,................
Bosna i Hercegovina i druge zemlje u regionu postale su kolonije stranih kompanija, a gotovo da i nema izlaza iz takve situacije. Ove zemlje nemaju vlastiti koncept razvoja, jer se oslanjaju na strani kapital, što je pogubno, istakao je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa ekonomski analitičar Dragoljub Stojanov.
[24 sata info]
Novu
knjigu, “Ekonomska kriza i kriza ekonomske znanosti”, Stojanov je
promovisao na svom matičnom, Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kojeg je
zbog diskriminacije i šikaniranja napustio prije šest godina i nastanio
se u Rijeci.
RSE: Ekonomska kriza prisutna je gotovo u
cijelom svijetu, rijetki su primjeri zemalja koja bilježe rast GDP-a.
Pojedine članice eurozone grčevito se bore da ne bankrotiraju, vlade
posežu za drastičnim rezovima, zadužuju se kod Međunarodnog monetarnog
fonda, ali čini se željenih efekata nema?
Stojanov:
Kriza se javlja onda kada profitna stopa pada i kada nema više motiva
za investiranje. To se ovaj put desilo razvijenim zapadnim zemljama,
kao što se uvijek kroz povijest događalo. Ovaj put je kriza nešto
drugačija jer se radi o globaliziranom svijetu. Imamo centre ekonomske
moći, imamo hegemone, to su pojedine najrazvijenije zapadne zemlje.
Nisu one te koje odlučuju, nego njihove velike korporacije. Te države,
pretpostavljam, rade u interesu tih korporacija. Njihove korporacije
pokušavaju, što je opet normalno zbog profitne stope, dominirati
svijetom. Ako bi se globalna ekonomija malo zatvorila, onda bi te firme
propale. Znači, one moraju imati otvoreno svjetsko tržište.
Zato
je recept koji one nude svima i nama: otvorite se za naš kapital. Nama
je zabranjena bilo kakva domaća ekonomska ekspanzija domaćim
kapitalom, uglavnom nas se savjetuje da se oslonimo na strani kapital.
To je ustvari njihov kapital i njihov interes. Radeći tako, mi zapadamo
u još dublju krizu, siromašimo, jer oni uzimaju profit iz onog što kod
nas stvore, iz naše nove vrijednosti. Kako mi siromašimo dalje, tako
se roba teže prodaje. Tako oni opet imaju problem, a tako nastaje
začarani krug iz kojeg je jako teško izaći, osim jednom svjesnom
organiziranom, humanom, pametnom akcijom na svjetskom globalnom planu.
Veliko je pitanje da li je to još uvijek moguće.
RSE:
Kako onda Bosna i Hercegovina, koja je još uvijek u tranziciji, sa
slabom ekonomijom u kojoj se gotovo ništa i ne proizvodi, da nađe način
za izlazak iz krize?
Stojanov: Slušajte svakog
ministra u Bosni i okolo Bosne kad kaže: moramo investirati. Međutim,
kaže se: morate investirati i morate biti atraktivni za strani kapital.
Kako ćemo biti atraktivni za strani kapital? Morate smanjiti sve
poreze i sve doprinose. Učinite vaš rad još jeftinijim. Kad mi to sve
učinimo, opet nismo sigurni da će oni doći kod nas. Ako dođu kod nas,
ako ostvare profit, opet će ga odnijeti sebi. To je taj ciklus koji
idete. Jako je teško izaći iz ove situacije bez vlastite koncepcije
razvoja. Ono čega se ja posebno bojim to je da su ljudima isprani
mozgovi. Teško čujete ekonomistu, profesora, teoretičara, da ne kažem
političara, koji razmišlja da postoji druga mogućnost osim oslanjanja
na strani kapital. A to sigurno nije rješenje.
RSE: Vi
držite da je po Bosnu i Hercegovinu pogubniji neoliberalizam nego
njeno dejtonsko ustrojstvo, prekobrojna administracija? Jedan od
recepata za izlazak iz krize zemalja u tranziciji bila je i
privatizacija. Šta mislite - da li je to rješenje?
Stojanov: Prvo, privatizaciju treba izvesti perfektno. Sama
privatizacija po sebi ništa ne znači. Imate države – Grčka je
privatizirana zemlja, pa šta? Španija i Portugal isto tako, pa su zapali
u krizu. To je priča koja se nama prodavala kako bismo mi ušli u taj
proces i zanemarili sve ono što smo prije toga imali i riješili se
mnogih dobrih stvari koje smo imali. Mozgovi su isprani jer nam je
rečeno da sami ne možemo ništa, ne znamo ništa. Zato sve prodajemo –
Telekom i ostale stvari, a neka zemlja koja prodaje resurse, koja ostane
bez resursa, ona nema čime upravljati. Zemlja u biti postaje
nesuverena, a zemlja koja nije suverena ekonomski, nije ni politički. Ja
sam bezobrazno drzak pa kažem da smo mi postali kolonija, ne samo mi,
nego i sve druge zemlje u tranziciji.
RSE: A šta je rješenje?
Stojanov:
Bilo je nekih ekonomista '95. koji su tada zagovarali ekonomsku
konfederaciju zemalja bivše Jugoslavije. To bi bilo puno bolje rješenje
od ovoga što smo sad napravili, ali to tada politički nije bilo
prihvatljivo. I još uvijek nije politički prihvatljivo. Ljudi još uvijek
ne razumiju u čemu je u biti problem. Evo šta će se dogoditi dalje: mi
ćemo morati slušati ova pravila igre kako nam pametuju, pa ćemo
smanjivati doprinose i poreze, pa će nam se javni sektor smanjiti, pa će
zdravstvo postati privatno, pa će škole postati privatne, pa ćemo mi
postati radnici koji rade za strance.
RSE: U jednom
trenutku tokom promocije rekli ste da je problem zemalja bivše
Jugoslavije činjenica da se ne vjerujem domaćoj pameti. Možete li
objasniti takav stav?
Stojanov: Jeste. Ekonomisti su
nasjeli na hvalospjeve i priče o neoliberalnoj ekonomiji. To se uči, to
se predaje studentima i studenti imaju potpuno isprane glave, oni pojma
nemaju da postoji alternativa.
RSE: Kako se osjećate nakon šest godina na svom matičnom fakultetu?
Stojanov: Izvanredno. Ja sam ovdje bio četrdeset godina, punih četrdeset godina, tako da mi je bilo danas sjajno.
- 27 Feb, 2013
- 1121 Besuche
- 3 Kommentare