Karadžić odbio da se izjasni o krivici i najavio osporavanje tribunala

Bivši vođa SDS-a i bosanskih Srba Radovan Karadžić odbio je danas pred Haškim tribunalom (ICTY) da se izjasni o krivici po izmjenjenoj optužnici, koja mu na teret stavlja genocid i zločine protiv čovječnosti nad nesrbima u BiH 1992-95. godine.

Sudija Iain Bonomy je zatim, u skladu sa pravilima suda, uveo u spis da se Karadžić izjasnio da nije kriv po svih 11 tačaka optužnice.

- Neću se uopšte izjasniti iz razloga koje sam već naveo, ovaj sud nema pravo da mi sudi - rekao je Karadžić pošto ga je sudija Bonomy pitao kako se izjašnjava po prvoj tački optužnice za genocid.

Karadžić je kazao i da optužnicu osporava "po osnovu mog sporazuma s međunarodnom zajednicom koju je u to vrijeme predstavljao (izaslanik SAD) Ričard Holbruk", i najavio da će osporavati i nadležnost Tribunala.

On je ranije pred sudom više puta tvrdio da mu je Holbruk 1996. godine, u ime SAD i Savjeta bezbjednosti UN, garantovao imunitet od Tribunala, ako se povuče iz politike i javnog života.

Sudija Bonomy je Karadžiću isključio mikrofon pošto je on počeo da govori o tome da se "ne mogu ratovi završavati na prevaran način" i da se "ne može igrati sa celim narodima i regionima".

Dopunjena optužnica Karadžića tereti za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 opština u BiH, progon, istrebljenje, ubistva i druge zločine nad Bošnjacima i Hrvatima 1992-95. godine.

Usvojivši prigovor Tužilaštva, sudsko vijeće je naknadno uvrstilo u optužnicu i tri navoda o masovnim ubistvima nesrba u BiH koje je prvobitno bilo odbilo.

Karadžić je u dvije tačke optužen za genocid, a u devet tačaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju, nehumana dela, terorisanje civilnog stanovništva, nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca.

Optužbe protiv Karadžića sažete su i usredsređene na etničko čišćenje u BiH 1992-95, kampanju terora protiv civila tokom opsade Sarajeva u isto vreme, uzimanje UN osoblja za taoce u maju i junu 1995, te genocid u Srebrenici u julu 1995. godine.

Ta krivična djela su, pored genocida, u pet tačaka kvalifikovana kao zločini protiv čovječnosti, a u četiri kao kršenje zakona i običaja ratovanja.

Premda je broj tačaka optužnice ostao isti, 11, tužioci smatraju da su četiri tačke, progon, istrebljenje i ubistva, u izmjenjenoj optužnici nove, zbog čega će Karadžiću biti omogućeno da se po njima izjasni o krivici.

Karadžić je izmjenjenom optužnicom, zajedno sa komandantom Vojske RS Ratkom Mladićem, označen kao ključni učesnik u zajedničkom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bilo trajno uklanjanje, putem zločina, Bošnjaka i Hrvata sa teritorija koje su Srbi smatrali svojim, širom BiH.

Pored VRS, u tom poduhvatu učestvovale su JNA/Vojska Jugoslavije, MUP Srbije i srpske paravojne snage.

Kao "dodatne zločinačke poduhvate" Karadžića i Mladića, tužioci navode "širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva preko kampanje snajperisanja i granatiranja", zatim "eliminisanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice" i "uzimanje za taoce osoblja UN".

• 4 Mar, 2009
• 984 views