Katolici širom svijeta sutra slave svoj najveći praznik- Uskrs
Uskrs je i prvi blagdan koji se slavi još od apostolskih vremena, a vuče podrijetlo u židovskom blagdanu Pesahu
Katolici sutra slave svoj najveći i najstariji blagdan - Uskrs ili Vazam - dan uskrsnuća Isusa Krista kao najočitije svjedočanstvo Kristova božanstva i ujedno zalog uskrsnuća za vječni život.
Uskrs će vjernici diljem BiH obilježiti svečanim liturgijama u crkvama koje su se u korizmenom 40-dnevlju spremale za svetkovanje vazmenog otajstva. Kao središnji blagdan crkvene godine, Uskrs se u liturgiji slavi punih pedeset dana, do Duhova ili Pedesetnice.
Uskrs je i prvi blagdan koji se slavi još od apostolskih vremena, a vuče podrijetlo u židovskom blagdanu Pesahu, to jest Pashi. I dok su Židovi Pashom slavili čudesna Božja djela, koja je on pokazao posebno izlaskom Izraelaca iz egipatskoga ropstva, kršćanska se vjera usredotočuje na Isusovo uskrsnuće, to jest prijelaz iz smrti u život.
Uskrs je pomičan blagdan, utemeljen na lunarnom kalendaru sličnom, ali ne identičnom, hebrejskom kalendaru. Prvotno se Uskrs slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se jedanput na godinu. Uz blagdan Uskrsa, kod Hrvata katolika su vezani mnogi starodrevni pučki običaji. Uskrsna jaja (pisanice), uskrsni krijes i blagoslov jela, dio su narodnih običaja vezanih uz taj najvažniji kršćanski blagdan.
Blagoslov jela stara je crkvena i pučka tradicija hrvatskoga naroda. Na Veliku subotu ili u rano jutro na sam Uskrs vjernici nose jelo na blagoslov u crkvu.
Katolici sutra slave svoj najveći i najstariji blagdan - Uskrs ili Vazam - dan uskrsnuća Isusa Krista kao najočitije svjedočanstvo Kristova božanstva i ujedno zalog uskrsnuća za vječni život.
Uskrs će vjernici diljem BiH obilježiti svečanim liturgijama u crkvama koje su se u korizmenom 40-dnevlju spremale za svetkovanje vazmenog otajstva. Kao središnji blagdan crkvene godine, Uskrs se u liturgiji slavi punih pedeset dana, do Duhova ili Pedesetnice.
Uskrs je i prvi blagdan koji se slavi još od apostolskih vremena, a vuče podrijetlo u židovskom blagdanu Pesahu, to jest Pashi. I dok su Židovi Pashom slavili čudesna Božja djela, koja je on pokazao posebno izlaskom Izraelaca iz egipatskoga ropstva, kršćanska se vjera usredotočuje na Isusovo uskrsnuće, to jest prijelaz iz smrti u život.
Uskrs je pomičan blagdan, utemeljen na lunarnom kalendaru sličnom, ali ne identičnom, hebrejskom kalendaru. Prvotno se Uskrs slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se jedanput na godinu. Uz blagdan Uskrsa, kod Hrvata katolika su vezani mnogi starodrevni pučki običaji. Uskrsna jaja (pisanice), uskrsni krijes i blagoslov jela, dio su narodnih običaja vezanih uz taj najvažniji kršćanski blagdan.
Blagoslov jela stara je crkvena i pučka tradicija hrvatskoga naroda. Na Veliku subotu ili u rano jutro na sam Uskrs vjernici nose jelo na blagoslov u crkvu.
- 7 Apr, 2012
- 1058 pregleda
- 3 Komentari