,..................

Pariški list «Métro» piše o Bosni i Hercegovini ističući u svom članku da u zemlji «vatra nije ugašena»

Elisabeth Braw iz «Metro World News» tvrdi da je BiH zapravo minirana korupcijom i siromaštvom, dok stručnjaci strahuju od novih oružanih sukoba, različitih zajednica. Novinarka portretira Jakoba Fincija, koji je podnio tužbu Europskom sudu ta ljudska prava u Strasbourgu (poznati slučaj Sejdić-Finci protiv BiH). Finci je rođen u talijanskom koncentracionom logoru 1943. godine i nikada nije napustio bivšu Jugoslaviju, čak ni u vrijeme opsjede Sarajeva. On je ostao živjeti u BiH, ali se kao Židov ne može kandidirati na izborima, jer, kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, po sadašnjem Ustavu i Izbornom zakonu, jedino Bošnjaci-muslimani, Srbi i Hrvati to mogu učiniti. List citira Fincija, odnosno mišljenje po kojemu su nacionalne političke partije opasnost za ovu oblast: «Svaka predstavlja etničku grupu i status quo im odgovara. Lakše je igrati na etničku kartu, nego se suočiti s ogromnim problemima korupcije i nezaposlenosti, u državi»!

«Métro» navodi i šta o svemu misli Paddy Ashdown, bivši visoki predstavnik u BiH, između 2002. i 2006. godine: «Povećana nesigurnost podsjeća na 1992 godinu. Mladi sve više pohađaju vjerske ustanove i stalno slušaju kako se ratne žrtve ne smiju zaboraviti jer nisu bile bez cilja. Generacija koja je bila na vlasti u vrijeme ratnih sukoba još uvijek upravlja državom, samo što danas umjesto oružja upotrebljavaju politiku za slijeđenje istih, ratnih ciljeva».

Ali, podvlači Braw, na zahtjev EU, BiH će morati da provede ustavne reforme i popis stanovništva. Međutim, neke manjine, poput Židova i Roma mogu biti zaboravljene: «Tako će se, nanovo, naglasiti tri velike etničke grupe i `ostali`», izjavila je Lydia Gall, odvjetnica Human Rights Watcha. «Naši autoriteti smatraju da je harmonija među etnijama moguće, bez stalnih sumnjai u namjere drugih zajednica», rekao je novinarki Darko Brkan, koji se nalazi na čelu nevladine organizacije «Zašto ne». Mnogo Bosanca i Hercegovaca iz svih etničkih grupa ne žele ovakav sustav kakav je sada, kazao je.

Elisabeth Braw zaključuje da sadašnje okolnosti prouzrokuju zastoj na putu međunarodnih integracija: «BiH je blokirana i onemogućena različitim `kvarovima`, korupcijom i neslaganjem, te osobnim bogaćenjem odgovornih, dok druge bivše republike nekadašnje zajedničke države Južnih Slavena napreduju».

To joj je objasnio Ashdown koji smatra da međunarodna zajednica ipak ne može nastaviti da okreće pogled od BiH, pošto se slabost na ovom području može proširiti. S druge strane, veliki dio tzv. srednjeg sloja stanovništva je u inozemstvu. Svaki obrazovani žitelj sam sebi postavlja pitanje – kako otići? Zemlja se pretvara u «crnu rupu» sto je tragično, ali na neki način simbolizira stanje cijele Europe.

Za Doznajemo.com prevela i obradila: Džana MUJADŽIĆ


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala