,................
Ministra prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Damira Hadžića Vijeće ministara je zadužilo da bude koordinator za nastupajući popis stanovništva. U razgovoru za Fenu Hadžić govori o popisu, njegovijm tehničkim stranama, ali i političkim kontroverzama ...
[24 sata info]
... koje se vežu za ovo pitanje.
Vijeće
ministara promijenilo je zakon o popisu stanovništva u BiH kako bi se
popis održao ujesen. Jesu li riješeni nedostaci koji su i uvjetovali
produženje roka za popis?
- Trenutno se radi na definiranju i
izradi okvirnog plana aktivnosti koji će utvrditi nositelje i njihovu
odgovornost za realizaciju svih aktivnosti priprema i realizacije popisa
od 1. do 15. oktobra 2013. godine. U skladu s tim, rok za finalnu
izradu kartografske dokumentacije je kraj ovog mjeseca, u okviru čega
treba riješiti i popis duž crte razgraničenja, što je u nadležnosti
geodetskih uprava.
Vijeće ministara BiH donijelo je odluku da ja,
kao ministar prometa i komunikacija, budem koordinator aktivnosti
vezanih za provođenje popisa. U toj funkciji mogu reći da popis neće
više biti odgađan i sve nedoumice tehničke prirode bit će otklonjene.
Popis je jedan od uslova kako bi BiH podnijela kredibilnu aplikaciju za
članstvo u Evropskoj uniji i zaista vjerujem da nijedna politička
partija ili bilo koji subjekat to neće opstruirati.
Šta su nedostaci koje je otkrio probni popis i kako će se ti nedostaci riješiti?
-
Analiza probnog popisa je završena i trenutno se radi na ažuriranju
popisnice i drugih metodoloških dokumenata, u skladu sa rezultatima
probnog popisa i preporukama IMO tima, ažuriranju financijskog plana,
strategiji komunikacije i javne kampanje i drugih poslova vezanih za
plan aktivnosti. U narednih nekoliko dana treba da se pristupi analizi
rezultata postpopisne ankete, kao i stvaranju pretpostavke za izradu
tehničke dokumentacije za štampu popisnog instrumentarija i nabavku
logistike za popis.
Pretpostavka za ovo je kvalitetna
kartografska podloga i utvrđivanje broja popisnih krugova i broja
kućanstava, riješavanje popisa duž entitetske crte razgraničenja, a što
je kao što sam već kazao, u nadležnosti geodetskih uprava entiteta.
Izradom okvirnog plana aktivnosti poboljšat će se koordinacija i
komunikacija između svih učesnika u pripremi i realizaciji popisa.
Šta je sa izjašnjavanjem o etničkoj i nacionalnoj pripadnosti, u vezi sa tim pitanjem podigla se velika prašina?
-
U Bosni i Hercegovini se oko svega pravi politička priča, pa, eto i u
vezi s popisom. Pitanje koliko ima Bošnjaka, Srba, Hrvata, manjina i
ostalih građana koji se etnički ne izjašnjavaju, koliko vjernika a
koliko ateista, prije svega treba zanimati stručne naučne krugove, a
svakako što manje političke partije. Nažalost, postojeće državno
uređenje Bosne i Hercegovine koje nije krojila Socijaldemokratska
partija BiH, oslikava jedno podijeljeno društvo u kojem je najvažnije je
li neko pripadnik određenog etnija i je li pripadnik poželjne vjerske
skupine, a ne je li sposoban, obrazovan, kakvi su pogledi na svijet,
itd.
Zato je pitanje brojnosti od nacionalističkih intelektualaca
i političkih partija nametnuto kao najvažnije, iako je za Bruxelles
mnogo bitnije pitanje iz tehničkog registra: Koliko u BiH živi građana,
koliko ima domaćinstava, koliko poljoprivrednih gazdinstava, itd. Bez
preciznih statističkih podataka Evropska unija neće izdvojiti ni
eurocenta za pomoć poljoprivrednicima, stočarima, malim i srednjim
preduzećima. Tačnije, BiH neće biti na euroatlantskom putu i članstvu u
EU.
Uostalom, koliko god neki u BiH inzistirali na našim
međusobnim razlikama, za Bruxelles, Washington i cijeli demokratski
svijet mi smo svi građani i državljani Bosne i Hercegovine, dakle
Bosanci i Hercegovci, i kao takvi ćemo biti "popisani" za Evropsku
uniju.
Mislite li da rezultati popisa stanovništva mogu utjecati na unutarnji preustroj Bosne i Hercegovine?
-
Pitanje popisa nametnulo se i kao političko pitanje upravo zbog
različitih nacionalističkih tendencija kojima odgovara stalna
proizvodnja kriza kako bi mobilizirali "svoje" biračko tijelo uoči
svakih izbora. Zato su u pravu oni koji kažu da su mnogi dosadašnji
izbori bili svojevrstan popis.
Da li to znači da su se i glasači SDP-a na izborima etnički "popisivali"?
-
SDP nije nacionalna politička partija koliko god se neki intelektualci,
analitičari i političari utrkivali u prikazivanju SDP-a kao nekakve
bošnjačke stranke. Glasači SDP-a su i Bošnjaci i Srbi i Hrvati, i
predstavnici manjina, a i Ostali. Mi redovno pobjeđujemo u onim grupama
koje su manjinske u svojim sredinama, među Bošnjacima i Hrvatima u RS-u,
među Srbima u Federaciji, među Bošnjacima i Hrvatima u različitim
dijelovima Federacije, i među ostalima u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Našu političku ideologiju i političku platformu ne određuje etnička
pripadnost, nego pripadnost lijevoj i liberalnoj ideji, a ljevica ili
lijevi centar u svojoj suštini traži jednakost sviju. U državi koja je
izgrađena na ideji neravnopravnosti to ne ide nimalo lako, ali to ne
znači da ćemo se predati odnosno pristati da socijaldemokracija ima svoj
etnički predznak. Uostalom, gdje bi ja, kao pripadnik ostalih, bio
pridodan, u koju etničku socijaldemokraciju?
Konstitutivnost
naroda ne proizilazi iz brojnosti nego iz Ustava BiH, a u Ustavu je BiH
definirana kao država konstitutivnih naroda, građana i Ostalih. Da Ustav
nije dobar barem u jednom dijelu govori i strazburška presuda u slučaju
Sejdić-Finci. Je li popis direktno vezan za promjenu Ustava, pitanje je
koje ulazi u domen špekulacija i ja kao ozbiljan političar ne želim da
špekuliram, ali, u svakom slučaju, pred BiH se nalazi prvorazredni
zadatak rješavanja diskriminacije Ostalih, dakle građana koji nisu
pripadnici konstitutivnih naroda.
Kako taj problem mislite riješiti?
-
SDP je po svojoj prirodi i ideologiji stranka koja je na strani
slabijih. To su, svako na svoj način, i pripadnici konstitutivnih naroda
tamo gdje njihov narod nije većinski, dakle Bošnjaci i Hrvati u RS-u,
Hrvati i Bošnjaci u različitim dijelovima Federacije, ali i ostali u
cijeloj BiH. Mi imamo svoje viđenje, viđenje koje dijele ljudi u našoj
partiji, ali smo svjesni da našu viziju ne dijele čak ni oni s kojima
funkcioniramo u vlasti. Ipak, opredijelili smo se da formiramo vlast na
onim zajedničkim sadržiocima, na pitanjima o kojima se možemo dogovoriti
i koje možemo rješavati, jer smatramo da građani ne zaslužuju dalje
gubljenje vremena. Tako će rješenje Sejdić-Finci biti rezultat
kompromisa različitih političkih partija. Mi iz SDP-a dat ćemo sve od
sebe da kompromis ne bude truo kao što su bili mnogi dosadašnji
kompromisi koji su činile druge političke opcije.
U svakom
slučaju, činjenicu da u BiH postoji značajan broj građana koji se ne
izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda treba
biti uvažena. Na koji način? Pa, jedan od načina upravo je ovih dana, uz
svesrdnu podršku poslanika SDP-a, učinjen u Kantonu Sarajevo.
Kako
se približava popis, tako raste i pritisak iz nevladinog sektora
usmjeren ka građanima BiH se izjasne na ovaj ili onaj način u etničkom i
vjerskom smislu Kakav je Vaš lični stav i stav SDP-a u tom smislu?
-
Mi smo kao partija iznijeli svoj stav da u kojem osuđujemo pokušaje da
se kroz različite pritiske građanima pokuša nametnuti bilo koji
identitet. O tome nema pravo niko da odlučuje osim svakog pojedinca za
sebe. Stvaranje vještačkih dilema o načinu kako bi se pojedinac "trebao"
izjasniti ne služe ničemu drugom do jeftinoj političkoj propagandi.
Riječ je o pokušaju manipuliranja identitetima. Mi u SDP-u građane BiH
ne potcjenjujemo i smatramo da svako ponaosob najbolje zna ko je i šta
je, i u vjerskom i u etničkom i u nacionalnom smislu. Svaki građanin i
građanka BiH imaju potpunu slobodu da se samostalno izjasne o svojom
etnicitetu, ali i pravo da se prilikom popisa etnički ne izjašnjavaju -
ukoliko to ne žele.
Stoga još jednom ponavljam ranije izrečeni
stav da je prilikom popisa stanovništva neophodno omogućiti građanima da
se izjasne jednostavno onako kako oni to osjećaju, bilo kao
pripadnicima jednog od konstitutivnih naroda, bilo kao pripadnicima
manjina, bilo kao Bosancima i Hercegovcima ili na bilo koji drugi način u
skladu isključivo sa ličnim osjećanjem i izborom.
Činjenica da u
našoj državi živi veliki broj građana koji se ne osjećaju pripadnicima
konstitutivnih naroda mora biti posebno poštovana i uvažavana. SDP će se
u svom daljem djelovanju kroz ustavnu reformu boriti da prava svih
građana budu jednaka, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Štoviše,
riječ je o civilizacijskoj normi koja je utkana u strukturu EU, što je
dodatni imperativ reformskih procesa u našoj zemlji za koje se SDP BiH
snažno zalaže i za koje će se zalagati i ubuduće.
Kako ćete se Vi izjasniti na popisu?
-
U mnogim državama to bi pitanje bilo ili uvredljivo ili višak jer se
podrazumijeva da su svi građani jedne države njeni pripadnici i
državljani. Ali, pošto sam i javna ličnost i BiH je takva kakva jeste,
nije nikakva tajna da ću se na narednom popisu izjasniti onako kako sam
se osjećao i juče, kako se osjećam danas i kako ću se osjećati i u
budućnosti, a to je Bosanac. Uvjeren sam da taj primarni identitet
dijelim sa stotinama hiljada građana Bosne i Hercegovine koji su kao i
ja u nekonstitutivnoj kategoriji, za sada...
- 6 Feb, 2013
- 797 Besuche
- 1 Kommentar