Nikola Grabovac: Očekuje nas vruće ljeto i privredni kolaps, a javne kuhinje će najbolje raditi!

Grabovac je trenutno rektor Univerziteta Apeiron u Travniku. Cenzus, budžet, glad i siromaštvo, rješenje za ekonomsku kataklizmu u kojoj je naša država - bile su neke od tema emisije. Naravno, nezaobilazne su sukob sa MMF-om, federalna Razvojna banka i propala ekonomska politika naših vlada, zbog kojih će u redovima narodnih javnih kuhinja biti armija nezaposlenih.

"Sudbina Titanika nam prijeti. Privredni kolaps izaziva poremećaje u socijalnoj, zdravstvenoj, penzionoj sferi. Ipak, rješenja postoje. MMF nam možda i ne treba", upozorava Grabovac.

"Rezultati pokazuju da Vlada FBiH zadnjih godina nije dobro radila. Nezaposlenost raste - u promjeni struktura nezaposlenosti povećava se zaposlenost u javnoj upravi, državnim organima, bankarstvu. Ljudi u proizvodnji je sve manje. Oni više ne mogu finansirati zdravstvo, školstvo, penzionere... Cenzus je fenomen koji se dešava samo u BiH i primjenjuje se samo nad jednim dijelom populacije. Ako se ide na cenzus po osnovu prihoda ili na osnovu imovine, nepoznato je još, pitanje je zašto se prihodi svih ne bi umanjili, pa i penzionerima sa preko nekoliko hiljada KM", navodi Grabovac, te dodaje:

"Program Vlade FBiH za 2010. je napravljen rutinski, kao je riječ o svakoj i najnormalnijoj godini. Čini mi se da nemamo ljudi koji znaju šta rade, niti se angažuju ljudi koji znaju kako se radi. U BiH ima stručnjaka. Problem naših ljudi je tzv. položajna pamet. Situacija je tako komplikovana da se nijedan premijer ne smije upustiti u posao bez jedne grupe eksperata. Akademska zajednica, nažalost, šuti. Iz straha. Bolje je, kažu, ne puhati uz vjetar".

"Ovaj aranžman sa MMF-om će samo spasiti vladu, i to na kratak period. Budžet se ne može puniti kreditima. Pokrenuta je inicijativa sa Privrednom komorom FBiH da se krajem marta organizuje sastanak privrednika, bankara, vlasti da se nađu radi izlječenje privrede", najavljuje Grabovac, smatrajući da "u ovom trenutku nema važnijeg skupa i važnije teme".

"Višak od 250 miliona KM u vrijeme dok sam bio ministar objašnjavam jednostavno prikupljanjem prihoda, ne davanjem kredita. Sada ima jako mnogo neprikupljenih prihoda. Razvojna banka treba. Po dolasku na mjesto ministra sam dobio pismo Svjetske banke u kojem je stajalo da se traži likvidiranje Razvojne banke, što sam odbio. Ona je potrebna za pokretanje proizvodnje i zapošljavnje ljudi ili zadržavanje postojećeg broja zaposlenih. Smatram da se njena sredstva ne bi trebala koristiti za izgradnju poslovnih ni stambenih objekata. Rješenje za ekonomsku krizu postoji. U građevinarstvu bih zahtijevao da se vlast mora oglasiti da do 1. maja otvori najmanje 5-6 dionica autoputa ili brzih cesta gdje će se zaposliti nekoliko hiljada ljudi, s tim da poslove moraju dobiti bh. firme. U ovom trenutku se mora krenuti u proizvodnju i kreditiranje stanova. Cijena kvadarat stana ne bi smjela biti veća od 1.200 KM, što se može napraviti, anuitet ne bi smio više od 250 i 400 KM. Maloprodajni lanci u BiH bi morali imati najmanje 40% bh. proizvoda - u slučaju da ne prihvate, postoje prisilne mjere, legalne i jednostavne. Prerađivačima trebaju krediti i rokovi plaćanja u roku od 30 dana. Onima koji počinju prvi biznis omogućiti kredite sa kamatom do 8% i grejs period. Sadašnja godišnja stopa je preko 30%", zaključuje Grabovac, uz konstataciju:.

"Očekuje nas vruće ljeto. Crni scenarij je da će javne kuhinje najbolje raditi. Volio bio da griješim u svojim procjenama".

• 21 Feb, 2010
• 975 views