Ko će platiti pola miliona funti za odbranu Ejuba Ganića?

Prema grubim procjenama, troškovi odbrane bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejuba Ganića mogli bi dostići i više od pola miliona funti, odnosno blizu 1, 5 miliona KM. U posljednje vrijeme sve više se spekuliše o mogućnosti da se zvanične institucije, u prvom redu FBiH, uključe u finansiranje odbrane Ejuba Ganića. Prema grubim, nezvaničnim procjenama...

... troškovi odbrane bivšeg člana ratnog Predsjedništva BiH Ejuba Ganića, o čijoj će ekstradiciji Srbiji konačnu odluku donijeti Viši sud Velike Britanije, mogli bi iznositi pola miliona funti, odnosno blizu 1, 5 miliona KM! S obzirom na imovinu koju posjeduje i primanja, za Ejuba Ganića opravdano bi se moglo reći da spada u red bogatijih bh. građana, ali trošak od 1,5 miliona i za finansijski dobrostojećeg Ganića prevelik je izdatak pa su preduzete sve mjere ne bi li se taj trošak podijelio sa poreznim obveznicima, ako ne BiH, ono barem Federacije BiH.

KO ĆE KOME...
Iako realno postoji potreba da država učestvuje u troškovima koje Ganić ima u Londonu, to je obzirom na nemogućnost političkog kompromisa nerealno očekivati. Posebice ako se zna da je, primjerice, nezavisni poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Momčilo Novaković najavljivao pokretanje inicijative za utvrđivanje odgovornosti člana bh. Predsjedništva Harisa Silajdžića jer je djelovao «protivustavno» i samostalno u slučaju Ganić. Podsjećanja radi, timovi iz kabineta Harisa Silajdžića i ministra vanjskih poslova Svena Alkalaja predvođeni Damirom Arnautom učestvovali su u pomoći, prikupljanju dokaza i njihovoj analizi u odbrani Ejuba Ganića. Time je navodno ušteđeno stotinjak sati rada i angažmana britanskih advokata koje bi morao platiti sam Ganić, a troškove Damira Arnauta uključujući i tri putovanja u London u iznosu od oko 5.000 KM plaćeni su iz budžeta člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića. Mnogo ranije poslanik Novaković nije postavljao ista pitanja kada je cijela politička elita iz RS-a predvođena Miloradom Dodikom o državnom trošku posjećivala osuđenu ratnu zločinku Biljanu Plavšić. A nakon njenog puštanja na slobodu i sama Plavšićka je putovala o državnom trošku, i to privatnim avionom.
S druge strane, troškovi odbrane Ejuba Ganića su ogromni. Osim troškova stanovanja i življenja u Londonu, koji nisu zanemarljivi, najveći problem Ganiću i njegovoj porodici predstavljaju skupe advokatske usluge. Satnica glavne odvjetnice Claire Montgomery je 850 funti, dok druga dva advokata uključena u odbranu Ganića koštaju između 400 i 450 funti po satu. Troškovi će naravno ovisiti od toga koliko dugo bude trajao proces, ali neke procjene govore da bi advokatski troškovi, koji sada iznose preko 120.000 funti, mogli premašiti cifru od pola miliona funti. Stoga se u posljednje vrijeme sve više spekuliše o mogućnosti da zvanične institucije, u prvom redu FBiH, učestvuju u sufinansiraju Ganićeve odbrane.

PRODAJ KUĆU, PLATI ADVOKATA
U tom smislu, navodno, povučeni su i prvi konkretni potezi. Naime, preme nazveničnim informacijama na ruke predsjednika Vlade FBiH Mustafe Mujezinovića stigao je zahtjev da se Ejubu Ganiću za prinudni boravak u Londonu i troškove odbrane isplati oko 250 hiljada eura. Međutim, Mujezinović nema ni ovlaštenja, a ni odobrenja da se upusti u takav projekat. Svjesni Mujezinovićeve nemoći, članovi Udruženja građana Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka predvođeni umirovljenim generalom Ramizom Drekovićem od Mujezinovićevog stranačkog šefa, predsjednika SDA Sulejmana Tihića, zahtijevali su da se nađe način finansijske pomoći Ejubu Ganiću.
Tom prilikom, Tihić je Drekovića i članove Udruženja upoznao sa činjenicom da postoji Fondacija osnovana kako bi se finansirala tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore na čijem je računo ostalo neiskorištenih blizu milion KM, te da bi se ta sredstva eventualno mogla iskoristiti za finansijsku pomoć Ejubu Ganiću, ali i za pomoć osuđenom Iliji Jurišiću. Naime, Fondacija je osnovana u vrijeme kada je Sulejman Tihić obnašao dužnost člana Predsjedništva BiH, a na njeno čelo postavljen je profesor dr. Avdo Sofradžija. Prema riječima Ibrahima Čolakhodžića, predsjednika Upravnog odbora Fondacije, osnivači su Konges bošnjačkih intelektualaca, Hrvatsko narodno vijeće, Udruženja majki Srebrenice i Žepe i Društvo za ugrožene narode BiH. «Na računu Fondacije koja je registrovana pri Ministarstvu pravde BiH trenutno se nalazi 1, 2 miliona KM neiskorištenih sredstava. Do sada nije bilo govora niti je bilo zvaničnih zahtjeva da se taj novac iskoristi za odbranu Ejuba Ganića, pomoć Iliji Jurišiću, niti bilo kome drugom», kaže Ibrahim Čolakhodžić, navodeći da Fondacija ima jasan cilj, te da su sredstva bila isključivo namijenjena za tužbu koju je BiH pred Međunarodnim sudom u Hagu podnijela protiv Srbije za genocid i agresiju. Ukoliko se zvanično zatraže sredstva Fondacije za finansijsku pomoć Ganiću, Jurišiću i drugim eventualnim uhapšenicima, morao bi se mijenjati Statut Findacije i svi drugi dokumenti do čega, mišljenja je Čolakhodžić, vjerovatno neće doći. Dakle, vladajuća bošnjačka stranka SDA po svemu sudeći nema ni želju ni namjeru finansijski podržati porodicu Ganić, pogotovo ako se u obzir uzme činjenica da je Haris Silajdžić odbranu Ganića već iskoristio za skupljanje političkih poena. Stoga će Ganić svoju odbranu morati platiti vlastitim sredstvima i donacijama koje za njagovu odbranu prikupe njegovi zemljaci.

Ciljani zahtjev za ekstradiciju
EJUB GANIĆ BIT ĆE ISPORUČEN SRBIJI?!
Kako nezvanično saznajemo, vrhunski pravni eksperti Srbije, koji su, između ostalog, zaslužni za odbranu te zemlje pred Međunarodnim sudom u Haagu za genocid, vjeruju da će britanski Sud donijeti odluku da se bivši član ratnog Predsjedništva BiH Ejub Ganić isporuči Srbiji. Naime, srbijansko pravosuđe ciljano je zahtjev za hapšenje i ekstradiciju Ganića uputilo Velikoj Britaniji znajući da u toj zemlji imaju najveće šanse da iz pravne bitke izađu kao pobjednici.
(Ne)zakonita pomoć zločincima
VLASTI RS-A BRINU SE ZA SVOJE RATNE ZLOČINCE I NJIHOVE PORODICE
Na osnovu Zakona o saradnji Republike Srpske sa Haškim tribunalom, entitetska Vlada donijela je 2004. godine odluku kojom se određuju vrste i visina pomoći haškim optuženicima i njihovim porodicama. Porodice su dobijale mjesečne naknade koje su varirale zavisno od prosječne plate u RS-u, dok su djeca haških optuženika primala mjesečne stipendije za fakultete i školarine za srednjoškolsko obrazovanje. Vlada je snosila i troškove putovanja porodica u Hag dva puta godišnje, a uvedena je i jednokratna pomoć od 50.000 KM optuženicima koji se sami predaju. Dolaskom na vlast Milorada Dodika, u budžetu RS više se ne planiraju sredstva za pomoć optuženicima, ali prethodna odluka Vlade nikada nije stavljena van snage.

Međutim, Tim za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženje nestalih lica Vlade RS-a nedavno je najavio pomoć haškim optuženicima i osuđenicima za ratne zločine iz tog entiteta. U timu smatraju da se Srbi osuđeni pred Tribunalom i Sudom BiH, kao i njihove porodice, nalaze u teškoj materijalnoj situaciji, te da bi njihov prioritet trebalo da bude pomoć ovim kategorijama. “Jedan od prioriteta Tima za istraživanje ratnih zločina RS u narednom periodu bit će pronalaženje mogućnosti da se optuženima i osuđenima za ratne zločine, kao i njihovim porodicama, pruži materijalna podrška”, izjavio je Janko Velimirović, vršilac dužnosti direktora Centra za istraživanje ratnih zločina.

• 6 Jun, 2010
• 1290 pregleda