Istraživanje: Naučnicima se vjeruje, svećenicima ne

24SI - Naučno obrazovano stanovništvo još uvijek vjeruje svojim stručnjacima, međutim u nekim važnim područjima izgubilo je to povjerenje, pokazala je nova studija koju su proveli ugledni magazini Scientific American i Nature.

Prošla godina bila je teška za naučnike. Dokumenti o klimatskim promjenama koji su procurili preko elektronske pošte otkrili su određenu pristranost stručnjaka, a zdravstveni radnici optuženi su da su preuveličali opasnost od relativno blage gripe tipa H1N1 da bi pomogli farmaceutskim firmama da prodaju više lijekova. S obzirom da vlasti trebaju donijeti ključne političke odluke o klimi, energiji, zdravlju i tehnologiji, nužno se nameće važno pitanje – koliko su posljednji događaji uzdrmali povjerenje ljudi u nauku, odnosno vjeruju li oni još uvijek u nju i njene predstavnike.

Istraživanje je provedeno preko internet stranica na uzorku od 21.000 ljudi. Očekivano, u studiju se uključila uglavnom obrazovana publika, čitaoci spomenutih magazina– 19 posto učesnika prijavilo se kao doktori nauke. Ali rezultati su pokazali da i njihovi stavovi značajno variraju ovisno o temama i zemljama u kojima žive.

Na pitanje kojim grupama ljudi vjeruju na skali od jedan (nikako ne vjeruju) do pet (jako vjeruju), naučnici su prošli najbolje sa prosječnom ocjenom 3,98. Za njima redom slijede: porodica (3,09), nevladine udruge (3,09), udruge građana (2,69), novinari (2,57), kompanije (1,78), izabrani funkcioneri (1,76) i, konačno, vjerski vođe (1,55).

Zanimljivo je da učesnici najviše povjerenja imaju u nauku kada je riječ o evoluciji (4,3), a zatim obnovljivim izvorima energije (4,08), porijeklu svemira (4), istraživanjima matičnih stanica (3,97), uzrocima raka (3,91), nuklearnoj energiji (3,67), klimatskim promjenama (3,66), uzrocima autizma (3,53), sigurnosti hrane (3,44), vitaminskim preparatima (3,42), GM biljkama (3,39), pesticidima (3,33), lijekovima protiv depresije (3,21) i, konačno, pandemiji gripe (3,19).

Odgovori na pitanje trebaju li se naučnici miješati u politiku, značajno su varirali od zemlje do zemlje. Njemačka, u kojoj vodeća političarka Angela Merkel ima doktorat iz kvantne hemije, sa najvećim je postotkom podržala ulogu naučnika. Nešto manju podršku dobili su u SAD-u, a najmanju u Kini.

Većina ispitanika smatra da ekonomija treba više izdvajati za nauku, dok štedjeti treba na izdacima za potrebe odbrane, odnosno na oružju. Čak 89 posto ljudi smatra da ulaganje u nauku, čak i kada ne donosi direktnu korist, ipak predstavlja temelj budućeg razvoja.

Ali razvoj tehnologije može imati i neočekivane loše posljedice. Zato su autori studije odlučili ispitati od kojih njenih aspekata ljudi najviše strahuju.

Prema rezultatima, učesnici se još uvijek najviše boje nuklearne energije i smatraju da treba tražiti druge, čišće izvore (47 posto). Nešto je manji strah od nanotehnologije (26 posto), dok se istraživanjima na čimpanzama protivi sličan postotak ispitanika (23 posto). Protiv uzgoja genetski modificiranih biljaka za hranu je 22 posto ljudi, protiv testiranja lijekova na sisavcima 12 posto, istraživanja na embrijima osam posto, a protiv stvaranja umjetnih organizama sve dok se ne pokažu potpuno sigurnima sedam posto.

Zanimljivo je da se nuklearnoj energiji najviše protive Evropljani - čak 66 posto - a Amerikanci dosta manje - 18 posto. Strah od nanotehnologije je sličan na Starom i Novom kontinentu - 23 posto prema 28 posto - a Evropljani su oprezniji od Amerikanaca kada je riječ o GM hrani – 27 posto prema 13 posto. Posebno su skeptični stanovnici Belgije, Francuske, Njemačke, Italije i Španije, ali ne i Velike Britanije, koji o GM hrani imaju slično mišljenje kao Amerikanci.

Najveća razlika u povjerenju ljudi u nauku između SAD-a i Evrope zabilježena je u vezi sa gripom. Naučnim procjenama o nastupanju pandemije danas vjeruje čak 66 posto Amerikanaca, a samo 31 posto Evropljana.