Đurđa Adlešič: Haag će nas osuditi i za komadanje BiH Izvor vijesti:
Kako bi se spriječilo da Haaški sud izrekne još težu osudu hrvatskoj politici nego što je to učinio u presudi generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku, zastupnica Đurđa Adlešič pokrenula je inicijativu za hitno formiranje stručne grupe koja bi prikupila argumente za rušenje teze o udruženom zločinačkom pothvatu koji je sijao genocid u BiH.
Adlešič kaže kako joj je cilj spriječiti da se u skoro vrijeme u
Haagu izrekne presuda prema kojoj su pokojni predsjednik Franjo Tuđman,
ministar odbrane RH Gojko Šušak te Janko Bobetko i Mate Boban bili na
čelu zločinačke organizacije kojoj je cilj bio etničko čišćenje dijelova
BiH od muslimanskog i drugog nehrvatskog stanovništva te stvaranje
Hrvatske Republike Herceg Bosne koju se namjeravalo pripojiti Hrvatskoj.
Riječ je o tezi o udruženom zločinačkom pothvatu na kojoj se temelji
dio optužnice protiv šestorice bosanskohercegovačkih Hrvata. Optužnicu
je Tužilaštvo Haaškog suda podiglo protiv Jadranka Prlića, bivšeg
predsjednika HZ HB, Brune Stojića, načelnika Odjela odbrane HVO-a,
Slobodana Praljka, bivšeg oficira HV-a i pomoćnika ministra odbrane,
Milivoja Petkovića, načelnika HVO-a, Valentina Ćorića, bivšeg načelnika
Vojne policije, a zatim ministra unutrašnjih poslova HR HB, te Berislava
Pušića, koji je bio oficir za vezu između HVO-a i UNPROFOR-a.
Njih
šestoricu ističe se kao dio udruženog zločinačkog pothvata predvođenog
Tuđmanom, Šuškom, Bobetkom i Bobanom te kao odgovorne za progone na
političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi – ubistva, silovanja, deportacije,
zatvaranje, uništavanje gradova i sela, pustošenje, premještanje i
zatvaranja civila...
Potrebu da se formira tim stručnjaka koji bi
bio sastavljen od ljudi upućenih u zbivanja u BiH, ali i samu optužnicu
i tok suđenja, Đ. Adlešič adresirala je ministru pravosuđa, Draženu
Bošnjakoviću, ali je svoju inicijativu stavila na znanje i premijerki
Jadranki Kosor. Adlešič smatra da bi za Hrvatsku bilo neprihvatljivo
kada bi Haaški sud prihvatio navode iz optužnice protiv šestorice Hrvata
iz BiH u kojima se kaže da su “članovi udruženog zločinačkog pothvata,
među kojima su bili optuženici, ali i Tuđman, Boban i ostali, vodili
dvoličnu politiku prema BiH..., da su, ali manje javno, radili na
ostvarenju svog cilja – Velike Hrvatske unutar granica Banovine
Hrvatske”.
Kao posebno neugodne detalje za Hrvatsku koje bi
stručna grupa trebala oboriti Đ. Adlešič ističe dijelove optužnice u
kojima se navodi sastanak 27. decembra 1991., a na kojem je Tuđman
“rezimirao cilj udruženog zločinačkog pothvata rekavši da je vrijeme da
iskoristimo priliku i okupimo hrvatski narod unutar najširih mogućih
granica”. Takva je formulacija iz optužnice u kojoj se spominje sastanak
kod Tuđmana od 17. rujna 1992., kada je Tuđman okupio Šuška, Bobana i
Prlića. Haaški tužioci navode da su razgovarali o Banovini Hrvatskoj te
da je Tuđman rekao kako je “od životnog interesa za hrvatsku državu
osigurati našu poziciju, u nacionalnom i teritorijalnom smislu, u Bosni i
Hercegovini”, piše Večernji.
Kao što je u optužnici i presudi
protiv generala Gotovine, Markača i Čermaka bio istaknut sastanak na
Brijunima koji je Tuđman sazvao uoči Oluje kao ključan trenutak za
stvaranje zločinačkog plana, tako se u slučaju optužnice protiv
šestorice Hrvata iz BiH navode sastanci koje je Tuđman održavao na
Pantovčaku, a na kojima su bili hrvatski političari iz BiH.
Osim
što traži formiranje radne grupe koja bi se pozabavila udruženim
zločinačkim pothvatom, Đ. Adlešič takođe se zauzima za to da Hrvatska da
garanciju Haaškom sudu za šestoricu Hrvata za privremeno puštanje na
slobodu do objavljivanje presude. Naime, Prliću, Stojiću, Praljku,
Petkoviću, Ćoriću i Pušiću suđenje je završilo u martu ove godine, ali
svi su ostali u pritvoru čekati presudu. Optužnica protiv njih bila je
objavljena 2. aprila 2004. godine, a nakon toga dva je puta mijenjana,
prvi put krajem 2005., a drugi put u maju 2008. godine. Suđenje je
počelo u aprilu 2006. i trajalo je do februara ove godine, kada su
započele završne riječi. U 465 sudskih dana bilo je ispitano 145
svjedoka Tužilaštva i 65 svjedoka odbrane.
- 19 Apr, 2011
- 1042 views
- No comments