Narodna skupština RS usvojila zakon o referendumu

Poslanici Narodne skupštine RS usvojili su večeras, nakon dvodnevne rasprave, Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi sa 46 glasova ZA, 16 protiv i šest uzdržanih.

Poslanici su se o ovom zakonu izjašnjavali nakon što je Zakonodavni odbor razmotrio i prihvatio svih 11 amandmana Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i sva tri Srpske demokratske stranke (SDS).

Ministar uprave i lokalne samouprave Zoran Lipovac je, u ime Vlade kao predlagača zakona, odbacio, odnosno preformulisao jedan amandman SNSD-a, te odbacio dva amandmana SDS-a, a prihvatio jedan tehničke prirode, što je potvrđeno i glasanjem poslanika.

Klub SDS-a nije prihvatio ministrovo obrazloženje da se ne mogu zakonom propisivati pojedinačna pitanja i zatražio da se o tim amandmanima izjasne poslanici koji im, takođe, nisu dali "zeleno svjetlo".

Tako se u usvojenom zakonu nisu našli zahtjevi svih opozicionih stranaka prema kojima se referendum obavezno raspisuje kad se odlučuje o promjenama ustava RS i BiH i o pristupanju vojnim savezima, kao i da rezultat referenduma bude punovažan, bez obzira koliko je građana glasalo.

To znači da su zadržane odredbe prema kojima je referendum punovažan ako je na njemu glasala natpolovična većina registrovanih birača, a referendumsko pitanje dobilo podršku građana ako se za njega izjasnila natpolovična većina izašlih građana.

Prihvaćeni su amandmani Kluba poslanika SNSD-a da se za provođenje referenduma fomrira "ad hoc" republička komisija samo onda kada se donosi odluka o raspisivanju referenduma, a ne da to bude stalno tijelo i da se izmijene odredbe koje propisuju da se prilikom izbora članova komisije obavezno vodi računa o zastupljenosti političkih stranaka, konstitutivnih naroda i grupe ostalih, budući da se srazmjerna zastupljenost političkih staranaka u organu koji je raspisao referendum i srazmjerna zastupljenost konstitutivnih naroda i grupe ostalih mogu naći u kontradikciji.

Među prihvaćenim amandmanima su i oni kojima se referendum predviđa kao mogućnost, umjesto kao obaveza, kojima se građanima omogućava da iniciraju, ali nemaju ustavom dato pravo da predlažu promjene ustava i kojima se definiše da je za pokretanje inicijative za raspisivanje referenduma na nivou opštine ili grada potrebno 3.000 birača u opštinama koje broje više od 30.000 upisanih birača.

Prihvaćeno je da se u zakonu ne spominje datum, nego vrijeme referenduma, da se uredi učešće u referendumu građana Brčko Distrikta koji imaju državljanstvo RS, da se na referendumskom listiću ne može naći mogućnost izbora između više ponuđenih odgovora, te da se na novi način odredi rok u kojem se može podnijeti žalba Vrhovnom sudu RS protiv rješenja komisije koja odlučuje o prigovoru, odnosno ako komisija ne donese odluku u roku propisanom za odlučivanje o prigovoru.

Jedini amandman SNSD-a, koji predlagač nije prihvatio, je da, ako se građanskom inicijativom traži promjena propisa i opštih akata iz nadležnosti lokalnih parlamenata, lista potpisnika treba da sadrži najmanje pet odsto upisanih birača ili najmanje 3.000 potpisa građana, ako je povoljnije za podnosioca inicijative.

Lipovac je rekao da je ovaj amandman u suprotnosti sa Zakonom o upravi i lokalnoj samoupravi i dodao da je za ovakvu inicijativu potrebno onoliko potpisa koliko traže statuti lokalnih zajednica i sam zakon.

Raspravi o Prijedlogu zakona o referendumu i građanskoj inicijativi nisu prisustvovali poslanici Stranke za BiH, SDA i SDP-a BiH.

Radojičić: Kvalitetna pravna osnova za referendum

Predsjednik Narodne skupštine Igor Radojičić ocijenio je da je usvajanjem Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS dobila kvalitetnu pravnu bazu da  parlament može u određenom trenutku da pozove građane RS na referendum.

Radojičić je večeras rekao novinarima da je potpuno uvjeren da ovaj zakon može izdržati test Ustavnog suda RS.

On je istakao da se glasanje opozicionih stranaka protiv zakona može tumačiti jedino kao njihovo protivljenje Zakonu o referendumu, jer suštinski njihovih primjedbi na zakon nije bilo i primjedbe amandmani odnosili su se uglavnom na definisanje referendumskog pitanja, koja su vrlo sporna.

Radojičić je ukazao na potrebu da PDP, SDS i SRS RS nađu svoje listinge glasanja iz 2005. godine kada su ''izglasali reformu odbrane i članom  84  Zakona o odbrani BiH propisali da BiH ide u NATO savez''.

- Taj zakon je i dalje na snazi i ako neko želi da ga mijenja treba da promijeni Zakon o odbrani BiH. To nema nikakve veze sa referendumom o NATO-u u RS - naglasio je Radojičić nakon završetka posebne sjednice Narodne skupštine RS na kojoj je po hitnom postupku usvojen Zakon referendumu i građanskoj inicijativi.

Govoreći o mogućnosti da ocjena ustavnosti ovog zakona bude zatražena i pred Ustavnim sudom BiH, Radojičić je rekao da postoje pravne mogućnosti za obraćanje građana BiH i Ustavnom sudu BiH, ali da to nije zaštita vitalnog nacionalnog interesa.

- Zaštita vitalnog nacionalnog interesa prema Ustavu RS je vrlo precizno propisana i ona se putem Vijeća naroda RS traži pred Ustavnim sudom RS - istakao je Radojičić.

On je rekao da se zaštita pred Ustavnim sudom BiH može tražiti ukoliko neko tvrdi da neka od odredbi usvojenog zakona nije u skladu sa Ustavom BiH, ali da ne vidi u čemu ovaj zakon, koji je prije svega tehničke i proceduralne prirode, ne bi bio u skladu sa nekom odredbom tog ustava.

Radojičić vjeruje da objektivna pravna analiza pred Ustavnim sudom BiH može dati pozitivnu ocjenu o ovom zakonu.

Referendum u funkciji navikavanja i Miloševićeve strategije

Predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdži smatra da je referendum u manjem bh. entitetu pravno irelevantan i u funkciji strategije navikavanja na referendum dok se ne dođe do pravog pitanja.

Silajdžić je na konferenciji za novinare u Sarajevu rekao je da referendum "u funkciji strategije Slobodana Miloševića i njegovog projkta razbijanja BiH".

- Mada pravno ne može imati nikakvih posljedica izuzev na psihološkom planu da se ljudi navikavaju na referendum i da se dođe do spiskova, te zaokruži sticaj okolnosti u kojima bi bilo moguće postaviti pravo referendumsko pitanje nakon nekoliko pitanja koja i nisu tako bitna - smatra Silajdžić.