Nezaposlenost u BiH četiri puta veća nego u EU


Na svakom koraku govori se o problemu nezaposlenosti, posebno mladih. Ne zna se kako ga prevazići, a sastanci političkih partija, nevladinih organizacija i sindikata na tu temu su neizbježni. Kako se zaposliti? Više od polovine mladih osoba od 18 do 35 godina u BiH je nazaposleno.

I u Hercegovačko-neretvanskom kantonu skoro 13 hiljada osoba među kojima je najveći broj mladih čeka na posao. Oni koji završavaju školovanje ili studiraju nisu optimistični kada je riječ o njihovoj budućnosti u Bosni i Hercegovini.

„Trenutno sam student. Ovdje ne vidim nikakvu perspektivu i sasvim sigurno selim van Bosne i Hercegovine“ kaže jedan mostarski student, dok njegova kolegica također ima slične planove i kaže kako će nakon završetka studija otići da živi u Norvešku. „Srećom, tamo imam rodbinu koja će me prihvatiti jedno vrijeme dok ne dobijem zaposlenje koje je sasvim izvjesno“ tvrdi ona.

Boško Tomić direktor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske kaže kako je na birou za zapošljavanje najviše onih s gimnazijom, građevinskom i tehničkom srednjom školom. „Ja sam spreman sa sigurnošću izjaviti da će se u narednih pet godina oni teško zaposliti. Pet puta se brže zapošljavaju fakultetski obrazovani ljudi od onih sa srednjom stručnom spremom. Trebalo bi ići sa projektima zapošljavanja onih sa srednjom školom“ ističe Tomić.

Mladi moraju preuzeti inicijativu

Od turizma će se jednom u Bosni i Hercegovini dobro živjeti, mišljenja je Nusret Omić dok pojašnjava zašto je završio srednju Turističku školu. Već je dobio punude da bude angažovan za rad na crnogorskom primorju. „Ukoliko se dokažem na tom radnom mjestu postoji mogućnost ostanka na duži period. Aplicirao sam za rad u Crnoj Gori, no kako se razgovor odvijao bilo je i ponuda za Dubai“ priča Omić.

Iako istraživanja Komisije za koordinaciju mladih u BiH kažu kako bi 57 posto mladih ljudi napustilo Bosnu i Hercegovinu radi privremenog rada, direktor Agencije za zapošljavanje mladih Teo Balić kaže kako dosadašnje iskustvo u njihovom radu pokazuje pasivnost mladih ljudi. „Manje-više na razgovor za posao dođu neuredni, smiju se, neozbiljno shvaćaju situaciju, ne odgovaraju na pitanja... Poražavajuće je da kada pitate mladog čovjeka ima li kakvih planova i šta bi radio on odgovara – „Ne znam!“ priča Balić.

Nedovoljnu zainteresovanost mladih ljudi koji se često žale na nepostojanje radnih mjesta ne shvata ni Nusret Omić koji budući posao smatra dragocjenom prilikom koju planira unovčiti do povratka u Mostar. „To i jeste ovdje veliki problem! 12 sati, radna sedmica – više ljudi ispija kafe, nego da rade“ kaže Nusret.

Statistički podaci govore da je stopa nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini 58,5 posto i gotovo je četverostruko veća nego u zemljama Evropske Unije, piše deutsche welle.