Nakon sastanka sa članovima Vijeća ministara BiH, članovima Predsjedništva BiH i predsjednicima političkih stranaka, komesar Evropske komisije za susjedske odnose i politiku proširenja Johannes Hahn je danas iznio stav Komisije da bh. vlasti trebaju usvojiti izmjene seta zakona koji se odnose na akcize i putarine.

- To je jedna od odluka koju je ova zemlja donijela kao jedan od načina kako finansirati daljnju izgradnju mreže autoputeva u BiH. Mislim da ne moram objašnjavati i naglašavati koliko je infrastruktura važna za razvoj privrede bilo koje zemlje na svijetu. U suštini sve se svodi na implementaciju. Nastavite raditi ono što ste započeli. Svrha svega su interesi građana – izjavio je Hahn nakon ovog sastanka.

Zapošljavanje i cestogradnja

Upravo poenta cijele priče o izmjenama Zakona o akcizama jeste u posljednjoj rečenici. Ma kako paradoksalno zvučalo, ali ove izmjene, koje utiču na cijenu goriva, trebale bi doprinijeti boljem standardu života svih ljudi u BiH.

Prije svega, ovim izmjenama se osigurava novac za vraćanje kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i drugih finansijskih institucija koji su namijenjeni direktno cestogradnji. Osiguravanjem tog novca ispunjava se osnovni preduvjet za snažan zamah u oblasti cestogradnje. Zahvaljujući tome bit će osiguran posao za nekoliko hiljada radnika koji će biti angažovani direktno na gradnji, od inžinjera koji će projektovati puteve i nadgledati njihovu izgradnju, do građevinskih radnika koji će izvoditi radove.

Ono što se nikako ne smije smetnuti sa uma je da građevinski radovi ovakvog tipa na svakog čovjeka koji je direktno uključen u radove na gradilištu, osiguravaju posao za još sedam do deset ljudi u pratećim industrijskim granama. Naime, za gradnju jedne ceste potreban je kamen, odnosno šljunak, cement, asfalt, željezo za armaturu, ograde... Tome treba dodati i industriju negrađevinskih materijala, kao što su gorivo, rezervni dijelovi za mašine, zaštitna odjeća i obuća, prehrana..., tako da je lako zaključiti da pokretanje velikih infrastrukturnih projekata zapošljava ili osigurava posao za nekoliko desetina hiljada ljudi. To ujedno znači i osiguranu egzistenciju za njihove porodice, što u konačnici daje broj ljudi koji imaju direktnu finansijsku korist od izgradnje autoputeva i puteva koji se mjeri stotinama hiljada.

Osim toga, usvajanjem izmjena Zakona o akcizama, deblokira se kreditni aranžman sa MMF-om i stvaraju se preduvjeti za dobijanje nove tranše ovog povoljnog kredita, koji služi kao podrška procesu ukupnih reformi u BiH. Tim novcem će biti finansirana izrada, ali i provođenje brojnih zakona koji treba da doprinesu stvaranju boljih uslova za život svih stanovnika BiH.

Kontraargumenti i spinovi

Najčešće spominjani kontraargument onih koji se protive ovim izmjenama je da će one dovesti do poskupljenja goriva, što će rezultirati lančanom reakcijom povećanja cijena svih ostalih proizvoda. Međutim, s obzirom da je u BiH na snazi princip slobodnog formiranja cijena, samo gorivo i ne mora značajnije da utiče na konačne cijene roba široke potrošnje. To, prije svega, zavisi od volje i opredjeljenja trgovaca.

Kao ilustracija mogu poslužiti podaci o kretanju cijena goriva i živežnih namirnica u periodu od 2012. do 2014. godine. U toku 2012. godine ciljena dizel goriva je rasla do iznosa od 2,60 KM po litru. U to vrijeme cijene kilograma hljeba je iznosila 2,47 KM, kilograma brašna 1,17 KM, litar mlijeka je koštao 1,49 maraka, a 250 grama maslaca je koštao 3,99 KM.

U toku 2013. cijena dizel goriva je padala i kretala se između 2,50 i 2,35 KM po litru. Međutim, zabilježen je tek neznatan pad cijena osnovnih životnih namirnica, a neke su čak i poskupjele. Tako je cijena litre mlijeka "skočila" za jedan fening, a za 250 grama maslaca se moralo izdvojiti čak 46 feninga više i koštao je 4,45 KM. Hljeb je neznatno pojeftinio, na 2,40 KM za kilogram, a brašno je pojeftinilo je 17 feninga i koštalo je jednu marku po kilogramu.

I 2014. godine cijene goriva su nastavile "padati" i to za čak 60 feninga po litru. Mlinari su iskoristili taj pad i spustili cijene brašna na 90 feninga po kilogramu. Međutim, sve to nije spriječilo pekare da podignu ponovo cijenu hljeba na 2,45 KM po kilogramu. Cijena mlijeka je ostala ista, odnosno 1,50 KM po litru, ali je uprkos tome cijena maslaca narasla je na 4,50 KM za 250 grama.

Iz ovih statističkih podataka jasno se uočava da rast cijene goriva može poslužiti samo kao izgovor, ali nikako kao argumentovan razlog za rast cijena. Na to prije svega utiče tržište odnosno kupci. Uostalom, već je postala redovna praksa da građani redovno prate kataloge o akcijskim ponudama u trgovačkim lancima, tako da prilikom kupovine obiđu i više trgovačkih centara i u svakom od njih kupuju ponešto kako bi uštedili što više novca. Upravo takvo ponašanje kupaca će više uticati na formiranje cijena, nego izmjene Zakona o akcizama.

Sličan princip se može primijeniti i na same cijene goriva. Kada rastu cijene na svjetskim berzama domaći distributeri koriste tu priliku da bi podigli i cijene na pumpama. Međutim, kada cijene na svjetskim berzama počnu padati, onda se izvlače argumenti poput kursa američkog dolara u odnosu na euro, odnosno KM, cijene u rafinerijama, troškovi transporta..., tako da su pojeftinjenja neznatna i treba proći mnogo više vremena da bi gorivo pojeftinilo, nego da bi poskupilo. To znači da distributeri, vjerovatno, u sadašnjim cijenama imaju dovoljno prostora da preuzmu na sebe povećanje putarina, te zadržavajući niske cijene u jednoj otvorenoj tržišnoj utakmici privuku kupce.

Novac ide isključivo za cestogradnju

Drugi argument kojeg koriste protivnici ovog zakona je da će novac od povećanja cijena goriva otići u budžete i da neće biti iskorišten za cestogradnju. Novi prijedlog Vijeća ministara koji je upućen u parlamentarnu proceduru pobija i ovaj argument.

Ovim prijedlogom predviđeno je povećanje putarina, a ne akciza za 15 feninga po litru goriva. Trenutno se, prilikom kupovine goriva u BiH naplaćuju dvije vrste putarina. Ona od 15 feninga po litru namijenjena je za gradnju autoputeva, a ona od 10 feninga za izgradnju i održavanje ostalih putnih pravaca. Novac od putarina se ne uplaćuje u budžete države, entiteta i kantona, nego direktno na račune javnih preduzeća Autoceste FBiH, Autoputevi RS, Ceste FBiH i Putevi RS.

Tako će biti i sa novcem od povećanja predviđenog novim izmjenama Zakona o akcizama. Njime je predviđeno povećanje putarine od 15 feninga na 25, a one od 10 na 15 feninga. Sav taj novac će ići direktno spomenutim firmama.

Što se tiče akciza, novim prijedlogom izmjena predviđeno je povećanje onih na lož ulje za 15 feninga po litru, te uvođenje akciza na biogorivo i biotečnosti od 30 feninga po litru. Akcize najmasovnije korištenih vrsta goriva, dizela i različitih benzina, ostat će iste.

Sada, kada je oponentima izmjena Zakona o akcizama izbijen i posljednji adut iz ruku za očekivati je da podrže ove izmjene.