Milanu Lukiću doživotni zatvor, Sredoju Lukiću 30 godina za spaljivanje Bošnjaka


Haški tribunal osudio je danas Milana Lukića na doživotnu kaznu zatvora, a Sredoja Lukića na 30 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima u Višegradu 1992-94. godine.

Sudsko vijeće predsjedavajućeg Patrika Robinsona (Patrick) proglasilo je Milana Lukića (42) krivim po svim tačkama optužnice, za spaljivanje najmanje 119 bošnjačkih civila, većinom žena, djece i staraca, u dvije kuće u Višegradu u junu 1992. godine, i za ubistva 12 muškaraca na obali Drine, jedne žene u Višegradu i mučenje nesrpskih pritvorenika u logoru Uzamnica.

Sredoje Lukić (48) proglašen je krivim za pomaganje i podržavanje spaljivanja najmanje 59 civila u višegradskoj Pionirskoj ulici, 14. juna 1992. godine, i ubistava na obali Drine i mučenja u Uzamnici.

Sudsko vijeće je utvrdilo da nije dokazano da je Sredoje Lukić bio prisutan, ni učestvovao u spaljivanju 60 Bošnjaka u višegradskom naselju Bikavac 26. juna 1992. godine.

Spaljivanje živih bošnjačkih civila, u čemu je Milan Lukić igrao ključnu ulogu, sudija Robinson je nazvao "najgorim dijelom protiv čovječanstva" na kraju 20 vijeka.

Lukići - za koje se u optužnici navodi da su bili lideri paravojnih formacija "Beli orlovi", "Četnički osvetnici" ili "Obrenovačka grupa" - bili su optuženi za višestruka ubistva - uključujući i spaljivanje 140 živih bošnjačkih žena, djece i staraca - progon, istrebljenje, nehumana djela i okrutno postupanje prema bošnjačkim civilima u Višegradu i okolini 1992-94. godine.

Suđenje Lukićima, koji su rođaci, počelo je 9. jula 2008. godine, a među 40 svjedoka optužbe bile su i osobe koje su preživjele spaljivanje.

Sudsko vijeće završne riječi optužbe i odbrane saslušalo je 20. maja ove godine.

Milan Lukić je uhapšen u avgustu 2005. u Argentini, a Sredoje Lukić se Tribunalu dobrovoljno predao 14 septembra te godine.

U prvom pojavljivanju pred sudijom, obojica su izjavila da nisu krivi.

Okružni sud u Beogradu je Milana Lukića u odsustvu osudio na 20 godina zatvora zbog otmice i ubistva Bošnjaka iz pribojskog sela Sjeverin 1992.