Žalbe na stalna kašnjenja, dotrajale šine i vagone
U 10:40 h sa Željezničke stanice u Sarajevu kreće voz za Zagreb. Do Doboja će putovanje trajati tri sata. Mašinovođa Mirhet Bajrić, koji na ovoj relaciji upravlja lokomotivom deceniju, kaže da uprkos sve težim uslovima, radi ono što voli.
"Naporno je, mnogo je neosiguranih putnih prilaza, a i struktura stanovništva je promijenjena, misle da voz može stati brzo kao i auto. Prije je bilo bolje i ljepše, pruga je bila opremljena signalizacijom, sad nemamo ništa", kaže on.
Putnici se na putovanje vozom odlučuju zbog udobnosti, prihvatljive cijene karte, ali i iz sentimentalnih razloga.
U lokomotivi - pažnje nikad dovoljno. Mašinovođe ističu da je na pruzi od Sarajeva do Zenice mnogo neosiguranih prijelaza koji predstavljaju veliku opasnost i za vozove i za ostale učesnike u saobraćaju.
Modernizacijom željeznice putovanje bi bilo brže, a vožnja sigurnija. A dok se to ne desi, putnici koji su kupili karte za Zagreb u Doboju put nastavljaju lokomotivom Željeznica RS-a. Nakon Doboja, putnici u Banjoj Luci ponovo čekaju. Putnici negoduju. Kažu, nisu zadovoljni - vozovi kasne svaki dan, čak i po cijeli sat i više.
Hrvatska u željezničku infrastrukturu ulaže 360 miliona eura. Restrukturiranje željeznica jedan je od zadataka iz Reformske agende.
"Nalazimo korist u industrijama koje koriste željeznicu, konkretno u prijevozu željezne rude i čelika u Zenici, u prijevozu koksa u Lukavcu, šećera u Brčkom i svi ostali transporti kabastih tereta. Željeznice moraju imati proračuna jer je za njih vezano 18.000 ljudi. Zna se da je putnički promet nerentabilan, pogotovo lokalni. Iako imamo dogovor s kantonima da sufinansiraju taj promet, nijedan kanton to ne radi, pa ćemo neke kantonalne veze morati ukinuti, a zadržat ćemo strateške pravce prema Beogradu, Zagrebu i Pločama", izjavio je federalni premijer Fadil Novalić.
Modernizacija podrazumijeva i elektrifikaciju jer je lokomotivama na električni pogon četiri do pet puta jeftinije od pogona na dizela, ističe bivši federalni minister prometa i komunikacija Enver Bijedic .
Mišljenja federalnog premijera i bivšeg ministra ne razlikuju se mnogo kada je u pitanju nabavka devet garnitura talgo vozova.
"Talgo vozovi voze 160 km/h i za naše pruge, koje realno imaju brzinu od 60 do 80 km/h, mislim da ne postoji niko ko bi smio sjesti u taj voz i voziti se tom brzinom. Rješenje je da ih izdamo pa od toga odvajamo za kredit koji dospijeva 2017. i za koje garantuje Federacija, ili da ih prodamo", navodi Novalić.
"Pruge nisu adekvatne za takve vozove. Kupili smo jedan ili devet ferarija da se vozimo lošim putevima", dodaje Bijedić.
A ocjena struke je da savremeni vozovi visokih performansi ipak mogu biti iskorišteni na bh. prugama. "Sigurno mogu voziti i nema razloga da se ne upotrijebe. Jedini je, možda, nedostatak mali broj putnika ili kapaciteti za održavanje tih vozova, ali nema razloga ili da se ne iznajme ili koriste", smatra Ešref Gačanin, predsjednik Udruženja konsultanata inžinjera BiH.
Željeznice su najjeftiniji vid transaporta industrijskih sirovina. Ulaganje u infrastrukturu predstavlja podršku privredi i garanciju da bi se uloženo višestruko vratilo tamo gdje je najpotrebnije.
O kvalitetu usluga Željeznica, njihovoj modernizaciji i restrukturiranju, te talgo vagonima koji ne odgovaraju šinama u Federaciji plus govorio je pomoćnik ministra prometa i komunikacija BiH Izet Bajrambašić.
- 13 Dec, 2015
- 877 pregleda
- Bez komentara