Građani BiH dnevno za duhan potroše 3,3 miliona KM!
Građani BiH dnevno za duhan troše u prosjeku 3,3 miliona maraka, što je u odnosu na 2012. godinu povećanje za 100.000 KM, pokazuju posljednji statistički podaci.
Prema podacima koje je objavio Svjetski atlas duhana, jedan pušač iz BiH godišnje u prosjeku ispuši 2.261 cigaretu, odnosno 114 kutija.
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, naša zemlja broji 3.843.000 građana, pa se dolazi do zaključka da bh. populacija godišnje potroši više od 434 miliona kutija cigareta ili dnevno 1,9 miliona pakovanja. Ako se uzme u obzir da prosječna kutija cigareta košta oko 2,74 KM, građani u BiH dnevno za duhan troše nešto manje od 3,3 miliona KM, objavile su Nezavisne novine.
U BiH je u petak obilježen 31. januar, Nacionalni dan bez duhanskog dima, a Stela Stojisavljević, ljekar Službe socijalne medicine u Institutu za javno zdravstvo RS, kazala je da u RS 28,7 posto odraslog stanovništva svakodnevno puši.
Stojisavljevićeva precizira da je među pušačima više od polovine onih koji puše 20 i više cigareta dnevno, a najveći broj svakodnevnih pušača je od 55 do 64 godine starosti.
Kada je u pitanju Zakon o zabrani pušenja, Darko Marković, nacionalni koordinator za kontrolu duhana u RS, ističe da je on isti kao i u EU, ali se nažalost ne sprovodi kako treba.
Marković je istakao da se u EU ili Kanadi zakoni iz ove oblasti strogo poštuju.
"I kod nas piše da je za osobu koje bude uhvaćena da puši na zabranjenom mjestu kazna 100 KM, u ugostiteljskom objektu kazna je 400 KM pa naviše, ali se, nažalost, zakon ne sprovodi kako treba", rekao je Marković na konferenciji za novinare u Banjoj Luci, povodom Nacionalnog dana bez duhanskog dima.
On je rekao da je pušenje bolest zavisnosti i da nikotin u mozgu izaziva iste efekte kao i kokain.
"Sagorijevanjem jedne cigarete stvara se oko 4.000 štetnih sastojaka koji napadaju ljudsko zdravlje, od toga je više od 40 kancerogenih materija", upozorava Marković.
On je naglasio da je najbolji efekat za smanjenje broja pušača u povećanju cijene cigareta, što potvrđuju i pokazatelji Svjetske zdravstvene organizacije.
"U svim zemljama gdje je cijena cigareta visoka manji je broj pušača", kazao je Marković.
Alen Šeranić, viši stručni saradnik za javno zdravstvo u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite, napomenuo je da pušenje, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, predstavlja jedan od najznačajnijih javnozdravstvenih problema, te da godišnje u svijetu od posljedica pušenja umre između četiri i pet miliona ljudi.
Prema istraživanju zdravlja stanovništva iz 2011. godine, prosječna dužina pušačkog staža iznosi 20,2 godine, a približno dvije trećine svakodnevnih pušača puši više od 20 cigareta dnevno.
Sociolozi smatraju da se povećan broj pušača može opravdati dinamikom života i problematikom s kojom se građani svakodnevno susreću.
"Mnogo stresnih situacija tjera nas da posežemo za cigaretama, jer nam pružaju pet minuta smirenosti, bez obzira na to što su one loša po zdravlje", rekla je Biljana Milošević, sociolog, objavile su Nezavisne novine.
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, naša zemlja broji 3.843.000 građana, pa se dolazi do zaključka da bh. populacija godišnje potroši više od 434 miliona kutija cigareta ili dnevno 1,9 miliona pakovanja. Ako se uzme u obzir da prosječna kutija cigareta košta oko 2,74 KM, građani u BiH dnevno za duhan troše nešto manje od 3,3 miliona KM, objavile su Nezavisne novine.
U BiH je u petak obilježen 31. januar, Nacionalni dan bez duhanskog dima, a Stela Stojisavljević, ljekar Službe socijalne medicine u Institutu za javno zdravstvo RS, kazala je da u RS 28,7 posto odraslog stanovništva svakodnevno puši.
Stojisavljevićeva precizira da je među pušačima više od polovine onih koji puše 20 i više cigareta dnevno, a najveći broj svakodnevnih pušača je od 55 do 64 godine starosti.
Kada je u pitanju Zakon o zabrani pušenja, Darko Marković, nacionalni koordinator za kontrolu duhana u RS, ističe da je on isti kao i u EU, ali se nažalost ne sprovodi kako treba.
Marković je istakao da se u EU ili Kanadi zakoni iz ove oblasti strogo poštuju.
"I kod nas piše da je za osobu koje bude uhvaćena da puši na zabranjenom mjestu kazna 100 KM, u ugostiteljskom objektu kazna je 400 KM pa naviše, ali se, nažalost, zakon ne sprovodi kako treba", rekao je Marković na konferenciji za novinare u Banjoj Luci, povodom Nacionalnog dana bez duhanskog dima.
On je rekao da je pušenje bolest zavisnosti i da nikotin u mozgu izaziva iste efekte kao i kokain.
"Sagorijevanjem jedne cigarete stvara se oko 4.000 štetnih sastojaka koji napadaju ljudsko zdravlje, od toga je više od 40 kancerogenih materija", upozorava Marković.
On je naglasio da je najbolji efekat za smanjenje broja pušača u povećanju cijene cigareta, što potvrđuju i pokazatelji Svjetske zdravstvene organizacije.
"U svim zemljama gdje je cijena cigareta visoka manji je broj pušača", kazao je Marković.
Alen Šeranić, viši stručni saradnik za javno zdravstvo u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite, napomenuo je da pušenje, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, predstavlja jedan od najznačajnijih javnozdravstvenih problema, te da godišnje u svijetu od posljedica pušenja umre između četiri i pet miliona ljudi.
Prema istraživanju zdravlja stanovništva iz 2011. godine, prosječna dužina pušačkog staža iznosi 20,2 godine, a približno dvije trećine svakodnevnih pušača puši više od 20 cigareta dnevno.
Sociolozi smatraju da se povećan broj pušača može opravdati dinamikom života i problematikom s kojom se građani svakodnevno susreću.
"Mnogo stresnih situacija tjera nas da posežemo za cigaretama, jer nam pružaju pet minuta smirenosti, bez obzira na to što su one loša po zdravlje", rekla je Biljana Milošević, sociolog, objavile su Nezavisne novine.
- 1 Feb, 2014
- 1323 pregleda
- Bez komentara