijske kraljevske kuæe i govori o njegovom utjecaju na noviju historiju islama. Najva¾niji dio ovog eseja bavi se uplivom vehabizma meðu balkanske muslimane u posljednjih desetak godina. Taj nam je upliv svima oèevidan i u bosanskom tradicionalnom urbanom krajoliku
Maja Lovrenoviæ
Tri najznaèajnija grada islamskoga svijeta u proteklih pedeset godina promijenili su svoja lica do neprepoznatljivosti: Jeruzalem, Bagdad, Meka. U sluèaju Jeruzalema, reæi da se radi i o jednako znaèajnom ¾idovskom i kr¹æanskom gradu, bilo bi tek puko politièki korektno pobrajanje oèitog i dobro znanog. Izbjegavajuæi ovu zamku nominalne multikulturalnosti, amerièki pisac Ammiel Alcalay formulira uzajamnosti semitskih naslijeða tog dijela svijeta kao iskustvo ispleteno iz dva naroda izgraðena oko suglasnika - a koji su jedan drugom samoglasnici. Te su samoglasnike, pak, razne iskljuèujuæe ideologije politièkog, vjerskog i nacionalnog èistunstva u proteklom stoljeæu uspje¹no razdvojile i uklonile, ne samo u intelektualnom i politièkom jeziku veæ i s fizièkog lica zemljopisa i gradova.
U svojoj knjizi Facts on the Ground, amerièka antropologinja Nadia Abu El-Haj daje detaljnu analizu arheolo¹ke prakse i stava prema historijskom naslijeðu Izraela/Palestine u proteklom stoljeæu, s posebnim poglavljem koje se odnosi na Jeruzalem/Al-Quds, gdje se buldo¾er kao instrument arheologije pojavljuje prvi put u historiji te struke.
Ba¹tina i buldo¾er Iraèka kulturna ba¹tina se u dvadesetom stoljeæu takoðer poèinje susretati s buldo¾erom, dodu¹e, ne kao arheolo¹kim, veæ vojnim i pljaèka¹kim oruðem. Od iransko-iraèkog rata, preko prvog zaljevskog do ovog najnovijeg, drevne spomenièke cjeline (Babilon, Samarra, Ur, Tell al-Lahm, itd.) kori¹tene su kao vojni ¹titovi, osmatraènice, artiljerijske baze, rovovske linije, avionske i helikopterske piste, parkirali¹ta za te¹ka vojna vozila.
U proljeæe 2003. godine, dok je amerièka vojska u Bagdadu èuvala druge strate¹ki vrijedne objekte poput zgrade ministarstva za naftu, opljaèkani su Iraèki nacionalni muzej i Nacionalna knji¾nica i arhiva. Od tad je pljaèka historijske ba¹tine diljem iraèkih arheolo¹kih lokacija dobila gotovo industrijske proporcije, o èemu mediji vrlo rijetko izvje¹tavaju. A iz Bagdada, nekoæ velièanstvene luèi islamskoga svijeta, danas sti¾u samo vijesti o svakodnevnim ¾rtvama bomba¹a samoubojica i kaosu na rubu graðanskog rata, i da ga ubrzano napu¹ta njegova intelektualna elita. Vakuum za njom ispunit æe najvjerojatnije vjerski ekstremisti.
Ni Meku, najsvetiji islamski grad, u protekla dva desetljeæa nije mimoi¹ao buldo¾er kao instrument tumaèenja historijskog naslijeða. Ovaj put, ne u rukama nekog drugog, veæ u vlastitoj radikalnoj vjersko-politièkoj izvedbi. Poèetkom ovog mjeseca, iz Saudijske Arabije stigle su alarmantne vijesti o graðevinskoj ma¹ineriji koja se, uz blagoslov radikalnog tumaèenja islama saudijskih vjerskih vlasti, sprema prerovati samo mjesto roðenja Poslanika Muhameda. S takvim tumaèenjem, koje interes za historijske graðevine i mjesta vidi kao jedan oblik idolopoklonstva, u protekla dva desetljeæa uni¹teno je oko 95 posto mekanske tisuæljetne arhitekture.
Saudijski arhitekt Sami Angawi, struènjak za oblasnu islamsku arhitekturu, poèetkom augusta za britanski Independent rekao je da se s Mekom i Medinom mo¾emo pozdraviti. Od cijele bogate i vi¹eslojne historije ta dva sveta grada, netaknuto je preostalo jo¹ samo dvadesetak graðevina koje potjeèu iz vremena Poslanika, a i njima prijeti uni¹tenje. Angawi ka¾e: "Ovo je kraj historije Meke i Medine, i kraj njihove buduænosti."
Doktrina Sauda Kuæa Sauda je svoju apsolutnu nasljednu monarhiju u Saudijskoj Arabiji postavila poèetkom dvadesetog stoljeæa, no veæ generacijama prije dolaska na vlast imala je veze i bila oblikovana politièko-vjerskom doktrinom koja je danas nametnuta kao jedino ispravno i izvorno tumaèenje islama. Ova doktrina poznata je pod imenom vehabizam, iako se sami sljedbenici radije biraju zvati selefijama nego vehabijama, pozivajuæi se na prve generacije muslimana nakon Poslanika i povratak izvornom islamu iz toga doba.
Zaèetnik ove doktrine, Ibn Abd al-Wahhab, sklopio je savez s Muhammadom Ibn Saudom 1744. godine, prema kojem su imali podupirati jedan drugog u ostvarenju svojih analognih vjerskih i politièkih ambicija na Arapskom poluotoku - al-Wahhab je imao postati imam, vjerski voða, dok je Ibn Saud imao biti amir, politièki voða.
Meðutim, kako Alma Imamoviæ nagla¹ava u svome magistarskom radu Wahhabism in Bosnia and Herzegovina, potrebno je razluèiti izmeðu vehabizma osamnaestog stoljeæa i (neo)vehabizma u dvadesetom: "Dok se vehabizam 18. stoljeæa smatra reformistièkim pokretom i opskurnom pojavom u zabaèenom kraju Osmanskog Carstva, (neo)vehabizam 20. stoljeæa jest politièka ideologija, prerasla u meðunarodni fenomen."
Veliki broj struènjaka za meðunarodne odnose sla¾e se s konstatacijom da bi ovakva vjersko-politièka doktrina najvjerojatnije ostala tek obilje¾je jedne pustinjske sekte, kao antropolo¹ki i teolo¹ki kuriozitet, da nije do¹lo do otkriæa nafte na Arapskom poluotoku. Zahvaljujuæi velikim bogatstvima steèenim od eksploatacije nafte u drugoj polovici dvadesetog stoljeæa, i presti¾u zbog prevlasti nad svetim islamskim gradovima, vehabizam/selefizam stekao je moæ da se i izvan Saudijske Arabije promovira kao jedini valjani islam.
No, Andras Riedlmayer, struènjak za osmansku historiju i islamsku arhitekturu na univerzitetu Harvard, takoðer istièe: "Shvaæanje da su vehabije 'konzervativni' muslimani jest pogre¹no. Samu sr¾ konzervativnosti èini po¹tivanje historije i tradicije i nastojanje da se oèuvaju tradicionalne vrijednosti. Vehabije nisu konzervativci, veæ radikali, koji - poput amerièkih fundamentalistièkih protestanata - preferiraju primitivno, bukvalno èitanje Svete Knjige nad onim ¹to oni nazivaju 'beskorisnim prouèavanjem knjiga', i ¾ele otkloniti tisuæu godina islamske historije i obièaja. Zapravo, meðu svim muslimanima, jedino su vehabije oni koji prilièno novotarski (¹to je rijeè koje se oni gnu¹aju) tvrde da tijekom 1.100 godina prije al-Wahhaba i kuæe Sauda nitko nije shvatio islam kako treba."
Osvajanje osmanskog Iraka Jedno takvo doslovno vjersko tumaèenje tradicionalnih islamskih mjesta i obièaja kao opasnosti koja vodi k idolopoklonstvu, pratilo je politièki uspon kuæe Sauda na Arapskom poluotoku od poèetka devetnaestog stoljeæa. Ustajuæi protiv Osmanskog Carstva 1801. godine, dok se ono branilo od Napoleonove invazije u Egiptu i Palestini, saudijsko-vehabijska vojska osvojila je osmansku provinciju Irak, a meðu islamskim sveti¹tima uni¹tenim i o¹teæenim u tom pohodu bila je i kupola na grobu imama Huseina, Poslanikova unuka, u Karbali.
Blahhh
25-02-2007, 05:14 PM
U narednim godinama, vojska Sauda bin Abdul Aziza osvojila je svete gradove Meku i Medinu, a nova vlast krenula je u opse¾no proèi¹æavanje islamskoga naslijeða. U sistematskom uklanjanju svakog islamskog mauzoleja, sveti¹ta i nadgrobnog spomenika, uni¹tene su i kuæe gdje su roðeni Poslanik, njegova kæer Fatima, zet Ali, i prva dva kalifa Ebu Bekr i Omer. Po¹teðene su bile samo Ka'ba u Meki i D¾amija Poslanika (s njegovim grobom) u Medini. Sljedeæih sedam godina, muslimanima na had¾u bio je zabranjen pristup svetim gradovima ukoliko ne bi pristali slijediti vehabijsku doktrinu. Osmansko Carstvo vratilo je svete gradove 1813. godine, no stoljeæe kasnije, po njegovu raspadu nakon Prvog svjetskog rata, plaæena i naoru¾ana britanskim novcem, u njih ponovno ulazi saudijska vojska.
Od tad, 1920. godine, do danas, u nastavku sistematskog uklanjanja islamskih historijskih mjesta i spomenika, uni¹tena su, meðu ostalim, groblja D¾ennet ul-Mualla u Meki, s grobom Hatid¾e, prve Poslanikove supruge (i njezina kuæa u gradu), i D¾ennet ul-Baki u Medini, s grobovima brojnih islamskih historijskih liènosti; gotovo svi izvori vode i bunari na kojima je Poslanik obavljao ritualno pranje, ukljuèujuæi i ono u ba¹ti njegova pratioca Selmana Farisija, koja je i sama sravnjena sa zemljom, a posljednje od tri stotine palmi ¹to ih je Poslanik u njoj posadio, posjeèene su krajem sedamdesetih godina; grob hazreti Havve (Eve) u D¾idi, grob Poslanikova oca, te grob i kuæa D¾afera Sadika (¹estog imama iz Poslanikove porodice) u Medini, i kuæe prvih imama Hasana i Huseina u Meki; historijske palaèe; brojne d¾amije i sveti¹ta svih onih saudijskih nevehabijskih islamskih zajednica...
Samo u protekle èetiri godine, sa zemljom je sravnjen historijski Dar ul-Erkam (kuæa u kojoj su se okupljali prvi Poslanikovi sljedbenici), kao i historijske d¾amije el-Fadih i Benat un-Ned¾ar, a d¾amija hazreti Fatime, jedna od historijskih Sedam d¾amija, zatvorena. I njoj uskoro prijeti ru¹enje. Od svih ovih vrijednih historijskih "samoglasnika", iz jezika islamskog pamæenja zauvijek izbijenih buldo¾erima vehabijske ideologije i zamijenjenih prostranim parkirali¹tima, supermarketima i javnim toaletima, mo¾da pro¹logodi¹nji sluèaj osmanske historijske utvrde Ed¾ijad u Meki pru¾a najplastièniji primjer.
Ona je, kao i cijelo brdo na kojem se stoljeæima uzdizala odmah u blizini Velike d¾amije, sravnjena sa zemljom, s obja¹njenjem da je potrebno napraviti mjesta sve veæem broju hodoèasnika. A za komfor had¾ija pobrinut æe se poznata Bin Laden Group, koja na tom mjestu namjerava napraviti milijardu i pol dolara vrijedan kompleks Al-Bait: hotele s pet zvjezdica, robne kuæe, parkirali¹te za 2.000 vozila i stambene tornjeve na trideset katova i s gotovo pet tisuæa stanova. Smje¹ten na najznaèajnijoj gradskoj arteriji Meke, Al-Bait projekt predstavlja se kao "jedinstvena slika arhitektonske revolucije u Svetome Gradu".
Izvoz nafte i vehabizma Velika naftna bogatstva omoguæila su saudijskim sljedbenicima vehabijske doktrine da je u drugoj polovici dvadesetog stoljeæa poènu izvoziti jednako uspje¹no kao i naftu. S misionarskom dinamikom - u historijskoj analogiji s onom europskom, te ne¹to kasnije amerièkom, u Ju¾noj Americi i Africi - vehabizam je, prateæi razne humanitarne (ali i teroristièke) pravce, uz novac, hranu i ostalu pomoæ siroma¹nim ili ratom razorenim sredinama, stigao i u druge krajeve svijeta.
U Afganistanu, talibani su ga, po dolasku Osame bin Ladena nakon ¹to je bio protjeran iz Saudijske Arabije, zdu¹no prihvatili i nakalemili na svoje tumaèenje islama, deobandizam, a novo shvaæanje o kulturno--historijskom naslijeðu potvrdili 2001. godine pred oèima cijeloga svijeta, dinamitirajuæi poznate afganistanske kipove Buddhe. No, ono se ne odnosi samo na kulturno-historijska naslijeða drugih.
Opæenitost stava vehabijske ideologije prema obièajima tradicije i mjestima historijskog znaèaja, koji èini njezin sastavni dio jo¹ od sredine osamnaestog stoljeæa, dobila je 1994. godine svoj definitivni oblik u fetvi - poznatijoj pod brojem 16.626 - ¹to su je izdale vrhovne saudijske vjerske vlasti, o zabrani velièanja historijskih mjesta i graðevina. U njoj stoji: "Takve djelatnosti mogu dovesti do mnogobo¹tva, jer ljudi mogu pomisliti da mjesta imaju duhovnu vrijednost. A Poslanik (neka je Bo¾iji mir njemu) zabranio je graðevine na grobovima i molitve nad njima, jer je to jedan oblik mnogobo¹tva."
Koncem minulog rata, sa saudijskom novèanom pomoæi, ova misionarsko-proèi¹æavajuæa uèenja stigla su i u Bosnu i Hercegovinu i na Kosovo, èiji su se gradovi, duhovna i kulturno-historijska topografija na kraju dvadesetog stoljeæa veæ bili na¹li na meti jednog agresivnog historijskog revizionizma, i buldo¾era, dinamita i artiljerije kao instrumenata jednog èistunskog stava prema tradiciji i naslijeðu.
O posljedicama prihvaæanja takve vrste pomoæi po bosanske islamske tradicije jo¹ prije èetiri godine upozoravao je Senad ef. Agiæ, glavni imam Islamske zajednice u Chicagu (SAD), u svome intervjuu u magazinu Dani: "Mislim da je kratkovidno primati takve donacije i misliti da se to neæe odraziti na sliku islama u BiH."
Dvije godine ranije, u jesen 1999., kada su Dani donosili tekst o gradnji novih d¾amija nau¹trb obnove starih i ulozi donacija iz arapskih zemalja, tada¹nji muftija kosovski Rexhep Boja poku¹avao je skrenuti pa¾nju na iste probleme u svojoj sredini: "Albanci su muslimani veæ preko pet stotina godina i nisu im potrebni stranci ©ArapiÆda im ka¾u koji je pravi naèin prakticiranja islama." A da je pomoæ itekako stigla u paketu s prosvjetiteljskim nastojanjima, govori i izvje¹taj za medije Saudijskog komiteta za pomoæ Kosovu, izdan u septembru 1999. godine - polovica od ukupno èetiri miliona saudijskih rijala (oko milion amerièkih dolara), potro¹enih u prva tri mjeseca po zavr¹etku rata, bila je oznaèena za tro¹kove saudijskih vjerskih misionara na Kosovu.
Blahhh
25-02-2007, 05:14 PM
Kosovo Ukoliko se ovi problemi gledaju kroz prizmu obnove uni¹tenih islamskih vjerskih historijskih objekata kojoj je sponzorirana saudijskim donacijama, te gradnje onih novih, moglo bi se reæi da je saudijska arhitektonska revolucija stigla i u jugoistoènu Europu. Gazi Husrev-begova d¾amija u Sarajevu predstavlja samo jedan primjer s ne¹to sretnijim ishodom. Bombardirana i izvana o¹teæena tijekom opsade Sarajeva, unutra¹njost Begove d¾amije u poslijeratnoj "restauraciji" ogoljena je od svojih kaligrafskih i glaziranih ukrasa, te prekreèena u bolnièki bijelo, da bi joj se tek od ljeta 2002. godine poèela vraæati neka izvorna obilje¾ja.
Historijska cjelina Hadum d¾amije iz 16. stoljeæa u kosovskoj ÃÂakovici, jedan od znaèajnijih spomenika osmanskog naslijeða na Balkanu, nije bila te sreæe. Iako je srpska vojska tijekom 1999. godine spalila trijem i granatirala minaret d¾amije, veliki dio ove historijske cjeline, koji obuhvaæa mekteb i medresu iz 16. stoljeæa, te knji¾nicu iz 1733. godine, pre¾ivio je da doèeka obnovu ¹to su je u ljeto 2000. godine zamislile i provele saudijske organizacije. Tom prilikom buldo¾erima su prerovane fasada knji¾nice i zgrade stoljetnih ¹kola, a s mezarja uz d¾amiju poku¹alo se ukloniti i ni¹ane koji takoðer potjeèu iz osmanskog razdoblja - da se napravi mjesta novom islamskom centru. Poku¹aj UNMIK-ovog odjela za kulturu da intervenira zaustavio se nakon ¹to su im radnici saudijske organizacije za obnovu pokazali slu¾bene dozvole za svoj posao.
Iste godine, saudijske agencije obnovile su i Hamam d¾amiju u Peæi, izvana o¾utile i ustaklile, a iznutra okreèile u bijelo, tako da danas na njoj vi¹e ni¹ta ne signalizira da se radilo o èetiri stotine godina staroj osmanskoj bogomolji. U Pri¹tini je tako, poèetkom 2001. godine, nestala Kater Llula d¾amija iz 18. stoljeæa, neo¹teæena u minulom ratu na Kosovu, da se oslobodi mjesto za novu graðevinu koja ukljuèuje i supermarket u prizemlju. Naredbe za prekid uni¹tavanja Kater Llula d¾amije, koje su stizale iz pri¹tinskog Instituta za za¹titu historijskih spomenika, bile su potpuno ignorirane. Institut je do 2003. godine izdao 45 takvih naredbi na Kosovu, od toga ih je bilo uva¾eno samo sedam. U Rahovcu je takoðer staru d¾amiju iz 17. stoljeæa smijenila nova od armiranog betona.
Bosna i Hercegovina Problem prihvaæanja ovakvih donacija naju¾e je povezan s katastrofalnim ekonomskim i egzistencijalnim poslijeratnim okolnostima u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, gdje se èini da nema previ¹e moguænosti biranja. Na to je skrenuo pa¾nju i reisul--ulema Mustafa ef. Ceriæ u svome pro¹logodi¹njem intervjuu za berlinski Die Tageszeitung, izjaviv¹i da je "Bosni potrebna pomoæ i da stoga nije u moguænosti odbiti novac iz Saudijske Arabije, koja, u svakom sluèaju, ostaje saveznik Zapada", dodajuæi da je od zapadnih zemalja samo ©vedska dala novac za obnovu nekih od 1.000 d¾amija uni¹tenih u ratu. Neki primjeri, pak, govore da pomoæ za obnovu mo¾e doæi i bez "arhitektonske revolucije" ili ideolo¹ke prtljage: donacije koje je malezijska vlada dala za obnove d¾amija na Kosovu i u BiH (posebice Bijele, tj. Had¾i Skender-begove d¾amije u Srebrenici, u njezinu tradicionalnom stilu), ili, recimo, ona koju su za obnovu d¾amije u Shqiponju/Jablanici kod ÃÂakovice na Kosovu zajedno prikupile amerièka ¾idovska organizacija American Jewish Joint Distribution Committee i prizrenska katolièka biskupija...
A Bosna? Dovoljno je proæi njome, kroz gradove... Kulturno-historijski i tradicionalni njezin zemljopis iz rata je izi¹ao gotovo do neprepoznatljivosti izmijenjen u programu sistematskog razaranja historijskih i vjerskih graðevina, spomenika i urbanih cjelina kao kulturne i duhovne potke njezina dru¹tva, a koji je bio ancilarna pratnja politièkom i vojnom programu etnièkog èi¹æenja i fizièkog uni¹tenja dr¾ave. Nakon rata, posljedice i tragovi tih programa preselili su se u ispolitizirani etnièko--vjerski diskurs èistog i izvornog nacionalnog naslijeða, i osobito njegove obnove. U toj obnovi i izgradnji, novo, veæe i izvornije smjenjuje nekada¹nje "samoglasnike" ¹to su vezivali "suglasnike" jezika bosanskohercegovaèkoga tradicionalnog urbanog krajolika. Pitanje je koliko on jo¹ uopæe pamti bosanski.
Vuèitrn
Atak na mezare
Ni Vuèitrn, prvo osmansko sand¾aèko sjedi¹te iz 15. stoljeæa, nije bolje pro¹ao. Poèetkom 1999. godine, Arkanovi su sljedbenici, nakon pokolja i pljaèke, tenkovima gaðali minarete gradskih d¾amija i buldo¾erima sravnili vuèitrnske konake iz 18. i 19. stoljeæa, i osmansku Èar¹ijsku d¾amiju. Na njezinu mjestu trebala je biti izgraðena pravoslavna crkva, no te planove pomrsila je amerièka intervencija na Kosovu. Odmah po intervenciji, u pomoæ stanovni¹tvu Vuèitrna priskoèila je organizacija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Èudesno pre¾ivjeli divlja¹tva Arkanovih sljedbenika, mezari i ni¹ani pored d¾amije Gazi Ali-bega, utemeljitelja Vuèitrna, ¹to su od 15. stoljeæa svojom kaligrafijom u kamenu ispisivali historiju mjesta, krajem iste 1999. godine osvanuli su razbijeni u komade.
Ljudima u Vuèitrnu obja¹njeno je kako su nadgrobni spomenici neislamska tradicija koja treba biti uklonjena prije poèetka humanitarnih aktivnosti, a lokalnom hod¾i, na mjestu o¹teæene d¾amije utemeljitelja grada, obeæana je nova, "jo¹ veæa, jo¹ islamskija". Poèetkom ovog mjeseca, pak, kosovski list Koha Ditore javlja o novim poku¹ajima uni¹tavanja drevnih ni¹ana u selima u okolici Pri¹tine.
Kosovo i BiH
Cenzurirani izvje¹taji
Pored opse¾ne dokumentacije o uni¹tavanju kulturno-historijske ba¹tine Bosne i Hercegovine i Kosova, koju su u godinama nakon rata sastavljali struènjaci poput Andrewa Herschera, Andrasa Riedlmayera, Michaela Sellsa, i drugih, o ulozi saudijskih organizacija i posljedicama njihovih donacija u obnovi, ne samo na Balkanu veæ i drugdje u svijetu, izvje¹tavao je i Saïd Zulficar, egipatski struènjak koji je vodio UNESCO-ovo odjeljenje za svjetsku ba¹tinu, a danas vodi svoju organizaciju Patrimoine sans frontieres (Naslijeðe bez granica) sa sjedi¹tem u Parizu. U februaru 2000. godine, njegov kritièki izvje¹taj o Kosovu i BiH na engleskom jeziku objavio je egipatski list Cairo Times - pod umivenim naslovom "Mosques in the Balkans" ("D¾amije na Balkanu") i potpuno cenzuriran u onim dijelovima teksta koji spominju uni¹tenja historijske Meke i Medine, kao i onima koji su posebno kritièki prema saudijskom utjecaju na Balkanu. Izvorni izvje¹taj objavljen je godinu dana kasnije, na francuskom jeziku, u novinama Al-Ahram Hebdo, Le Courrier International i Le Monde, pod svojim pravim naslovom "Alerte aux iconoclastes!" ("Uzbuna zbog ikonoklasta!"), a njegove zavr¹ne reèenice glase: "Saudijski komitet za pomoæ narodu Kosova slu¾beno je nevladina organizacija. U stvarnosti, to je paradr¾avna agencija, ustanovljena kraljevskom uredbom i financira se velikim dijelom iz vladinih kredita. U te¾nji da pro¹ire svoju ideolo¹ku hegemoniju na Bosnu i Kosovo, te da primijene svoju ikonoklastiènu viziju na povijesnu arhitektonsku ba¹tinu, vehabije, preko svojih organizacija za humanitarnu pomoæ, izazivaju propast tradicije tolerancije u Bosni i na Kosovu, a uz to nesvjesno pridonose politici uni¹tenja kulturnoga identiteta i dovr¹enju velikosrpske nacionalne politike u tim zemljama."
______
eXmAn
25-02-2007, 05:17 PM
U narednim godinama, vojska Sauda bin Abdul Aziza osvojila je svete gradove Meku i Medinu, a nova vlast krenula je u opse¾no proèi¹æavanje islamskoga naslijeða. U sistematskom uklanjanju svakog islamskog mauzoleja, sveti¹ta i nadgrobnog spomenika, uni¹tene su i kuæe gdje su roðeni Poslanik, njegova kæer Fatima, zet Ali, i prva dva kalifa Ebu Bekr i Omer. Po¹teðene su bile samo Ka'ba u Meki i D¾amija Poslanika (s njegovim grobom) u Medini. Sljedeæih sedam godina, muslimanima na had¾u bio je zabranjen pristup svetim gradovima ukoliko ne bi pristali slijediti vehabijsku doktrinu. Osmansko Carstvo vratilo je svete gradove 1813. godine, no stoljeæe kasnije, po njegovu raspadu nakon Prvog svjetskog rata, plaæena i naoru¾ana britanskim novcem, u njih ponovno ulazi saudijska vojska.
Od tad, 1920. godine, do danas, u nastavku sistematskog uklanjanja islamskih historijskih mjesta i spomenika, uni¹tena su, meðu ostalim, groblja D¾ennet ul-Mualla u Meki, s grobom Hatid¾e, prve Poslanikove supruge (i njezina kuæa u gradu), i D¾ennet ul-Baki u Medini, s grobovima brojnih islamskih historijskih liènosti; gotovo svi izvori vode i bunari na kojima je Poslanik obavljao ritualno pranje, ukljuèujuæi i ono u ba¹ti njegova pratioca Selmana Farisija, koja je i sama sravnjena sa zemljom, a posljednje od tri stotine palmi ¹to ih je Poslanik u njoj posadio, posjeèene su krajem sedamdesetih godina; grob hazreti Havve (Eve) u D¾idi, grob Poslanikova oca, te grob i kuæa D¾afera Sadika (¹estog imama iz Poslanikove porodice) u Medini, i kuæe prvih imama Hasana i Huseina u Meki; historijske palaèe; brojne d¾amije i sveti¹ta svih onih saudijskih nevehabijskih islamskih zajednica...
Za¹to ovo rade?
Blahhh
25-02-2007, 05:24 PM
Za¹to ovo rade?
Osmansko Carstvo vratilo je svete gradove 1813. godine, no stoljeæe kasnije, po njegovu raspadu nakon Prvog svjetskog rata, plaæena i naoru¾ana britanskim novcem, u njih ponovno ulazi saudijska vojska.
................
29266.html
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Oni koji ¾ele saznati sva zla vehabizma , nek èitaju a u petnest ili dvadeset reèenica se to ne mo¾e opisatijaran1 je napisao/la:Daj naucite se jednom da ne postavljate ovako duge tekstove, pa ovo niko ne cita i bez veze se postavlja
Bolje je sazeto reci svojim rijecima jer ce raja citati, ovako ide za smece
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: poruka
Mo¾e¹ se ti sa njim slo¾iti , a da si proèitala post koji sam ja postavio a koji ti je kao i jaranu predugaèak, jer vas ne zanima i ne prihvatate èinjenicu :ballbounce:ekranka je napisao/la:
Ilir u potpunosti se slazem s tobom u razmisljanu!!
Proèitaj makar ovo , ¹to ja izdvajam : Historijska cjelina Hadum d¾amije iz 16. stoljeæa u kosovskoj ÃÂakovici, jedan od znaèajnijih spomenika osmanskog naslijeða na Balkanu, nije bila te sreæe. Iako je srpska vojska tijekom 1999. godine spalila trijem i granatirala minaret d¾amije, veliki dio ove historijske cjeline, koji obuhvaæa mekteb i medresu iz 16. stoljeæa, te knji¾nicu iz 1733. godine, pre¾ivio je da doèeka obnovu ¹to su je u ljeto 2000. godine zamislile i provele saudijske organizacije. Tom prilikom buldo¾erima su prerovane fasada knji¾nice i zgrade stoljetnih ¹kola, a s mezarja uz d¾amiju poku¹alo se ukloniti i ni¹ane koji takoðer potjeèu iz osmanskog razdoblja - da se napravi mjesta novom islamskom centru. Poku¹aj UNMIK-ovog odjela za kulturu da intervenira zaustavio se nakon ¹to su im radnici saudijske organizacije za obnovu pokazali slu¾bene dozvole za svoj posao.
Iste godine, saudijske agencije obnovile su i Hamam d¾amiju u Peæi, izvana o¾utile i ustaklile, a iznutra okreèile u bijelo, tako da danas na njoj vi¹e ni¹ta ne signalizira da se radilo o èetiri stotine godina staroj osmanskoj bogomolji. U Pri¹tini je tako, poèetkom 2001. godine, nestala Kater Llula d¾amija iz 18. stoljeæa, neo¹teæena u minulom ratu na Kosovu, da se oslobodi mjesto za novu graðevinu koja ukljuèuje i supermarket u prizemlju. Naredbe za prekid uni¹tavanja Kater Llula d¾amije, koje su stizale iz pri¹tinskog Instituta za za¹titu historijskih spomenika, bile su potpuno ignorirane. Institut je do 2003. godine izdao 45 takvih naredbi na Kosovu, od toga ih je bilo uva¾eno samo sedam. U Rahovcu je takoðer staru d¾amiju iz 17. stoljeæa smijenila nova od armiranog betona.
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: poruka
Da, to je zato ¹to nije SHVATIO ko su vehabije a kad je SHVATIO, onda je promijenio mi¹ljenjeekranka je napisao/la:
Samo cu ti citirati nesto iz hutbe Mustafe ef. Cerica u Gazi Husrev-begovoj dzamiji !! a posto se ti pozivas na IZ bilo bi lijepo da slijepo slijedis poglavara!!
Evo ¹ta je rekao na¹ pretpostavljeni :ballbounce:
Ef. Ceric o vehabijama
Onaj ko doðe u Bosnu i Hercegovinu, treba znati da ovdje vladaju pravila Islamske zajednice u BiH. Ko to mo¾e prihvatiti, dobrodo¹ao je. Ko to ne mo¾e prihvatiti, nije morao doæi. Naravno, ne mora ni ostati. To je temeljna poruka reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Mustafe efendije Ceriæa s juèera¹nje pres-konferencije koja je odr¾ana povodom usvajanja Dopune Rezolucije o tumaèenju islama na 20. sjednici Rijaseta.
Neprihvatljiva agresivnost
Poja¹njavajuæi razloge zbog kojih je usvojena Dopuna Rezolucije, reis Ceriæ je konstatirao kako je "neposredan povod za njeno dono¹enje nedavni dogaðaj u Sand¾aku, odnosno u d¾amiji u Novom Pazaru".
- Prvo, moram naglasiti da je svaka agresivnost, bez obzira je li unutar IZ u BiH ili izvana, apsolutno neprihvatljiva. Mi u BiH do sada nismo imali alarmantne incidente agresivnosti koji bi ugro¾avali strukturu organizacije IZ, njen red i poredak. Moram priznati, neposredan povod dono¹enja Dopune Rezolucije iz marta jeste ono ¹to se dogodilo u Sand¾aku. Iako je to ¹to se dogodilo, rekli bismo, daleko od BiH, oèito je da ima i da mo¾e imati implikacije na BiH - ustvrdio je ef. Ceriæ.
Uz to, kazao je, "dovoljno smo odgovorni i savjesni da suzbijemo svaku vrstu agresivnosti".
Odbacio je novinarske pretpostavke o tome da dono¹enje Dopune Rezolucije ima direktne veze s nedavnim istupom na televiziji jednog od predstavnika, odnosno pripadnika vehabijskog mezheba.
- To je koincidencija, a vi prihvatite i komentirajte kako ¾elite - kazao je novinarima reis Ceriæ.
Na novinarsku opasku zbog èega se u Dopuni Rezolucije ne spominju imena ljudi koje se prepoznaje kao neovla¹tene interpretatore islama, reis je konstatirao kako se "¾eli pru¾iti jo¹ jedna prilika".
Pru¾ena ¹ansa
- U Dopuni Rezolucije namjerno nismo naveli imena. Time smo dali jo¹ jednu priliku onima na koje se odnosi da shvate njenu poruku. Ukoliko ne shvate ozbiljno, uslijedit æe nova rezolucija u kojoj æemo reæi imena. Dakle, daje se ¹ansa onima koji trebaju shvatiti da u BiH postoje pravila koja treba po¹tovati - istaknuo je ef. Ceriæ.
Odgovarajuæi na pitanje koliko jedna od taèaka Dopune Rezolucije, koja nije do kraja precizna, ima veze s procesom revizije dr¾avljanstava, reis Ceriæ je ustvrdio kako "IZ osjeæa da se prema nekim ljudima vr¹i diskriminacija".
- Od dr¾ave BiH oèekujemo da po¹tuje ljudska prava i da ne diskriminira ljude zbog njihovog porijekla i izgleda, vjere i nacije - istaknuo je ef. Ceriæ.
Na kraju je ustvrdio kako se Dopuna Rezolucije ne treba shvatiti kao da u BiH meðu muslimanima postoje "dvije strane".
- Mi smo jedno. Ne postoje dvije strane. I, zato, nema potrebe da se bilo ko prilagoðava drugome - zakljuèio je reis Ceriæ.
Jo¹ je naveo da su sve d¾amije u BiH vlasni¹tvo IZ i u njima ne mo¾e niko ni¹ta raditi bez znanja i nadzora imama d¾amije.
H. ORAHOVAC
Èujem na CNN-u da pobjeðuju demokrati u SAD
- Za nas u BiH vijest je da u izborima u SAD za Predstavnièki dom pobjeðuju demokrati. Pokazalo se da je u te¹kim vremenima za dr¾avu BiH i Bo¹njake amerièka administracija, kada su je vodili demokrati, itekako nam pomogla. Uz to, vijest je i to da ti izbori protjeèu mirno - ustvrdio je Ceriæ.
To je kazao odgovarajuæi na pitanje o razlozima zahvalnosti koji su upuæeni SAD s posljednje sjednice Rijaseta odr¾ane u utorak.
Rezoluciju proèitao Muhamed ef. Salkiæ
Juèera¹nja pres-konferencija odr¾ana je u atriju Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Pored reisa Ceriæa, prisustvovali su joj i njegov zamjenik hafiz Ismet ef. Spahiæ, generalni sekretar Rijaseta Muhamed ef. Salkiæ i predsjednik Glavnog odbora Udru¾enja ilmijje IZ u BiH i ¹efKabineta reisu-l-uleme Muharem ef. Hasanbegoviæ.
Tekst Rezolucije o tumaèenju islama iz marta ove godine i njenu Dopunu usvojenu prije dva dana proèitao je ef. Salkiæ.
Uskoro 550 godina islama na na¹im prostorima
Èitajuæi martovsku Rezoluciju o tumaèenju islama te njenu Dopunu, ef. Salkiæ je ustvrdio kako æe 2013. godine biti 550 godina otkako su "dobri Bo¹njani upoznali ¹ehadet".
Faktièki, to znaèi da se za sedam godina navr¹ava 550 godina islama na na¹im prostorima.
Volonterski muslimani
Govoreæi o pojedincima koji sebi uzimaju za pravo tumaèiti islam, a da pritom nisu od Islamske zajednice za to ovla¹teni, reisu-l-ulema je ustvrdio kako je rijeè o "volonterskim muslimanima".
Integralni tekst Dopune martovske Rezolucije
Nisu dobronamjerni ljudi oni koji unose nemir u d¾amije
Rijaset je ulo¾io isuvi¹e napora u oèuvanje èasti i ugleda bosanskih muslimana u najte¾im vremenima da bi dozvolio da to sada neko naru¹ava
Zapa¾ajuæi i nakon Rezolucije Rijaseta IZ neprimjerenu agresivnost pojedinaca i grupa u tumaèenju islama, posebno u Sand¾aku, gdje je do¹lo i do fizièkog obraèuna meðu muslimanima; slu¹ajuæi neumjesne ocjene o IZ od ljudi koji nemaju puno ¾ivotno iskustvo islama u Bosni i Hercegovini; osjeæajuæi opasnost od sraèunate podjele i razdora meðu bosanskim muslimanima, Rijaset IZ u BiH na svojoj redovnoj 20. sjednici odr¾anoj u utorak, 16. ¹evvala, 1427. godine, odnosno 7. novembra 2006. godine, donosi
ADDENDU/DOPUNU
na Rezoluciju Rijaseta IZ od 27. safera, 1427., odnosno 27. marta 2006. godine
1. Rijaset IZ daje punu podr¹ku Me¹ihatu IZ u Sand¾aku u provoðenju Rezolucije Rijaseta o tumaèenju islama, te poziva imame, hatibe, muallime i muderrise u Sand¾aku da budu savjesni i odgovorni u èuvanju i njegovanju vjerske i kulturne tradicije muslimana.
Ljudska prava
2. Rijaset IZ oèekuje od dr¾ave Bosne i Hercegovine da po¹tuje ljudska prava svih svojih dr¾avljana bez obzira na vjeru, naciju i porijeklo.
3. Nije moralno vr¹iti diskriminaciju prema ljudima koji su nam pomagali, ali, isto tako, nije ¹erijatski opravdano stalno prigovarati za dobro koje se uèini, jer Uzvi¹eni Allah u Kur'anu Èasnom ka¾e: "Lijepa rijeè i oprost su bolji od dobroèinstva koje prati vrijeðanje...". (Kur'an, 2:263).
4. Rijaset IZ osuðuje izjave u kojima se omalova¾ava IZ u BiH i vrijeða bosanska ulema. To nije samoprotivno duhu islamskog morala, veæ je i protiv mira i sigurnosti bosanskih muslimana. IZ u BiH nema namjeru dokazivati svoju pravovjernost nikome osim Bogu d¾.¹., a ponajmanje onima koji su gluhi da èuju i slijepi da vide da je IZ i njezina ulema simbol èasti i ponosa ummeta.
5. Rijaset IZ nala¾e imamima, hatibima, muallimima, muderrisima i profesorima u IZ da se na vrijeme i pravilno informiraju o stavovima Rijaseta IZ o bitnim pitanjima za duhovno jedinstvo muslimana, te da te stavove dosljedno provode u praksi. Rijaset IZ jo¹ jednom ponavlja da oni koji na bilo koji naèin unose nemir u d¾amije pod izgovorom provoðenja "prave vjere" nisu dobronamjerni ljudi. Sve d¾amije su vlasni¹tvo IZ i niko ne mo¾e ni¹ta raditi u d¾amiji bez znanja i nadzora imama d¾amije.
6. Rijaset IZ ulo¾io je isuvi¹e napora u oèuvanju èasti i ugleda bosanskih muslimana u najte¾im vremenima da bi dozvolio da to sada neko naru¹ava zbog nagovora ljudi koji nemaju ni znanja, ni osjeæanja za sudbinu islama i muslimana u na¹oj zemlji.
Stoljetno iskustvo
7. Ovih dana u cijeloj Evropi vode se intenzivne rasprave o va¾nosti institucionalnog uèenja islama u èemu BiH mo¾e biti dobar primjer. Rijaset IZ spreman je ponuditi stoljetno iskustvo institucionalnog uèenja islama i na taj naèin pridonijeti boljem razumijevanju meðu vjerama i kulturama u Evropi. Po¹tujuæi slobodu mi¹ljenja i izra¾avanja i cijeneæi kritiku koja potièe napredak IZ, Rijaset IZ poziva sve medije, intelektualce i druge meritorne pojedince u dru¹tvu da pomognu IZ na tom putu.
8. Ovu Rezoluciju èitat æe hatibi na d¾uma-namazu u svim d¾amijama, dok æe muderrisi Rezoluciju objasniti uèenicima i studentima u svim medresama i na svim fakultetima IZ, te se strogo pridr¾avati njezinog slova i duhakao oficijelnog stava Rijaseta IZ u BiH.
9. Allahu Svemoguæi, osna¾i nas na putu pozivanja na dobro i odvraæanja od zla! Amin!
Potpisnik ove Dopune Rezolucije o tumaèenju islama iz marta ove godine jeste reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH dr. Mustafa efendija Ceriæ.
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Jel ti od mene pravi¹ budalu ili nisi èitala post koji sam postavio i koji je jaranu dugaèak - evo ti link pa èitaj http://forum.bihnet.ba/archive/index.php/t-29266.htmlekranka je napisao/la:Promijenio misljenje heheheh ,daj ne nasmijavaj me mrki,dakle po takvom razmisljanju i IZ GRIJESI!!!
Malo kontradiktorno zar ne
Samim tim postavlja u pitanje jel SE GRIJESI i dalje i hoce li se misljenje opet promjeniti hehe..
No kako bilo da bilo ,nisi mi odgovorio na kljucno pitanje ,jel mozes reci koji je grijeh "vehabija"!?
I mrki vrijeme je da budes skroman jer ako ti ,ja ili neko treci ne slijedi sunnet ,zasto navlacis na sebe grijeh jer se boris protiv njegovog sunneta!!
Pokorimo se Allahu i Poslaniku i prestani filozofirati jer jedino skromnoscu i pokoronscu nesto mozes uciniti..slijedjenjem Poslanika i njegovih ashaba ,jasno nam pise u Kur¨anu i Sunnetu Poslanika!
Uvjeri se ¹ta o vehabijama pi¹u po bosni a ne po Afganistanu
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!